Bagremova paša: Gdje je medilo, a gdje izdalo?

Bagremova paša: Gdje je medilo, a gdje izdalo?

SHARE

Ako je suditi po izvještajima jedino u Srbiji bagrem nije izdao… Doduše, u nekim područjima još ima nade. U ovom tekstu vam donosimo zanimljivu priču o dolasku bagrema u Evropu

Za razliku od prethodne dvije nemedeonosne bagremove sezone, ovog proljeća pčelari u regiji su zadovoljniji. Iako su vremenske prilike tokom maja bile varljive (čak je bilo I nevremena, praćenog olujama i gradom), ako je suditi po iuzvještajima i slikama na društvenim mrežama bagrem je procvjetao i medi. Nije ga “oprala” kiša, nije ga “skuhala” vrućina, pa je paša relativno dobra.

Posebno je bagremova paša uspješna na području Srbije, gdje je tradicionalno bagrem medio. Solidno je i u sjevernim dijelovima Hrvatske, a što se tiče BiH, stanje nije baš najsjajnije. Doduše, bolje je nego prošle godine, ali nije za pčelarsku euforiju.

U Srbiji, u nekim područjima na bagremovoj paši je bilo i po 17 kilograma meda. Ovakve prinose, kažu, dugo ne pamte ni stariji pčelari.

U Hrvatskoj, ako je suditi po pčelarskim vagama (nisu ribarske) dnevno je vaga bila teža za oko dva kilograma!

Što se tiče BiH, na područjima Dervente, Gračanice, Modriče, Krajine bagrem je dobrim dijelom izdao. U Posavini, Semberiji i Podrinju, te u dolini gornjeg toka rijeke Neretve korektna je bila bagremova paša.

Pojedinci već vrcaju med, hvale se po FB-u. Još početkom maja smo imali priilike vidjeti vrcaljke, hvalospjeve pčeli, bagremu i prirodi…Niko nije pričao koliko ima vlage u tom medu i da li je med sazrio, jer poznato je ako med nije dovoljno sazrio postoji mogučnost da se ukiseli.

I eto dok se iščekuju konačni rezultati, po mnogima najjače pčelarske paše u regiji, mi ćemo se malo zaroviti u istoriju i ispričati vam priču o bagremu.

Prvi bagrem u Evropu je prenio Robin, po kojem je ovo stablo dobilo ime. Godine 1601. u Parizu, zasađen je prvi bagrem, a odakle se zahvaljujući svojim ekološko uzgojnim osobinama vrlo brzo proširio po cijeloj Evropi, najprije kao drvo za parkove. Kasnije je postao i vrlo pogodna vrsta za pošumljavanje pustih terena, pješčanih i bujičnih područja.
Zanimljivo je da 300 godina nakon prve pojave i oko 150 godina nakon pošumljavanja, bagrem kao kultura pokriva više od 200.000 ha tla u Evropi.

Osim povoljnih bioloških i ekonomskih osobina bagrema, njegovu širenju pridonijela je i osobina da odgovara potrebama manjih posjednika, pa je i prozvan „hrastom siromašnih“, dok je početkom 20. vijeka u Mađarskoj držan za “nacionalno drvo“. Cilj zasađivanja prvenstveno je bilo dobivanje građevinskog drveta, ogrjeva, zaštita od erozije, ali i kao stočna hrana. Čest je u drvoredima, na putevima, uz ceste i u šumarcima uz obrađivane poljoprivredne površine.

Prema podacima bagrem je poslije eukaliptusa i nekih plemenitih topola, jedna od najpoznatijih brzorastućih vrsta.

Bagrem je najmedonosnija biljka na balkanskoj regiji, od koje pčele proizvode blagi, ugodan, gotovo bezbojan i vrlo kvalitetan med. Na jednom mjestu bagrem cvate oko 12 dana, ali ako postoje visinske razlike bagrema, cvatnja se može produžiti do 18 dana. Naravno, ako za to postoje vremenski uslovi, a to su povećana vlažnost zraka, dnevne temperature oko 25 stepeni Celzijevih, a minimalne iznad 10 stepeni. Medenje bagrema vrlo je osjetljivo na vremenske uslove, pa zbog lošeg vremena, kao suh južni vjetar ili niske temperature, ta glavna pčelinja paša može doći u pitanje.

U prošlosti je bagrem uzgajan isključivo u parkovima kao ukrasna biljka pa tako niti danas nije izgubio to značenje zbog obilate cvatnje i lijepog izgleda krošnje i debla.
Postoje mnogi varijeteti bagrema koji se uzgajaju kao ukrasne biljke, a razmnožavaju se cijepljenjem (kalemljenjem) to su:
*robinia ps.var.semperflores –cvjeta više puta tokom godine,
*bagrem uskog čunjastog habitusa,
*bagremi s okruglom krošnjom, poznati i kao kuglasti bagrem,
*bagremi uskih, složenih, krupnih listova, bagremi bez bodlji i
*bagrem svijetloružičasti.

U Mađarskoj postoji pet vrsta oplemenjenih bagrema za POTREBE PČELARSTVA: ružičasti AC tip, debreceni- 2,3 i tip četiri, svijetloružičasti, mačuški, te još neke vrste već navedenih.

Zbog posebno pčelarskih potreba (Mađarska) smatra se da je potrebno podizanje dvaju tipova bagremovih šuma. Prvi je od pčelarskih oplemenjenih vrsta koje uspijevaju i u ravnicama dok drugi na lošijim terenima.

Bagrem dobro uspijeva gotovo svugdje, no ne treba ga saditi na dobrim terenima koje treba prepustiti autohtonim vrstama ili poljoprivrednim kulturama. Njime treba osvajati terene gdje će doći do izražaja njegova sposobnost vezivanja zemljišta. Za sadnju novoosnovanih šuma, nakon duboke obrade zemljišta (gdje je to moguće) preporuča se sadnja mladicama u sustavu mreže 2,5×1 m.(A.Sa/bhpčelar)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY