Mr. sc. Meho Majdančić: Kako zaštiti pčele od pesticida?

Mr. sc. Meho Majdančić: Kako zaštiti pčele od pesticida?

SHARE

Dipl. ing. agr., profesor na Tehnološkom fakultetu u Tuzli upozorava da su inspekcije i vlade na svim novoima u BiH, najodgovornije, jer ne kontrolišu promet pesticida kojima voćari truju čovjeka i pčele. Postoji zakonska regulativa i u BiH, ali mi imamo probleme koje zemlje EU nemaju, a to je kontrola prometa fitofarmaceutskih sredstava. Mi imamo zakone i propise ali imamo i crno tržšte, pa se određeni preparati nabavljaju i iz Srbije pa čak i KINE, i dolaze na naše tržište bez kontrole porijekla i kvaliteta!

Mr. sc. Meho Majdančić, profesor agronomije na Tehnološkom fakultetu u Tuzli, u zadnje vrijeme ne prestaje da „galami“ na neodgovorne poljoprivrednike, prije svega voćare koji nekontrolisano i mimo svih pravila koriste pesticide, čak i one koji su davno zabranjeni. Kako je i član uprave Društva za zaštitu bilja BiH, to mu daje još veće pravo i motivaciju jer, kako tvrdi, idemo u sunovrat.

“Ne mogu reći da sam zabrinut, ja sam očajan. Ne znam gdje je rješenje. Ako se nastavi sa ovakvom praksom, ne samo da će pčele biti ubijene nego sve živo – ogorčen je prof. Meho.

Stradanje pčelinjaka

I sam je pčelar, još od 2001. godine. Sve do prošle jeseni u svome posjedu imao je oko 30 košnica. I, onda se desilo ono čega se pribojavao. Nesavjesni komšija voćar, Mehin dugogodišnji trud za jedan dan je uništio.

“Jednog ponedjeljka ranije sam došao s posla i zatekao komšiju kako prska voće. Poslije sam ponovo otišao na posao i kada sam se vratio, tek poneka pčela je ostala u životu. Sve ostale su uginule. Prije toga sam ga upozoravao, molio da mi javi kada će prskati. Objašnjavao mu metode, ali sve je bilo uzalud. Njegova tvrdoglavost skupo me koštala – žali se ovaj cijenjeni profesor.

Sličnu sudbinu doživio je i njegov komšija. Imao je dvije ovce, obje su uginule zbog nesavjesnog prskanja. I, to su samo neki od slučajeva, kaže prof. Majdančić. Zbog svega toga, on se odlučio na borbu. Zakon je bio na njegovoj strani. Na njegovoj strani bilo je i znanje, i utjecaj i pravda. Ali, i to je bilo uzalud.

“Iz Poljoprivredne insepkcije Tuzlanskog kantona su mi samo rekli da oni nisu nadležni za taj slučaj… Ta borba, koliko sam vidio, otišla bi u nedogled jer su kod nas ljudi postavljeni na položaje i funkcije o kojima ništa ne znaju. Ogorčen, ljut, razočaran odlučio sam da napravim ono što mogu, da upozoravam, galamim i educiram druge o štetnosti pesticida – kaže prof. Majdančić.

Njegovi kontakti sa pčelarima su se intenzivirali, isto tako i sa savjesnim voćarima. Pokušava im objasniti da nisu ugruženi samo pčele i pčelari, nego kompletna populacija bilja, životinja ali i ljudi.

“Nažalost, kod nas se može dijete od pet godina poslati u poljoprivrednu apoteku da kupi fitofarmaceutski lijek, odnosno otrov, a ne može po tablu analgina ili slično. Zbog toga, javno prozivam inspekcije i državne organe koji ne rade ništa ili rade vrlo malo da nešto hitno poduzmu – upozorava profesor.

Kaže kako se uopće ne radi samo o tome da je u opasnosti pčelarstvo, fitofarmaceutski lijekovi, odnosno pesticidi koji se koriste u poljoprivredi, ubijaju sve.

“Sve divlje životinje koje se nađu na tom prostoru su u opasnosti, a ni ljudi nisu pošteđeni. Možda smo mi „najadabtibilnija životinja“ na svijetu, nekako se uspijemo prilagoditi i na nemoguće uslove, ali to je privremeno. Dugorčno, to ostavlja velike posljedice na nas. Neodgovorna primjena pesticida je jedan od uzroka sve češće pojave kancera i kardiovaskularnih bolesti – upozorava prof. Majdančić.

Dalje naglašava kako se kod nas u prodaji još uvijek mogu naći preparati koji su zabranjeni još prije trideset godina i koji su dokazano štetni.

“Nama se prodaju i zalihe preparata koji su u Hrvatskoj i Srbiji zabranjeni. Postali smo deponija za takve preparate koji se iskorištavaju na našim voćnjacima, pašnjacima i ratarskim kulturama. Ko to kod nas kontroliše koji se prparat primjenjuje, u kojoj koncentraciji, u koje doba dana, po kakvom vremenu…? Imamo zakon, ali ga niko ne poštuje. Nisam čuo da je iko ikada kažnjen zbog neodgovornog i nepropisnog prskanja. Jedino pravilo koje poštujemo jeste ono: „naspi još jedan čep, nek bude jače“, to je idiotski pristup – zabrinut je Meho.

Smatra kako nam je izlaz u edukaciji, upozoravanju i voćara i svih drugih u lancu proizvodnje hrane. Također, bez pomoći države i njene čvrste ruke, sve je uzalud.

“Žalosno je što ljudi danas kupuje jabuke, kruške i sličnu hranu koja se prodaje pod etiketom domaće i zdravo, a ustvari truju sebe i svoje prodice. Više ne možete vjerovati ni „flekavim“ jabukama. Jer, čovjek napravi 16 nekakvih prskanja, propusti samo jedno ili dva i eto mu takve jabuke, flekave i prirodne? Ovo je užasno. Došlo je vrijeme kada možete vjerovati samo sebi i onomo što ste sami proizveli. Jer, kada je posrijedi moral ili interes, kod današnjih proizvođača uvijek preovlada interes – upozorava prof. Majdančić i nastvalja:

“Ipak, pčelari su jedni od trenutno najugroženijih u tome lancu i u ovom razgovoru i svome izlaganju posebno bih se volio osvrnuti na štetnost pesticida za pčelarstvo – rekao je prof. Majdančić i tako odredio dalji tok razgovora. U nastavku pročitajte neke od njegovih osnovnih informacija i saznanja do kojih je došao kada je posrijedi ova problematika.

Strah i pesimizam

Evolucija pčela traje oko 150 miliona godina! Preživjele su sve kataklizme i nepogode koje su zadesile planetu Zemlju! Bojim se da neće preživjeti najgoru i najtragičniju nesreću planete – čovjeka.

Zašto pesimizam i strah?

Zanemarivo mali broj ljudi (PČELARA) brine o pčelama i vodi računa o činjenici da su pčele najvažnija živa vrsta na planeti! „Ako pčele nestanu sa planete Zemlje ljudima ostaje još četiri godine života” (Albert Einstein). Najveći zagađivač planete je savremena poljoprivreda; korištenjem mineralnih đubriva i fitofarmaceutskih sredstava – PESTICIDA!

Kako se pesticidi primjenjuju?

Na način da samo mali dio pogađa cilj, a ostatak se distribuira i akumulira u okolišu, što se naposljetku negativno odražava na one koji su neizostavan dio lanca proizvodnje i prirodnog ciklusa održive proizvodnje. Posebno na pčele.

 Koji su pesticidi opasni?

Svi koji se mogu naći u prodaji kad se primjenjuju na pogrešan način, u pogrešno vrijeme i pogrešnoj dozi (količini ili koncentraciji)! Dodatni problem je nevjerovatno SLOBODNA prodaja u poljoprivrednim apotekama u BiH! Samo mali broj preduzeća koja se bave prometom poštuju odredbe Zakona o primjeni fitofarmaceutkih sredastava i to u segmentu PRODAJE, ali ne i PRIMJENE!

 Način primjene pesticida

• Primjena pesticida je ODGOVORNOST korisnika!
• Ručnim prskalicama tretira se manja površina najčešće ciljana biljka i mali dio površine oko nje!
• ATOMIZERI raspršuju rastvor pesticida u veoma sitne kapljice – MAGLU. Najslabiji vjetar raznosi preparat na velike udaljenosti i truje širi okoliš (DRIFT efekat)!

Kako zaštiti pčele?

1. Kada je tretiranje FFS gajenih biljaka u fazi cvjetanja neophodno, radi suzbijanja štetnih organizama, onda ga treba obaviti u periodu od 2 sata nakon izlaska Sunca, pa do dva sata prije zalaska Sunca, tj. tretman vršiti u ranim jutarnjim ili kasnim popodnevnim časovima (do 9.00 i poslije 16.00), kada je let pčela smanjen.

2. Korisnik je dužan da u saradnji sa stručnom službom izabere PESTICID VRLO NISKE TOKSIČNOSTI ZA PČELE (grupa B4), koji nisu opasni za pčele, čak i ako pčela dođe u kontakt sa FFS.

3. Gajene biljke tokom cvjetanja ne bi trebalo tretirati pesticidima. Voćnjake održavati u trava malč sistemu, tj. sjetvom trava u prostor međureda, kako bi spriječili cvjetanje spontane flore u voćnjaku. Prije upotrebe opasnih pesticida neophodno je ukloniti iz zasada korove koji trenutno cvjetaju.

4. U vrijeme cvjetanja poljoprivrednih kultura, korisnik je obavezan najmanje 48 sati prije tretiranja kontaktnim pesticid opasnim za pčele obavijestiti pčelare. Obavijest mora sadržavati datum i tačno vrijeme tretiranja, trgovački naziv, naziv korisnika, te podatke o mjestu tretiranja. Ako korisniku pesticida pčelar nije poznat, obavezan je obavijestiti najbliže udruženje pčelara. Razgovor sa lokalnim pčelarima prije početka sezone upotrebe pesticida, kao i zajedničko učešće poljoprivrednika i pčelara na savjetovanjima i okruglim stolovima, u vezi sprječavanja mogućeg trovanja pčela.

5. Pesticide primjenjivati po tihom vremenu i spriječiti „drift“ pesticida, tj. zanošenje na susjedne parcele.

6. Pesticide ne primjenjivati na temperaturi iznad 25°C.

7. Ne treba povećavati doze.

Šta je sa nama?

• Postoji zakonska regulativa i u BiH samo imamo probleme koje zemlje EU nemaju, a to je kontrola prometa fitofarmaceutskih sredstava.
• Mi imamo zakone i propise ali imamo i crno tržšte, pa se određeni preparati nabavljaju i iz Srbije pa čak i KINE, i dolaze na naše tržište bez kontrole porijekla i kvaliteta!

Šta nam je činiti?

ŽESTOKIM PRITISCIMA NA INSPEKCIJE I MINISTARSTVA (Poljoprivrede i Prostornog uređenja) I ALARMIRATI JAVNOST ZBOG JAVAŠLUKA I ALJKAVOSTI INSPEKCIJA KOJIMA JE OSNOVNI ZADATAK KONTROLA PROMETA PESTICIDA! DOK NIJE KASNO! (Bh pčelar/A. Hodžić)

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY