Šta se čulo na današnjem okruglom stolu „Spasimo pčele“ u Sarajevu: Skoro...

Šta se čulo na današnjem okruglom stolu „Spasimo pčele“ u Sarajevu: Skoro 7 godina pčelari čekaju da ih DRŽAVA MAJČINSKI POGLEDA

SHARE

Sedam je godina prošlo od famozne i nakaradne Lijanovićeve podsticajne politike, a deset od kada su hercegovački lobiji, na čelu sa Damirom Ljubićem i HDZ-ovim kadrovima opuhali sve domaće i ino fondove namijenjene pčelarima. Niko ne odgovara za pronevjere, niti javno o ovome priča. Utisak je da se sve želi zataškati, a pčelarima „zamazati oči“ određenim aktivnostima, obećanjima i projektima

Sejo Deljo i Erina Lasić

U jeku sezone koja obećava punije košnice diljem BiH, čelni ljudi Federalnog saveza pčelara BiH pokušavaju postati istinski partner vlastima. Aktuelni predsjednik Sejo Deljo, kao i kompletan Upravni odbor FSP-a korak po korak izlaze iz „ćorsokaka“, u kojeg su pčelare i pčelarstvo gurnuli hercegovački ministri privrede, prvo Damir Ljubić, a nakon toga Lijanović.

U njihovim mandatima „opuhani“ su svi pčelarski fondovi, čak se uzimali i neki krediti i donacije za projekte u pčelarstvu, koji nikada nisu zaživjeli, a Država je morala vraćati novac. (Poznat je slučaj punionice meda u Ljubuškom, za koju je Država izdvojila milione maraka, Ljubić potpisnik ugovora, a na toj lokaciji u Ljubuškom, umjesto punionice izgrađena garaža).

Ovakvi komentari i riječi nisu se čule na današnjem okruglom stolu „Spasimo pčele“ kojeg su zajednički organizirali Savez pčelara FBiH i Privredna komora FBiH (oni su mišljenje autora ovog teksta, a zasnivaju se na činjenicama i dobrom poznavanju prilika kada je riječ o mitu, korupciji i pronevjerama u Ministarstvu privrede FBiH koje su se direktno odrazile na prazne fondove za pčelare tokom minulih 5 – 7 godina).

Svi akteri su okrenuti budućnosti, i ukazivali su na mogućnosti i potencijal u pčelarstvu. U tom smislu posebno se upozorilo da je neophodno povećati poticaje u pčelarstvu.

Nije grijeh prepisati od komšija i susjeda BiH, gdje su pčelari i pčelarstvo visoko pozicionirani kao privredna grana u koju treba ulagati, jer donosi profit. Najbolji primjer je Srbija, koja je do unazad nekoliko godina bila uvoznik meda, a danas je značajan izvoznik.

„Tokom posljednjih sedam godina Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva podijelilo 402 miliona KM za poljoprivredu, od čega pčelari nisu dobili skoro ništa. ‘U ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji mi učestvujemo od 1,7 do 1,9 posto, a u programu poticaja za ovu godinu za pčelarstvo je namijenjeno 0,2 posto sredstava. Zato mi ne možemo biti konkurentni.

A pogledajte kako je u Srbiji i Hrvatskoj! Tamo za pčelarstvo izdvajaju 10 do 20 puta više sredstava. Zato ćemo mi i dalje sve više uvoziti jer bh. tržište traži 2.000 tona meda godišnje’ – kazao je Sejo Deljo, predsjednik Federalnog saveza pčelara BiH.

Teško je očekivati krupnije korake preko noći, ali utisak je da su počeli puhati povoljniji vjetrovi u pčelarstvu Federacije BiH. Nadati se da nisu zapuhali zbog izborne godine, nego da će odnos Države prema pčelarstvu biti sve angažovaniji i konkretniji.

Krajem aprila Federacija je dobila konačno Pravilnik o pčelarstvu. Pčelari ga hvale. Toga se danas dotakao i savjetnik federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Husnija Kudić. On je najavio da će uskoro biti uređen registar pčelinjaka i pčelinjih zajednica (košnica) kako bi stvorili uslove za podršku proizvodnji koja ove godine iznosi dvije KM po košnici.

“U registru poljoprivrednih gazdinstava FBiH evidentirano je oko 140.000 pčelinjih zajednica, dok se stvarnim brojem smatra oko 215.000 košnica i kada svi budu registrovani bit će moguće kreirati poticajnu politiku” – pojasnio je Kudić.

Direktorica Sektora za poljoprivredu i trgovinu Privredne komore FBiH Erina Lasić apelovala je na veterinarske zavode i fakultete da pomognu u zaštiti zdravlja pčela jer se kod nas još koriste lijekovi koji su zabranjeni u Evropskoj uniji, a naši proizvodi moraju izaći na to tržište jer imaju potencijal za to.

“Privredna komora FBiH će učiniti sve sa svoje strane da naši pčelinji proizvodi budu prisutni na sajmovima i da provodimo edukacije unutar naših institucija”, rekla je Lasić.

Kako saznajemo sličnih tematskih skupova o ubrzanijem razvoju pčelarstva u BiH bit će i u narednom periodu. Bar tako najavljuje Sejo Deljo. (bhpčelar/E.Milić)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY