Alija Dolovac: Poslije čovjeka, pčele su najrazumnije biće na planeti!

Alija Dolovac: Poslije čovjeka, pčele su najrazumnije biće na planeti!

SHARE

Pčele u svom sićušnom organizmu imaju ugrađene mehanizme-senzore poput čipova, koji se tek odskora primjenjuju u tehnici. Kada se sve navedeno pomno analizira, ljudima staje pamet. Otkuda sve ovo?

Neki naučnici u novije vrijeme skloni su reći da je otkriveno samo 30 odsto o pčelama te da su one na samom prijelazu od instinkta u inteligenciju. Poznato je da kukci, a naročito pčele, imaju prilično jednostavan živčani sistem. Ali, u velikim skupinama pčele mogu postizati čuda.

Da bi preživjele, najprije moraju pronaći hranu i prepoznati potencijalne neprijatelje. Kada je pčela u opasnosti ili kada kao stražarica čuva svoju košnicu, neprijatelju nanese ubod žaokom i hemijskom komunikacijom otrova javlja drugim pčelama sestrama da je društvo u opasnosti nakon čega i druge pčele dolijeću i to isto čine upravo sa onog mjesta gdje je bio prvi ubod.

Zbog mnoštva jedinki kod velikih skupina, svaka jedinka mora poštovati stroga pravila skupina.

Podjela rada

Pčela kao prvo mora proći kroz sve faze kućnog rada po redoslijedu (u košnici ili prirodnom staništu) i to: kada se tek izleže kao formirana pčela pristupa umivanju i samočišćenju. Nakon toga slijedi čišćenje saća, spravljanje kaše i hranjenje starijih i mlađih larvi i matice, proizvodi vosak i izradu ćelija saća, provjetravanju košnice lepezanjem krila.

Također dezinficiraju i steriliziraju saće i druge dijelove okvira i košnice, proizvodi i dodaje glukozne oksidaze (GOX) medu čime se med sterilizira. Posljednja faza kućnog rada pčele je stražarenja na lijetu-poletaljci košnice i u ovoj fazi još treba da obavi orijentacioni let kako bi upoznala položaj svoje košnice.

Kao izletnica pčela mora postati vodarica-vodonoša, zatim nektarica, polenarica propolisarica i izvidnica.

Western_honey_beeInformacije-komuniciranje-jezik

Kod životinja općenito “jezik” se upotrebljava samo za specifične, najnužnije situacije kao što su razumijevanje informacija o izvorima hrane, učvršćivanje međusobnih veza u zajednici i traženje pomoći u slučajevima opasnosti. Postavlja se pitanje da li i životinje imaju svoj jezik?

Teško pitanje. Naučnici smatraju da je jezik simbolična i kreativna komunikacija . Pčela se u svrhu komunikacije služi hemijskim sredstvima, plesom i mirisom koji se ogleda u feromonima. Kada pčela kao izvidnica pronađe izvor hrane, vraća se u košnicu i plesom prenosi informaciju “govor-jezik” drugim pčelama radilicama – izletnicama.

Osim ljudi, pčele su jedina bića koja mogu prenijeti informaciju o smijeru i udaljenosti izvora hrane (kod ljudi to je matematički vektor). Dok ljudi to postižu mjerenjima uglova i dužine, pčele za ovakve stvari imaju urođene sposobnosti. Što se tiče smjera, pčele vijekovima za orijentaciju koriste Sunce.

Pingvini se orijentišu prema položaju zvijezda na noćnom nebu, a ljudi pomoću busola ili kompasa koji su “jučer” izmišljeni, a za orijentir se koristi sjeverni magnetni pol. Međutim, još nije otkriveno kako pčela određuje daljinu. Načunici smatraju da se baš zbog toga košnica ne bi trebala pomijerati u stranu više od polovine košnice, a u visinu više od 10 centimetara.

Građevni materijal

Pčela sama proizvodi materijal za gradnju ćelija saća poznatijih kao stanise ili lulice. Saće služi za razmnožavanje pčela i prikupljanje hrane nektara i peluda (biljnog-cvjetnog praška ili polena). Vosak proizvodi u tečnom stanju koji u dodiru sa vazduhom prelazi u čvrsto stanje. Gradi ga u obliku listića romboidnih površina.

To čini pomoću nogu, prebacivanjem do usnog aparata, i prenosi na mjesto izgradnje saća. Izgleda da pčela ima “ugrađen” tzv. termoreceptor pomoću koga proizvodi vosak. Oblik ćelija, njihova veličina, orijentiranost ćelija, raspored sa jedne i druge strane saća i preklapanje vrši se u cilju boljeg održavanja toplotnog režima.

Nadalje, debljina saća, osnova početka gradnje te nagetost ćelija vertikalnog saća u košnici treba da bude 13 stepeni kako iz njih ne bi curio med. Ćelije su uvijek šesterokutne i imaju najkraće stabilne zidove od bilo kojeg drugog geometrijskog oblika. Zbog ovog razloga, za njihovu izradu potrebne su najmanje količine voska.

Orijentacija, miris i boja

Pčela može registrovati promjene u Zemljinom magnetnom polju, kojima se koristi da bi procijenila svoj položaj u prirodi ili košnici. U nauci, to se naziva magnetni senzor, pomoću koga upravo gradi ćelije saća uvijek isto orijentisane i to bez greške.

Miris cvjetova potječe od specifičnih molekula ugljikohidrata. Pomoću organskih otapala, ekstraktuju se molekule ugljikohidrata i analiziraju hromatografom koji je spojen sa spektometrom i na taj način se otkriva hemijski sastva određenog mirisa biljke. Pčela itekako razlikuje miris biljke. Poznato je da se cvjetovi takmiče koji će imati bolji, privlačniji oblik i boju. Što je svijetlija boja, to je privlačnija za oprašivače, a naročito pčelu. Radi toga se i košnice farbaju u određene svijetlije boje i redoslijed. Pčela ima izuzetno dobar vid i odlično raspoznaje boje.

Pčela cvijet gleda ultraljubičastim dijelom sunčevog spektra

Pčela ima par velikih složenih facentnih očiju za normalno gledanje, i tri mala zrnasta čeona oka pri vrhu glave u obliku istostraničnog trougla, za nas jedva vidljiva. Zahvaljujući paru velikih facentnih saćastih očiju pčela ima izuzetan vid, jer svako oko vidi cijelo vidno polje koje se preklapa (stereoskopski vid), dajući pčeli izuzetnu trodimenzionalnu sliku posmatranog predmeta, na osnovu čega se precizno određuje udaljenost, bilo svijeta ili košnice. Sve ovo za pčelu uvjetuje precizno i bezbijedno slijetanje.

Male ili zrnaste oči pčele izledaju poput sjajnih kuglica postavljenih simetrično, dva gore i jedno dole. Sa dva gornja zrnasta oka, pčela koristi infracrvenu svjetlost što joj omogučava da vidi u zamračenom prostoru karakterističnom za košnicu. Pčela cvijet gleda ultraljubičastim dijelom sunčevog spektra, čiji zraci nisu vidljivi ljudima. Kada je vrijeme oblačno i bez Sunca, pčela vidi i pomoću polarizirane svjetlosti. Složeno facentno oko pčele sastoji se iz 4000-4500 leća, matice oko 5000, a truta 8000 leća.

(Arhiv BH pčelar)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY