Doc. dr. Behija Dukić: OPASNO JE DAVATI PČELAMA 3 – 4 LIJEKA...

Doc. dr. Behija Dukić: OPASNO JE DAVATI PČELAMA 3 – 4 LIJEKA ISTOVREMENO

SHARE

Varoa je jedna od dominantnijih bolesti na pčelinjacima u BiH. Njegov uzročnik se razmonožava u pčelinjem leglu a parazitira na odrasloj pčeli. Suzbijanje je teško, jer je teško naći lijek koji će djelovati na parazita a da pri tome nema posljedica po pčelinju zajednicu, odnosno čovjeka kao konzumenta pčelinjih proizvoda

behija dukicDoc. dr. Behija Dukić sa Veterinarskog fakulteta u Sarajevu kaže da smo svjesni svakodnevnih gubitaka na pčelinjacima zbog varoe. Iako hvali pčelare, ipak i na njihov rad ima nekih zamjerki, koje se odnose na određenu organizovanost i poštivanje zakona.

Prema njenim riječima, trenutno se najviše pažnje posvećuje pčelinjem oboljenju koje se zove varooza i to ne bez razloga. Uzročnik ovog oboljenja se razmonožava u pčelinjem leglu a parazitira na odrasloj pčeli. Suzbijanje je teško, jer je teško naći lijek koji će djelovati na parazita a da pri tome nema posljedica po pčelinju zajednicu, odnosno čovjeka kao konzumenta pčelinjih proizvoda, obzirom da se neki akaricidi (sredstva za suzbijanje varoe) deponuju u medu, vosku, propolisu.

Najveća greška koja se učinila jeste i što su bila aplicirana 3 – 4 lijeka istovremeno u istoj košnici ili što se više različitih lijekova koristilo na istom području, a to je doprinijelo da se parazit vremenom adaptirao na sve njih. Samo prisustvo varoe u pčelinjoj zajednici omogućava nastanak i drugih oboljenja pčela: virusnih, bakterijskih, parazitarnih. Jedno od rješenja je i da se aplicira isti lijek, onaj koji je registrovan, u isto vrijeme na istom području.

– Naime, neophodno je da svaki lijek za upotrebu u pčelarstvu prođe određeno ispitivanje (kliničko, laboratorijsko), odnosno registraciju, da bi se ustanovilo da li je djelotvoran. Naši pčelari se trenutno najviše žale na lijekove, jer je do sada u opticaju bio veliki broj neregistriranih lijekova koje su kupovali i primjenjivali, a bilo je slučajeva i otrovanja pčela takvim, nazovimo “lijekovima”.

Problem varooze je prisutan i u svijetu, tako da mnogi naučnici iz oblasti pčelarstva, farmacije, hemije, biologije idr. rade na otkrivanju sredstava za suzbijanje varooze, koja su bazirana na biljnoj bazi i koja nisu štetna po pčele ili ljudsko zdravlje. Nada se da će pčelari uskoro upotrebom ovakvih preparata prevazići probleme o kojima se sada razgovara.

Pored problema sa neefikasnim lijekovima te njihovom neadekvatnom primjenom, dr. Dukić otkriva da pojavi pčelinjih bolesti, čija je posljedica ugibanja pčela, doprinosi i neadekvatno održavanje košnica. Pojašnjava da razni mikroorganizmi kao što su bekterije, virusi, gljivice, paraziti najpogodnije tlo nalaze u zapuštenim košnicama, kao i priboru koji nije dezinficiran, te vodi na pčelinjacima.

Osim pobrojanog, uzrok ugibanja pčelinjih zajednica može biti i glad. Postoji jedan manji broj nesavjesnih pčelara koji pčele zazime na malim količinama polena i meda, tako da one uginu od gladi. Pčelama se mora ostaviti dovoljna količina meda i polena, koji je u zadnje vrijeme postao “popularan” i dosta se prodaje. Pčelari uvijek moraju imati na umu da bez polena nema ni razvoja pčelinje zajednice.

Behija dukic 2Dodaje da se pčelinji fond u svijetu općenito iz godine u godinu smanjuje, a tome je uzrok i nagla promjena temperature, nedostatk pčelinje paše u prirodi, sve pomenuto o liječenju bolesti, greške u tehnologiji pčela – što sve zajedno kod pčela izaziva “stres”

Doc. dr. Behija Dukić kaže da zna da na klimu i prirodu ne možemo utjecati, ali možemo na brojne druge stvari koje mogu doprinijeti poboljšanju trenutnog stanja u pčelarstvu. Ovi gubici nisu nastali “preko noći”, nego se proces odvijao godinama, ali očigledno nije bio ozbiljno shvaćen.

Svih ovih godina, tvrdi naša sagovornica, u laboratoriji na Vterinarskom fakultetu u Sarajevu vršene su i besplatne analize zdravstvenog stanja pčela. Tvrdi da su doslovno molili putem dopisa pčelare, veterinarske stanice, imaoce pčela iz svih krajeva BiH da im šalju uzorke svojih pčela sa svojih pčelinjaka. Mole i danas!

Dugo se šutjelo o tim podacima, te su se bolesti skrivale. Međutim, stvari idu nabolje, pčelari sve otvorenije govore o ovoj temi. I to je dobar put za borbu protiv varoe.

 Neodgovorni voćari

Doc. dr. Behija Dukić u jedan od razloga ugibanja pčela svrstava i neodgovorne voćare. Mnoga pčelinja društva bila su žrtva neodgovornog tretiranja voćnjaka raznim pesticidima u blizini kojih su se nalazili.

Svih ovih godina zabilježena su po cijeloj BiH uginuća pčela zbog pesticida kojima su tretirane voćke. Pčelari o tretiranju voćnjaka rijetko kada su bili obavješteni. Znam da trebaju i voćari raditi i tretirati voće, ali između njih i pčelara mora postojati saradanja. Bar bi ih trebali obavijesiti o svojim postupcima kako bi pčelari na vrijeme mogli reagirati. Voćari nisu ni svjesni kakvu grešku i štetu time čine, ponajviše sami sebi. Urod bi im bio zasigurno duplo veći ako se u blizini njihovog voćnjaka nalazi i pčelinjak.

(A. H./Arhiv BH pčelara)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY