Osman Trepanić Labud: Satne osnove plastične, košnice plastične, ramovi plastični, još samo...

Osman Trepanić Labud: Satne osnove plastične, košnice plastične, ramovi plastični, još samo pčele plastične, pa ćemo početi jesti i med plastični

SHARE

5Osman Trepanić, otac sve popularnije bh. rediteljke Mirele Trepanić za svojih sedamdeset i kusur godina nakupio je iskustva kakvim se rijetko ko može pohvaliti.

1U ranoj mladosti  bio je glavni kino operater u Domu kulture Gračanica. Vrlo uspješno i sa velikim merakom znao je obradovati na hiljade gledalaca dnevno sa tada popularnim filmskim naslovima. Nerijetko je putovao u okolna sela i priređivao projekcije na otvorenom.

2Nešto kasnije okušao se i kao radijski voditelj te je dugo uređivao i vodio program Radija Gračanica. U to vrijeme, zbog uglavnom bijelih odijela koja je nosio,  je dobio nadimak Labud, po kojem je ostao poznat sve do danas. Tih godina kreće i njegovo interesovanje za pčele.

3Osman se sa pčelama susretao jo u ranom djetinjstvu. Prisjeća se da je kao dječak često išao za ocem dok bi on otvarao košnice.

4– Moj otac rahmetli se pčelarstvom bavio na dosta primitivan način. U to doba je imao dvije pletare (trnke) i kad bih ja prišao da vidim kako radi s pčelama, on bi me tjerao vičući da bježim, jer će me ujesti. Tada sam mislio da pčele imaju zube.», u duhovitom tonu započinje svoju priču za BH pčelar.

Sedamdesetih godina prošlog vijeka, završavajući zanat za stolara, Osman se dodatno zainteresovao za pčele pa je riješio da svojom rukom napravi novih deset DB košnica, ali i da zadrži stare košnice popularno zvane «Tuzlanke».

Osman se prisjeća da je u jednom periodu imao 22 košnice. U ratu je izgubio sva društva. Danas ima 10 LR i 10 DB košnica, ali nisu sve useljene.

Ponukan situacijom koja danas vlada u pčelarskom svijetu, Trepanić je napisao jedan kratki osvrt koji prenosimo u nastavku:

“Tehnika uznapredovala, pa tako evo, i u pčelarstvu. Satne osnove plastične. Košnice plastične. Ramovi plastični, još samo pčele plastične, pa ćemo početi jesti i med plastični. Mada se radi uveliko na tom patvorenom medu, koga danas mnogi koriste. Ja sam alergičan na sve u pčelarstvu što nije prirodno. Možda se mnoge moje kolege neće sa mnom složiti, a ja to od njih uz dužno poštovanje i ne tražim. Kako je sve krenulo, i ako se ovako nastavi, pčela će nestati, a uveliko ih nestaje. Ako pčela nestane, nestaje i čovječanstva, jer bez ovog silnog oprašivanja nema ništa. Nema voća povrća, razno raznog cvijeća i ljekovitog bilja, od koga se mnoštvo lijekova proizvodi za ljudsko zdravlje i opstanak života na planeti zemlji…”- upozorava Trepanić.

(Bhpcelar)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY