Pčelarska idila Mirka Rajiča iz Mostara: Pčelarstvo je na niskim granama, ali...

Pčelarska idila Mirka Rajiča iz Mostara: Pčelarstvo je na niskim granama, ali u novu sezonu idemo sa velikom dozom optimizma

SHARE

U Mostaru od uzgoja pčela, proizvodnje i prodaje meda i propolisa žive Mirko Rajič i njegovo troje sinova Nikola, Bojan i Slaven. Strast prema pčelama rodila se prije više od dvadeset godina, tako da su danas njihovi proizvodi u mostarskoj regiji na veoma dobrom glasu što im znatno obogaćuje kućni budžet

 Pčelarstvo je ljubav i biznis za cijelu porodicu

Mirko je diplomirani elektrotehničar, rođen u Mostaru 1958.godine i sa pčelama se prvi put susreo prije nekih trideset pet godina. Kao i većina pčelara počeo je skromno, pažljivo slušajući i upijajući znanje i savjete od svog punca i starijih pčelara.

–   Bila su to potpuno druga vremena, sredina 80-ih, kako od stanja u državi tako i u pčelarstvu. Bolji vremenski uslovi, više medonosnog bilja i što je najvažnije – manje pesticida. Počeo sam sa malim brojem košnica, da bi se vremenom broj povećao na njih stotinjak. Početkom rata smo morali nakratko da odustanemo od pčelarstva, a od 1995. godine uspješno se vraćamo svojoj najvećoj strasti.

Na udaru pesticida je svaki pčelinjak koji se nalazi na manje od 5 km od tretiranog voćnjaka

–   Seleći smo pčelari i išli smo na planinske paše širom Bosne Hercegovine. Potraga za medonosnim biljem nas je znala odvesti i do Hrvatske pa smo pčele prevozili i do Hvara, Pelješca i drugih hrvatskih otoka – kaže Mirko.

Mirkova desna ruka u pčelinjaku je najstariji sin Nikola koji ne bježi od porodičnog biznisa, i supruga Zrinka koja je zadužena za pakovanje i plasman meda i pčelinjih proizvoda sa etiketom „OPG Rajič“.

  • – Bez njihove pomoći i podrške ništa od ovog ne bi bilo moguće. Najviše se bavimo proizvodnjom meda i propolisa, a ono što proizvedemo prodajemo preko trgovina ili na kućnom pragu. Pčelarstvo je rizičan i često nezahvalan posao, a zarada zavisi od godine. U dobrim sezonama, kada imamo izdašne prinose meda, ne možemo sve plasirati na tržište, pa meda ostane i za narednu godinu. S obzirom na sve probleme sa kojima se susrećemo mi pčelari, teško da se od pčelarstva može lagodno živjeti, ali na ovaj način itekako možemo poboljšati naš kućni budžet – priča Mirko Rajič.

 Neodgovorni malinari su opasniji od varoe

Brojni su problemi sa kojima se pčelari širom Bosne i Hercegovine suočavaju tokom cijele godine. Klimatske promjene, bolesti kod pčela, nedostatak medonosnog bilja doveli su do toga da na stotine pčelinjih zajednica svake godine nestaje bez traga.

Hercegovačka regija koju Mirko Rajič itekako dobro poznaje, bogata je nepreglednim vinogradima i voćnjacima koji se dolaskom toplijih dana masovno tretiraju pesticidima. U ovoj praksi najviše prednjače malinari koji često bez ikakvih upozorenja lokalnim pčelarima, svoje malinjake tretiraju herbicidima i time trovanju izlažu obližnje pčelinjake.

  • – Svake godine se ponavlja ista priča, ali se i dalje ništa ne poduzima po tom pitanju. Osim što imamo problema oko odabira paša jer je medonosnog bilja sve manje, sa strepnjom čekamo da vidimo hoće li nam se pčele izletnice uopšte vratiti sa voćnjaka i malinjaka. One koje su bile izložene herbicidima i uspiju se vratiti u pčelinjak, otrove će prenijeti na larve i ostatak kolonije i onda dolazi do katastrofe. Što se tiče varoe, s njom možemo izaći na kraj jer imamo znanje i sredstva, ali kako se boriti protiv nečega što nije regulisano zakonom – pita se Mirko.
Mirko Rajič: Od pčelarstva se teško može živjeti, ali pčele garanutuju dobru dodatnu zaradu

Tržište preplavljeno lažnim medom

Prošlu 2016. godinu većina bosanskohercegovačih pčelara neće pamtiti po dobrom i nastojat će je što prije zaboraviti. Meda nije bilo dovoljno ni za prehranu pčela a kamo li za pčelare, koji ipak s vjerom u bolje sutra hrabro ulaze u još jednu neizvjesnu pčelarsku sezonu.

Među njima je i Mirko Rajič koji se posebno osvrnuo na stanje tržišta koje se u posljednje vrijeme suočava sa novom krizom – lažnim medom.

–   Iskreno da vam kažem, nama pčelarima je ostalo jedino da se nadamo da će ova godina biti barem upola bolja od prošle. Nedostatak medonosnog bilja i izostanak prinosa dovodi do povećanog uvoza meda sumnjivog kvaliteta koji je posljednjih godina preplavio trgovine i nelegalne štandove pokraj cesta.

–   U saradnji sa Univerzitetom u Mostaru uspjeli smo brendirati i zaštititi Hercegovački med, tako da je Udruženje Matica nositelj svih aktivnosti za zaštitu meda, čija se ispravnost vrši na Agronomskom fakultetu. Trebamo više pažnje posvetiti autentičnom Hercegovačkom medu i u tome nam dosta pomaže Udruženje Matica. – zaključuje Mirko Rajič.

Za kupovinu kvalitetnog hercegovačkog meda kontaktirajte OGP Rajič na broj: 063/944 – 977

(D.K./bhpcelar.com)

 

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY