Pčelarski stručnjak i dr.vet. med. Bratislav Lukić (39) iz Bijeljine savjetuje: Cilj...

Pčelarski stručnjak i dr.vet. med. Bratislav Lukić (39) iz Bijeljine savjetuje: Cilj uspješnog prezimljavanja se ogleda u sačuvanju i poštedi zimske pčele

SHARE

Košnice tokom zime trebaju da budu blago nagnute prema naprijed kako bi se omogućilo što bolje otapanje snijega i eventualni izlazak vode iz košnice, uz napomenu da sa košnica ne treba skidati snijeg jer je on dovoljno porozan za vazduh a isti pomaže u očuvanju stvorene toplote u košnici

Da bi naš pčelinjak uspješno prezimio i bez velikih problema dočekao proljeće neophodno je preduzeti određene aktivnosti u avgustu i septembru mjesecu. To se prije svega odnosi na obezbjeđivanje adekvatne hrane za zimu u vidu šećernog sirupa, u ovakvoj bespašnoj godini i sa takvim prihranom je trebalo završiti do početka septembra mjeseca kako bi se izlegle zimske pčele poštedile nepotrebne aktivnosti, odnosno kako bi sačuvali masno tkivo i mliječne žlijezde radi njegovanja proljetnog legla.

Bratislav Lukić jedan je od najuspješnijih i obrazovanijih pčelara na našim prostorima

Veoma je bitno i poznavati biologiju pčele, pa i tako da se u tijelu zimske pčele u decembru snižava količina slobodne vode i masnoće, gdje voda prelazi u vezano stanje a masno tkivo dobija ulogu rezerve materije za zimu. Ova pojava ima presudan značaj za zimsku pčelu u njenom opstanku na minusnim temperaturama i zato kažemo da zimskim pčelama toliko ne smeta zima, koliko nedostatak hrane i raznih bolesti.

Sirup se ne daje u decembru

  • Prilikom prihrane moj savjet je da se prethodno iz košnica izvrca sav tamni med (medljika) kako ne bi imali problema u pčelinjaku da kao posljedica jakih zima i nemogućnosti uzlaska pčela na pročisni let iste stradaju u košnici kao rezultat nesvarljivih materija koje se nalaze u medljici i koje se zadržavaju u crijevima pčela gdje dovode do njihovih mehaničkih oštećenja i kao krajnji ishod imamo stradanje pčela i zaprljane košnice jako neprijatnog mirisa – objašnjava Bratislav.

U avgustu mjesecu ne treba da štedimo na sirupu, jer uvijek je bolje dati više nego doći u situaciju da pčele prihranjujemo u novembru ili decembru pogačama ili još gore, tada davati šećerni sirup što pojedini pčelari rade.

Pčelarsko domaćinstvo Lukić danas broji preko stotinu košnica

– Tokom prihrane pčelinjih društava na mom pčelinjaku je i dalje aktivna SMS vaga koja mi pored vizuelnog pregleda košnice u mnogome pomaže u određivanju date količine sirupa. Tako npr., LR sanduk sa sva nastavka mi je 15. septembra težio 54 kilograma, a pregledom je utvrđeno sa su svi ramovi u gornjem nastavku bili puni zalihe hrane i sa mednim kapama nad zatvorenim leglom – kaže Bratislav Lukić koji se na svom porodičnom imanju brine za oko 110 košnica.

 Borba sa varoom neprestana

Pored obezbjeđivanja dovoljne količine hrane za zimu neophodno je i preduzimati određene aktivnosti u borbi sa varoom, obzirom da je borba sa ovim napasnikom neprestana. Osim što nanosi velike štete pčelarstvu tako što parazitira na pčeli, varoa je i ključan faktor u prenošenju raznih virusnih zaraza u pčelinjaku. Pored tretmana u julu i avgustu, bez obzira o kojim se preparatima radilo, decembra mjesec je prilika za još jedan tretman pčela protiv varoe i oksalnom kiselinom.

Iskoristite priliku za još jedan tretman pčela protiv varoe i to oksalnom kiselinom
  • -Za takav tretman najbolji efekat se postiže kada je dnevna temperatura prilikom tretmana oko 5 do 10 stepeni. Naravno, podrazumijeva se da u tom peridou nema legla. Obzirom da je nemoguće u potpunosti osloboditi pčelinju zajednicu od ovog parazita, osnovni cilj borbe je smanjenje do stepena koji neće bitno oštetiti pčelu i leglo i time uticati na produktivnost istog – savjetuje Lukić.

Na pojavu određenih bolesti kao na primjer krečnog legla izazvanog gljivicom Ascosphaera apis u mnogome utiče položaj pčelinjaka. Nepovoljni uslovi koji omogućavaju pojavu vlage u košnici, slaba ventilacija i hladnoća, loša hrana utiču na brz razvoj gljivica koje larvu u jako kratkom periodu obaviju hifama dovodeći do njenog uginuća. Stoga je vrlo važno da se vodi računa o položaju košnica tokom cijelog ljeta a pogotovo prilikom uzimljenja odnosno vraćanja pčelinjih društva u stacionar. Neophodno je isti izdići od zemlje, postaviti na ocjedit teren, leta košnice okrenuti ka sunčanoj strani.

– Naglasio bih da ja u svom pčelinjaku pred zazimljenje vadim deseti okvir kako bi se obezbijedila bolja ventilacija vazduha u košnici. Obzirom da mnoge bolesti pčelinjih društava imaju sličnu kliničku sliku koja se ogleda u manjim ili većim uginućima, uznemirenošću, problemima kod poletanja, pojave proliva i raznih mehaničkih oštećenja na pčelama, preporuka je da ukoliko su simptomi prisutni kod većeg broja košnica da se obavezno uzimaju uzorci u vidu živih ili uginulih pčela, isječci promijenjenog legla i šalju na laboratorijska ispitivanja na veterinarske zavode i institute gdje bi se postavila tačna dijagnoza i razlozi eventualnih uginuća – kaže Bratislav Lukić.

 Tri mjeseca mira

Novembar, decembar i januar se u pčelarstvu smatraju mjesecima mira jer je neophodno obezbijediti što veći mir u košnicama. To znači da smo iste zaštitili od glodara stavljanjem češljeva ili korištenjem podnjača kroz čije ulaze isti ne mogu ući i nanijeti štetu društvu, zaštitili košnice od udara vjetrova, a u planinskim predjelima obezbijediti pčelinjak zaštitnim ogradama kako bi se spriječio napad divljih životinja.

  • -Košnice tokom zime trebaju da budu blago nagnute prema naprijed kako bi se omogućilo što bolje otapanje snijega i eventualni izlazak vode iz košnice, uz napomenu da sa košnica ne treba skidati snijeg jer je on dovoljno porozan za vazduh a isti pomaže u očuvanju stvorene toplote u košnici.
  • -Što se pregleda košnica tiče u ovim mjesecima najbolje je vršiti pregled posmatranjem košnica bez otvaranja. Tu prije svega mislim na osluškivanje zvukova kucanjem, pregledom poletaljke, mrežastih podnjača, posmatranjem tragova na košnici ( krovovi, zidovi sanduka), i oko nje prilikom pročisnih letova. Ovakvim pregledima možemo imati jasnu sliku o stanju pčelinjih društava bez otvaranja istih – priča Bratslav Lukić.

Dakle, obezbjeđeno mirovanje u pčelinjaku u zimskom periodu, uz kvalitetne rezerve hrane (meda i peluda), i stalna kontrola zdravstvenog stanja društva su najbolja preventiva za uspješno prezimljavanje.

Utopljavanje pčela

  • Iako postoje različita mišljenja kod pčelara kada je utopljavanje u pitanju, ja u svom pčelinjaku koristim prvi lijep dan krajem januara ili početkom februara kada je uz dodavanje prve pogače vršim i utopljavanje košnica novinskim hartijama jer je poznato da se u januaru matice biološki aktiviraju i počinju polagati jaja te im je tada neophodno obezbijediti i adekvatne temperature koje oko nastalog legla iznose od 34°C do 36°C.
  • Dodavanje pogače vršim bez obzira na stanje zalihe hrane kako bih spriječio mogućnost da uslijed zahlađenja pčele izgube kontakt sa hranom koje u tom periodu može biti periferno raspoređena , imajući u vidu da je u februaru potrošnja hrane 1,5 do 2 kg. Smatram da je neoptrebno stavljati pogače u oktobru ili novembru mjesecu jer će se time dovesti u zabludu matica i mlade zimske pčele koje će se aktivirati, nepotrebno trošiti i iscrpljivati oko prerade pogače – zaključuje Bratislav Lukić.

(bhpcelar.com/D.K.)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY