Upoznajte pčelarsku porodicu Branka Mihića iz Drinjače pored Zvornika: REKORDERI NA BALKANU...

Upoznajte pčelarsku porodicu Branka Mihića iz Drinjače pored Zvornika: REKORDERI NA BALKANU PO UZGOJU MATICA

SHARE

Porodica Mihić je apsolutni rekorder na Balkanu po uzgoju matica. Njihove matice „lete“ širom BiH, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Rumunije, čak i do Moldavije i Turske. Prve ovogodišnje matice Mihići su uzgojili već polovinom aprila, a sa uzgojem neće neće stajati sve do septembra. Čuvene „Podrinjske matice“, po Mihićevim riječima su prepoznatljive, prije svega, po kvalitetu, a to podrazumijeva zdravlje, mirnoću, dosta legla, dosta meda, te jak imunitet na bolesti (prije svega na varou i američku kugu.Iako ima diplomu trgovca Branko Mihić iz Drinjače pored Zvornika, pitome i prelijepe prirodne oaze smještene na obalama Drine, nikada nije radio u trgovini. Ovaj 50- godišnjak, svoj mir i sigurnu egzistenciju za kompletnu porodicu je pronašao u pčelinjaku; možda bolje reći – u pčelinjacima. Na osam pčelinjaka ovog proljeća je startao sa 450 društava (onoliko koliko je i zazimio, jer nije imao ni jedan gubitak), a septembar ima namjeru dočekati sa 600 društava. Dugoročno, cilj je proširiti pčelarsko gazdinstvo na hiljadu košnica!

Mihići njeguju porodičnu pčelarsku tradiciju preko jednog vijeka. Brankova prababa je bila pčelar, nastavili djed i baba, Brankovi roditelji su zahvaljujući pčelama iškolovali sve četvero svoje djece. Tamo gdje su oni stali nastavio je Branko sa suprugom Ružom, sinovima Markom i Milošem, kćerkom Tijanom i snahom Željanom. Svi su uključeni u ovaj biznis i u cjelosti se predali stvaranju respektabilnog i profitabilnog pčelarskog carstva „Mihić“ na obalama Drine.

Brankova djeca su peta pčelarska generacija u našoj porodici. Očekujem unuke i šestu generaciju – reče nam za vrijeme posjete Brankova majka Milica, koja iako u poodmaklim godinama i dalje ima svoj „nezavisni“ pčelinjak.

Apsolutni rekorder

Godišnje Mihići izvrcaju preko pet tona meda, oko 20 kg. izuzetno ljekovite matične mliječi, znatne količine polenovog praha, propolisa, a od ove godine starta i sa sakupljanjem pčelinjeg otrova. Sakupljač pčelinjeg otrova je nešto novo na našem tržištu i djelo je Aziza Muratovića iz Tuzle, koji je inače elektroničar po struci. Kažu da je to revolucionaran uređaj u pčelarskoj praksi.

Ipak, najveći Mihićev poduhvat jeste uzgoj matica. Sa 10.000 uzgojenih matica čiste Kranjske pčele u prošloj godini Branko je jedinstven i apsolutni rekorder na Balkanu. Ove godine planira povećanje za 30 posto, a to znači uzgoj petnaestak hiljada matica.

„Sve je počelo prije 25 godina. Tada sam donio konačnu odluku da mi pčelarstvo, a posebno selekcija i uzgoj matica budu izvor egzistencije i porodični biznis. Već sam imao solidno znanje koje sam kupio od roditelja, jer su oni uzgajali matice za svoje potrebe. Uz literaturu i savjete Miće Mladenovića, profesora sa Bio fakulteta iz Zemuna i svjetskim stručnjakom za pčelarstvo, počeo sam se širiti i polako osvajati tržište – kazuje ZA BH PČELAR Branko Mihić.

Branko MihićMatica traži 10-dnevni mir

Tokom minulih dvadesetak godina uzgojio je preko 100.000 matica, koje su „letjele“ širom BiH, Srbije, Crne Gore, Kosova, Hrvatske, Rumunije, Makedonije, Slovenije, Austrije, Rusije, čak i do Moldavije. Na balkanskim prostorima mu nema ravnog ni po kvalitetu, ni po kvantitetu. Mihić je razvio vlastiti sistem uzgoja matica, koji je oduvijek bio vrhunac u pčelarstvu. Kaže, da je to veoma složen i odgovoran posao.

„Da bi se čovjek bavio uspješno uzgojem matica, on mora imati preko 300 društava, mora paziti da ne dođe do incesta u pčelinjaku, da ima zdrave pčele, da su ekološki zdrave pčelinje paše, da je pčelar 24 sata budan i da pazi u tom procesu na minute i sekunde. Ponekad je i kašnjenje od pola sata nenadoknadiv gubitak. Bez obzira da li padala kiša, bilo hladno ili sunčano, u pčelinjaku se mora raditi po strogim vremenskim terminima – kazuje Branko.

Naglašava da je uzgoj matica izuzetno zahtjevan posao koji traži odgovornost i preciznost. U tom procesu moraju se ispuniti mnogi uslovi. Za kvalitetnu maticu moraju se poklopiti i vlaga, i temepatura, i rodonačelničko, i odgajivačko društvo.
Maticu (tako je priroda uredila) može da oplodi samo biološki najkvalitetniji mužjak, a ona poslije nekoliko dana počinje da nosi jaja.

Za to vrijeme, Branko i njegovi saradnici – ukućani prate njen izgled, ponašanje, i ako je kvalitetna, stavlja je u specijalni mali drveni kavez sa nekoliko pčela, njenim pratiljama, koje su zadužene da je hrane. Naglašava da ne praktikuje plastične kaveze, već isključivo drvene.

Za njega je pčelarstvo jako ozbiljna priča, a uzgoj matica veoma ozbiljna nauka. San mu je da svi pčelari u BiH i regionu imaju zdrave i kvalitetne matice, a to znači i dosta meda i ostalih pčelinjih proizvoda. On garantuje za kvalitet svojih matica, imaju sve osobine koje su potrebne za dobar prijem. Ali, redovno strepi kako će je pčelar dodati na svome pčelinjaku.

„Kod mene je preko 90 posto zagarantovan prijem matice, čak i više. Važno je da me pčelari slušaju i postupaju po mojim uputama. Obavezno im savjetujem i molim ih da, kad dodaju maticu, ne otvaraju košnicu 10 dana, da je uopšte ne diraju prvih 10 dana. Ko me posluša, deseti dan se uvjeri u idealno stanje u košnici, sve je super krenulo.

Oni koji diraju drugi, treći ili peti dan – imaju problema. Nemaju rezultat. Ne shvataju da za sve postoje pravila. Mora se matica ostaviti na miru deset dana i uspjeh je uspjeh je zagarantovan.

Mjesec prije ostalih

Za sve minule decenije, kaže, da i ne zna za ozbiljniju reklamaciju na kvalitet njegovih matica. One poboljšavaju kvalitet pčelinjaka širom BiH, regiona pa i nekih zemalja Evrope i Azije. Već početkom aprila imao je oko 500 naručenih matica. U punoj sezoni sedmično isporučuju oko 700 matica.

U pčelarskim krugovima je poznato da već godinama Brano među prvima u BiH ima matice. Tako je i ovogodišnjeg proljeća. On je već trećeg aprila imao oplođene matice, a za tržište prve su spremne polovinom aprila. I uzgoj neće prestajati sve do septembra ove godine.

– Mi idemo skoro mjesec dana prije ostalih u BiH, a 15 do 20 dana je ogroman period u pčelarstvu to je jedna kompletna generacija pčela radilica – podsjeća za BH PČELAR Branislav.

Uspješan uzgoj matica ima veze i sa pozicijom njegovih pčelinjaka; Podrinje je probeharalo već krajem marta, dnevni unos tih dana je iznosio i do kilogram nektara. Ovdje je izvrsna paša tokom cijele godine, što je od ogromnog značaja za kvalitetan uzgoj matica.

„Nema dobre matice bez dobre polenske paše. Mora biti izobilje polena, mora biti perge puna košnica, mora biti nektara. Ne može se matica raditi na šećernom sirupu, već na prirodnom nektaru – naglašava ovaj najuspješniji uzgajivač matica u RS-u i BiH.

U ovom poslu ima izuzetnu podršku porodice, supruge, sinova, kćerke i snahe. Svi su to prihvatili kao unosan porodični biznis. I svi su već stekli univerzitetske diplome. Svi su se našli u pčelarstvu. I ne kaju se. Primjenjujući najsavremenija dostignuća struke i nauke postali su istinski majstori pečalarstva.

Najveća nagrada im je priznanje i povjerenje kupaca iz svih krajeva bivše Jugoslavije. Ali, Branko ne zaobilazi ni Plaketu „Profesor dr. Jovan Živanović“, najveće priznanje Pčelarskog saveza Srbije. Jedini je pčelar iz BiH kojem je uručena ova Plaketa i to još prije pet godina. Ponosan je i što je počasni član brčanskog Udruženja pčelara, a ponajviše su porodično ponosni na rad, red, karakter, moral, čist obraz i ruke.

“Mi se isključivo bavimo pčelarstvom i živimo od pčela. Tokom sezone u poslu smo 24 sata. Rijetki su dani kada imamo vremena i za šoljicu kafe popiti; to traje do prvog septembra, jer pčela zahtijeva jako puno rada. Da bi dobio od nje sve što ona daje, moraš non stop da radiš oko nje, za nju i za sebe – poručuje za BH PČELAR Branko Mihić (bhpčelar/E.Milić)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY