Reportaža iz Turske o ljepotama pčelarenja u Maralu, dijelu provincije Maçahel: Kavkaska...

Reportaža iz Turske o ljepotama pčelarenja u Maralu, dijelu provincije Maçahel: Kavkaska pčela proizvodi najkvalitetniji med na svijetu?!

SHARE

Ekskluzivno za čitaoce Bh Pčelara donosimo priču Natalie Sayin o pčelarenju u turskoj oblasti Maçahel, poznatoj po veoma kvalitetnom medu i posebnoj vrsti pčela – kavkaskoj pčeli

Natalie Sayin, autorica portala The Turkish Travel Blog, je kako sama kaže “ovisnica o internetu, zaljubljenik u prirodu, putovanja, i historiju“. Redovno piše o kulturnim i prirodnim ljepotama Turske, a njeni tekstovi ne samo da su veoma čitani, već i citirani od strane brojnih međunarodnih printanih i web-medija.

Prije jedanaest godina, odselila je iz Engleske te se stalno nastanila u ovoj mediteranskoj ljepotici.

  • Odmah sam se zaljubila u ovu zemlju, njenu historiju, kulturu i narod. Moj životni san je da je cijelu proputujem i istražim i opišem svoje doživljaje na svom blogu – pojašnjava Natalie.

Pčelarenje u Maçahelu

Donosimo Natalijinu priču o pčelarenju u turskoj oblasti Maçahel, poznatoj po veoma kvalitetnom medu i posebnoj vrsti pčela – kavkaskoj pčeli.

– Na listi zemalja najvećih proizvođača meda, Turska se nalazi na trećem mjestu i nakon što sam neočekivano susrela jednog lokalnog pčelara u Maralu, čudim se kako nisu na prvom mjestu.

Isprva sam pomislila da taj pčelar nije sav svoj, jer se pčelarstvom bavi na tako čudan način. Ali, Bože moj, svako od nas je poseban na svoj način.

Slučajnom prolazniku se isprva može učiniti da nema ništa posebno u vezi sa pčelarenjem u Marali. Međutim, nakon što saznate neke detalje i pojedinosti, ostat ćete zapanjeni.

Prvo što primijetite je da je lokalno stanovništvo izgradilo velike otvorene šupe, s policama na kojima se nalaze košnice, daleko od zemlje i medvjeda koji bi poželjeli da se zaslade.

Maral je dio provincije Maçahel, čija je jedna polovina u Turskoj, a druga – dio Jermenije. Naučnici su još 1998. godine pokušali da otkriju zašto su pčele iz ove oblasti proizvodile veće količine i kvalitetniji med nego u drugim dijelovima zemlje.

Odgovor: radi se o čistim Kavkaskim pčelama.

One su posebno poznate po dužem rilcu, kojim prikupljaju nektar s bilja. Takođe, ova vrsta pčele je i marljivija od drugih vrsta pčela.

Kada spojite ove faktore s prirodnim biljem i cvijećem koje obilato raste u Maçahelu, dobijate idealne uvjete za razvoj pčelarstva i proizvodnje meda vrhunske kvalitete. Tako je nastao i projekat Tema, čiji je glavni cilj zaštita autohtone Kavkaske pčele i njenog okoliša, potom škola pčelarstva i podsticaji lokalnom stanovništvu, kao i razvoj eko-turizma.

Kako zbližiti maticu i radilice?

Pčelar je donio maticu iz Tema projekta, čiji je cilj da se poveća broj ovih pčela tako što se matice vještački oplođuju s čistim kavkaskim genima. Stavio ju je u malu kutiju unutar košnice, budući da ponekad može doći do njenog odbacivanja od strane roja. Između pčela i kraljice se nalazio mali komadić pogače.

Tokom vremena, i matica i radilice su zajednički jele i tako se postepeno zbližavale. Matica je na kraju prihvaćena i slobodno puštena unutar košnice.

Zbog provjerenih rezultata i uspjeha u radu sa čistom Kavkaskom pčelom, lokalno stanovništvo se može uključiti u školu pčelarenja u sklopu projekta Tema. Nakon završetka teorijskog dijela, svaki svršenik besplatno dobija 5 košnica, i počinje s praktičnom obukom. Tokom nje, svaka 2 dana polaznike obilaze iskusni pčelari i tehničari kako bi se pobrinuli da sve ide po planu. Takođe, i pčelari iz drugih oblasti mogu kupovati maticu i med iz Macahela. Jedna teglica meda košta 40 lira.

Kakva je oprema potrebna za pčelarenje u Turskoj?

Ne treba vam nikakva oprema! Bila sam bez rukavica, zaštitne odjeće i maske. Stotine su pčela oblijetale oko moje glave, dok sam stajala u majici kratkog rukava i hlačicama.

Stalno me zujanje činilo nervoznom, a kada su pčelari hvatali pčele za njihova krilca, pitala sam se da možda ne uživaju u potencijalnoj boli koji im mogu ti mali insekti nanijeti.

Da se radilo o nekoj drugoj prilici i da su s mnom bili moji prijatelji, sigurna sam da bismo počeli trčati glavom bez obzira, vrišteći od silnog straha.

Pčelar je s druge strane bio potpuno ubijeđen da nema nikakvog razloga za brigu. Tokom svih godina koliko se bavi pčelarenjem, nikada ga niti jedna pčela nije ubola, i uvjerio me da će se dim pobrinuti da pčele ostanu na distanci.

Moja preporuka je da ukoliko ikada budete u prilici da posjetite oblast Maçahel, posjetite i nekog od lokalnih pčelara.

I ja sam svratila nenajavljeno, nenadano naišavši na jednog čovjeka dok smo se šetali seoskim stazama. Međutim, on je bio jako prijazan poput i ostalih stanovnika Turske, te je rado odvojio vrijeme za mene i fantastično me ugostio, iako sam bila veoma nestrpljiva i bučna.

O Kavkaskoj pčeli

Kavkaska pčela (Apis mellifera caucasica) u našim krajevima nije zastupljena. Kako joj i ime govori, potječe iz oblasti oko Crnog Mora i Kavkaza, kao i dijelova Azerbejdžana. Radi se o pčeli koja je prema obliku, veličini i obraslosti sivim dlakama, slična kranjskoj pčeli. Međutim, u pogledu razvoja, ona je sporija od kranjske i italijanske, tako da punu snagu postiže tek polovinom ljeta.

Ova pčela nema jak nagon za rojenjem, što je moguće povezano sa sporijim proljećnim nakupljanjem meda. Sporije nakupljanje smanjuje i prostorna ograničenja unutar košnice, a što je povezano s impulsom za rojenje. Poznate su kao izuzetno mirne, ali mogu biti i veoma agresivne ukoliko se isprovociraju.

Kavkaske pčele imaju najduže rilce od svih drugih vrsta pčela (6,9 – 7,2mm), zbog čega mogu da koriste i one izvore koje druge vrste zaobilaze. Veoma su osjetljive na zimu pa zbog toga u hladnim klimatima ne prezimljuju dobro. Naklonjena je grabeži i nema dobru moć orijentacije.

Negativnosti povezane s ovom vrstom su povećana osjetljivost na nozemu, i pretjerana upotreba propolisa. Medno saće poklapa “na mokro”, to jest voštani poklopci nemaju dobar izgled i, zbog toga, nije pogodna za proizvodnju meda u sekcijama. Naime, po načinu pečaćenja meda iskusan pčelar može odrediti i rasno porijeklo pčela. Srednjeruske pčele zatvaraju ćelije ostavljajući između površine meda i voštanog poklopca sloj vazduha (svijetlo – suho pečaćenje). Takvo saće se odlikuje bijelom bojom, što svjedoči o njegovim povišenim toplotnim kvalitetima i boljoj prilagođenosti pčela za zimovanje.

Kavkaske pčele pak ne ostavljaju u ćelijama gore spomenuti vazdušni prostor, pa zapečaćeno saće ima tamnu boju (tamno – mokro pečaćenje). Neki odgajivači koriste ovu pčelu za proizvodnju hibrida.

 Izvor: The Turkish Travel Blog/Nedim Botić za BH pčelar

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY