U feljtonu Ahmo Tupković piše o pčelarenju u Holandiji: Standardna LR košnica...

U feljtonu Ahmo Tupković piše o pčelarenju u Holandiji: Standardna LR košnica je prevelika (1)

SHARE

Holandski pčelari smatraju da je standardna LR košnica prevelika, i da se u njoj bespotrebno razvija prevelika količina legla, koja troši velike količine hrane. Sa manjim brojem pčela, manjom košnicom, dobiva se više meda i drugih pčelinjih proizvodaahmo tupkovic pcelar profil

Holanđani nisu svjetska sila u pčelarstvu, ali za svoje pčelare su uradili mnogo dobrih stvari, pa pčelarstvo u ovoj zemlji ima lijepu perspektivu.

Modifikovane LR košnice

U Holandiji se DB košnica skoro i ne koristi, jer holandski pčelari smatraju da ona ne odgovara ovdašnjoj klimi. U upotrebi je LR košnica, ali znatno modifikovana, izmijenjena u odnosu na standardnu LR košnicu, prilagođena ovdašnjim prilikama. Holanđani, naime, smatraju da je standardna LR košnica prevelika, odnosno, da su dva tijela standardne LR košnice prevelika. Pčele, u tom slučaju, gube mnogo hrane na održavanje legla, a višak legla u košnici, smatraju, nije rentabilan.
Holandski pčelari, naime, smatraju da se sa manjim brojem pčela, manjom košnicom, dobiva više meda i drugih pčelinjih proizvoda.
S druge strane, ako bi pčele držali samo na jednom tijelu standardne LR košnice, to bi bilo premalo za pčelinju zajednicu. Holanđani su ovaj „problem“ prepoznali prije tridesetak godina, pa su napravili jednu vrstu kopije LR košnice, sa manjom zapreminom u odnosu na standardnu LR košnicu.

Unutrašnje dimenzije holandske LR košnice su ovakve:

– širina nastavka je 38,3 cm
– dužina nastavka je 43,2 cm
– visina 22,8 cm

Visina polunastavka je kao i kod standardne LR košnice 14,5 cm.
Zapravo, glavno rješenje Holanđani su pronašli u veličini ramova. Visina rama, bruto, od gornje do donje letvice iznosi 22 cm. Neto prostor od letvice do letvice je 19,6 cm. Prostor između dva nastavka je 7 do 8 milimetara, što igra veliku ulogu u uzimljavanju pčelinje zajednice. Taj famozni „smrtni prostor” sveden je na minimalnu vrijednost.

Ovakva košnica je kompaktna, pčele lakše održavaju vezu između nastavaka, košnica je toplija, lakša, a ramovi se nalaze i vise na nosačima ramova gdje.

Debljina stjenke holandske LR košnice, koju Holanđani nazivaju „sparkast“, je 18 mm, što je mnogo tanje od 20 ili 25 mm, koju koriste pčelari u Bosni i Hercegovini.

Ramovi kod polunastavka su: bruto 14 cm, neto 12,2 cm. Ove dimenzije igraju veliku ulogu kasnije kod medobranja.
Inače, holandska LR košnica ima deset ramova kao i standardna, ali nema hranilicu, već samo poklopnu dasku koja liježe skoro pa direktno na satonoše.

Holanđani ne koriste uokvirene matične rešetke, već matična rešetka liježe direktno na satonoše, što opet iz iskustva mogu reći da ima svoje prednosti.

Polunastavci i bolji prinosi

Jako mali medišni ramovi, tek 12 cm – neto, u praksi su se pokazali rentabilni jer pčele po mojim iskustvima ne drže med dugo nepoklopljen, naprotiv, nastoje da ga poklope vrlo brzo. Ovo govorim iz vlastitog iskustva. Došao sam do zaključka da je pčelama, za poklapanje jednog cijelog nastavka, potrebno otprilike isto vremena kao za tri polunastavka. Osim toga, pčelari koji koriste polunastavke imaju i do 30 % veće prinose.

Mana holandske LR košnice je u tome da se vrlo često gornji i donji ramovi zalijepe preko zaperaka, pa pčelar mora biti izuzetno pažljiv pri dizanju nastavka.

33 kg po košnici

Pored toga što Holandija nema vruća ljeta niti topla proljeća, i ima, uspoređujući s ljetima u BiH, jako puno kišnih dana, mogu reći da pčele ipak imaju dosta vremena da prikupe nektar i polen. Holandski pčelari u prosjeku vrcaju 33 kg meda po košnici.
ahmo tupkovic pcelar 1 sept 2013.Rijetki su dani kada je ljeto u Holandiji toplije od 30 stepeni. Proljeće, uglavnom između 18 i 22 stepena.

U Holandiji su rijetki profesionalni pčelari koji žive od pčela. Uglavnom su hobi pčelari. Pretpostavlja se da u Holandiji ima oko pet hiljada pčelara, sa oko 50.000 košnica, što je na 16 miliona stanovnika jako malo.

Zadnjih godina država uporno stimuliše pčelarstvo i taj broj pčelara se u svakom slučaju povećava. Pogotovo je sve više i više mladih pčelara. Uglavnom se pčelari pri gradovima i selima. Holandija nema burne paše poput bagrema. Najvećim dijelom je to lipova paša kao glavna paša, zatim tiha paša koje ima u izobilju, Holanđani imaju i ogromne parcele uljane repice, cvjetne paše, vrijesak u kasno ljeto, šume kestena. Prilikom sađenja sadnica obavezno se vodi računa da insekti mogu profitirati, pa se prilikom pošumljavanja uglavnom sadi lipa.

Holanđani vole prirodu, pa se može pronaći mnogo lijepih lokacija za pčelinjake. Holanđani posjeduju i mnoge nacionalne parkove i zaštićene zone, a pčelarska udruženja svakodnevno sarađuju sa drugim srodnim udruženjima poput šumara, cvjećara, zaštitara prirode i sl.

Rijetki su pčelari koji sele pčele, uglavnom su to stacionirani pčelinjaci smješteni pokraj kuća ili vikendica.

Oprašivanje je najunosniji dio pčelarstva u Holandiji.

Nozemozu Holanđani ne liječe

Holandski pčelarski zakon strogo se mora poštivati, a zakon je naročito oštar kada je u pitanju liječenje pčelinjih zajednica. Svi otrovi poput amitraza su strogo zabranjeni. Antibiotici su također zabranjeni. Protiv varoe koristi se uglavnom mravlja, mliječna i oksalna kiselina. Ima i nešto lijekova na bazi timola.

Liječenje američke truleži je strogo zabranjeno. Pčelinjak koji je obolio od američke truleži ide pod karantin gdje se uništava po tačno utvrđenoj proceduri.

Nozemozu Holanđani ne liječe, jer smatraju da svaka jaka pčelinja zajednica, koja ima dovoljno polena i meda, taj problem može riješiti sama.

Inače, svaki pčelar koji želi u svako doba se može obratiti lokalnom udruženju pčelara i tražiti da dobije pravu zdravstvenu sliku sa svog pčelinjaka.

Prodaja lijekova lične proizvodnje u Holandiji je strogo zabranjena. Lijekovi, razna pomagala, dodaci i stimulansi se ne smiju naći u prodaji dok ne dobiju dozvolu nadležne institucije.

Baviti se pčelarstvom u Holandiji je jako skupo. Jedna kompletna košnica košta između 120 i 140 eura. S druge strane, med je u Holandiji jeftiniji u prosjeku nego u Bosni i Hercegovini.

Holanđeni pčelare s dvije vrste pčela: Carnika i Buckfast, pa je jako teško održati čistu rasu pčela, jer su pčelinjaci izmiješani sa različitim rasama. Kada je u pitanju selekcija matica, onda to moraju raditi na ostrvima.

(Ahmo Tupković/BH pčelar)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY