BILJKA ROGOZ (ROGOŽ) ILI ŠEVAR: SMIRUJE PČELE I UPIJA VLAGU IZ KOŠNICE

BILJKA ROGOZ (ROGOŽ) ILI ŠEVAR: SMIRUJE PČELE I UPIJA VLAGU IZ KOŠNICE

SHARE

Za zadimljavanje pčela stariji su pčelari koristili ševar, rogoz, ili rogož. Pojavom savremenih dimilica i raznih sprejeva, rogoz je uglavnom izbačen iz upotrebe… Rogoz ne izaziva veliki plamen, pčele umiruje blago, a zbog lahkoće rukovanja ni pčelara neće iritirati

ROGOZ KONACNOZadimljavanje pčela radi njihovog umirivanja, neizostavan je segment u praktičnom pčelarenju. Čak i vješti lovci na med divljih pčela neprohodnog Nepala, koriste dim kako bi od pčela uzeli nešto meda. No, je li sve tako jednostavno kako izgleda.

 Pčele blago umiruje

Za zadimljavanje pčela stariji su pčelari koristili ševar, rogoz, ili rogož, zavisno kako ko naziva ovu močvarnu biljku latinskog naziva Typha Latifolia. Iako je zbog pojave limenih dimilica, sprejeva, dimilica na baterije itd., rogoz uglavnom izbačen iz upotrebe, stariji pčelari će savjetovati da on i dalje najbolje koristiti kod zadimljavanja pčela. Primjerice, rogoz ne izaziva veliki plamen, pčele umiruje blago, a zbog lahkoće rukovanja ni pčelara neće naljutiti. Dovoljno je samo dva – tri puta duhnuti dimom iznad ramova i pčele se odmah smire, a zbog blagog dima, rogoz neće pčele previše omamiti i dezorijentisati.

Oni koji su nekada koristili ovu biljku također će je i danas toplo preporučiti. Reći će i to kako rogoz ne ubacuje pepeo prilikom dimljenja (što je mana savremenih dimilica), ne ostavlja crnu garež po krovovima košnica, a što je najvažnije – ne košta ništa. Dakle, ukoliko koristite rogoz kao dimilicu – zaboravite na silne materijale za potpalu, zaboravite na raspuhivanje dimilica, a opasnost od otvorenog plamena je svedena na minimum.

Sakupljanje i priprema rogoza

Rogoz je nabolje sakupljati u vrijeme vršidbe žita. Iskustva su pokazala da, ako se rogoz obere ranije, nije dovoljno zreo a kada se takav osuši nije dovoljno tvrd i brzo izgori. Opet, ako se rogoz obere kasnije, obično prezre pa tada, poslije sušenja, sam počne da se raspada. Kada se rogoz ubere u vrijeme vršidbe žita (pšenice), dovoljno ga je sušiti u hladu četiri do pet dana, kasnije povezati vrpcama u strukove i ostaviti na tavan dok nam ne zatreba. Neki pčelari rogoz čuvaju i ispod krova košnice u ventilacionom prostoru. Tako pripremljen rogoz može da stoji i po nekoliko godina, a pčelaru ne treba biti mrsko i svake godine obnoviti zalihe rogoza.

Da bi rogoz koristili kao prirodnu dimilicu, dovoljno je na samom njenom vrhu malo zapaliti upaljačem, a zatim prvi izgorjeli sloj malo sastrugati. Poslije, kada se rogoz upali (lahko je zapaljiv) može da tinja i sagorijeva i preko pola sata. Jedan prosječan rogoz može da traje taman onoliko koliko je pčelaru potrebno raditi na pčelinjaku prije nego li napravi pauzu. Ako rogoz ne izgori do kraja, a pčelar je već završio sa radovima na pčelinjku, rogoz se može ugasiti i ponovo koristiti drugom prilikom. ( A. Aljović)

Muke sa dimilicom

Dim i savremene dimilice često mogu izazvati velike probleme. Naročito ako je pčelinjak na osami. Prošle je godine Ljubo Barbarić (77) iz mjesta Brusje na otoku Hvaru zbog nestručnog rukovanja dimilicom izazvao požar koji je progutao oko 75 hektara trave i niskog rastinja. Zbog neopreznog pčelara poletjela su čak i dva kanadera, požar je gasilo 35 vatrogasaca i sedam vatrogasnih vozila, a Barbarić je na kraju zaradio kaznenu prijavu.

Rogoz je odličan i za
upijanje vlage u iz košnice

Rogoz ne služi samo kao prirodna dimilica, već se može koristiti i u druge svrhe. Primjerice, od rogoza su se nekad pravile asure ili prostirke, korpe, koristio se i kao ukras u vazama.

Rogoz se, također, koristio i za izradu košnica. Primjerice, presovani rogoz i drvo na ćoškovima košnica odlično je sredstvo za upijanje vlage iz košnice. Također, ova biljka je dobar izolator pa se može koristiti i kao utopljavajući materijal. Naročito ga je poželjno stavljati u poklopne daske i podnjače.ROGOZ GLAVNA

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY