Amar Penava, Čapljina: Kako samostalno proizvesti visokokvalitetnu maticu?

Amar Penava, Čapljina: Kako samostalno proizvesti visokokvalitetnu maticu?

SHARE

Osim fizičkog rada pčelara za uspješan rad u pčelinjaku potrebno je osigurati i poštovati zahtjeve koje nameće sam pčelinjak kao što su: brižno planiranje PD, održavanje košnica, ažuriranje podataka, redovna procjena i evaluacija dobivenih rezultata, konstantno usavršavanje u pčelarstvu na koje utiču i brojni drugi faktori prouzrokovani globalnim zagrijavanjem i slično.

Svaki pčelar sa iskustvom od 3 do 5 godina može pokušati proizvesti matice za potrebe svog pčelinjaka. Za izradu strartera je neophodno obezbijediti i provesti sljedeći proces: starter se priprema kod kuće, uzima se 6 okvirova zatvorenog zrelog legla i sa mladom pčelom koja ima razvijene mliječne žljezde, i tada se pripremaju okvirovi, napravljeni od dijelova nikot aparata sa kojima je pretežno lako upravljati i presađivanje se vrši kineskom iglom.

Prije pripreme potrebnog inventara prikazanim na slikama 1, 2 i 3, potrebno je u mjesecu martu odabrati društva koja će biti očinska, a koja majčinska. Ovdje treba posvetiti pažnju očinskim društvima i tačno na vrijeme ubaciti okvirove građevnjake na kojima će pčela napraviti trutovsko sače a matica zaleći. Ta operacija se izvodi početkom mjeseca marta jer razvoj truta traje 24 dana i poslije izlaženja, potrebno mu je još 14 dana da bude spolno sposoban, jer bez dobrih trutova nema dobre matice. Očinska društva treba dobro stimulirati polenom i medom kojeg smo ostavili od prošle godine. Tako će se obezbijediti dobri trutovi kada matice izađu iz matičnjaka.

Majčinska društva se odabiru kao i trutovska, praćenjem i evaluiranjem podataka posljednjih 3 do 4 godine u prinosima meda, mirnoći, otpornosti prema bolestima i parazitu varoi (bolest bilo kakva osim varooe ne dolazi u obzir za uzimanje larvi).

U pripremljen starter presađujemo matične larve koje ne smiju da budu starije od 10 sati jer tada matična larva ne bi dobijala hranu koju inače dobija u prirodnim uvijetima, i matica ne bi razvila po 150 jajnih cjevčica u dva parna jajovoda tj. ne bi imala 300 jajnih cjevčica i ne bi bila tako produktivna što se tiče zalijeganja okvira i brojnosti pčele u košnici, jer bez pčele odnosno jakih pčelinjih društava nema ni velikog prinosa meda.

Presađivanje se obavlja u zatvorenim prostorijama gdje je potrebno osigurati temperaturu od 34°C i vlažnost zraka od 80%

Presađivanje matičnih larvi iz okvira kojega smo prije četiri dana ubacili u izolator za LR okvirove zajedno sa maticom i postavili ga u sredinu majčinskog društva, stimulirali prihranu tako da tačno znamo da će se na dan presađivanja iz jajeta ispiliti larve sedefaste boje i da nikako ne mogu biti starije od 10 sati.

Sve ovisi o pčelarskoj požrtvovanosti

Kineskom iglom laganim pokretom s leđa hvatamo matičnu larvu blago savijenu, tek ispiljenu iz jajeta sa malo matične mlječi u ispoliran okvir i lagano je spuštamo u matičnu čahuru tj.unaprijed ispoliran i dezinfekovan okvir koji je bio 24 sata u košnici. Okvir za poliranje se može postaviti u bilo koju jaču košnicu.

Kada se izvede proces presađivanja matičnih larvi u okvir ili okvirove, najviše dva nosimo u pripremljen starter, lagano ih spuštamo, dobro nahranimo medom i polenom i ne diramo košnicu narednih šest dana, odnosno do perioda kada se matična larva ispravlja u matičnjaku, matičnjak se poklapa 9 dan. Šesti dan tj. matičnjacima deseti, otvara se starter i prebrojavaju se zatvoreni matičnjaci što predstavlja konačan rezultat rada do tada.

I s tim brojem matičnjaka raspolažemo kada dostignu zrelost 14. ili 15. dan za proizvodna društva ili za neki nukleus ukoliko imamo pčele i matičnjaka viška da bi se proizvela mlada maticu.

Kasnije u tim nukleusima imamo mlade ovogodišnje matice u rezervi, i pošto se radi o nukleusima od 5 okvirova kada dostignu svoj maksimalni kapacitet možemo od njih uzimati zrelo zatvoreno radiličko leglo, koristiti ih za proizvodnju propolisa pa čak i proširiti ili prenijeti u PD u LR košnici iz koje ćemo kada se razvije da skupljamo polen; ili je preorijentisati za proizvodnju matične mlječi.
Uspješnost prethodno navedenih zadataka ovisi i od samog pčelara, tj. koliko ljubavi, truda i vremena je uložio u proučavanje svojih PD uz ažurnost i sistematičnost koja se od njega očekuje.

Cilj – visokoproduktivna matica

Postavljanje matičnih larvi u starter na okviru, koji se sastoji iz dijelova nikot aparata, napravljen za brzo manipulisanje matičnih larvi kako ne bi došlo do neželjenih pojava kao što su: 1. isušivanje matične larve ili 2. prehlada matične larve i druge neželjene posljedice, a sve u cilju proizvodnje dobre visokoproduktivne matice.
Osim fizičkog rada pčelara za uspješan rad u pčelinjaku potrebno je osigurati i poštovati zahtjeve koje nameće sam pčelinjak kao što su: brižno planiranje PD, održavanje košnica, ažuriranje podataka, redovna procjena i evaluacija dobivenih rezultata, konstantno usavršavanje u pčelarstvu na koje utiču i brojni drugi faktori prouzrokovani globalnim zagrijavanjem i slično.

Izdvajanje u nukleuse prošlogodišnjih matica sa otvorenim leglom i usađivanje zrelih matičnjaka
Kada je poznata činjenica sa koliko matičnjaka se raspolaže i kada se tačno utvrdi datum presađivanja tj. kada će matičnjaci biti zreli, planira se i izvodi za uslove u submediteranskoj klimi, što je najčešće krajem mjeseca aprila da bi se preduhitrila pčela u rojenju (matičnjak se ne smije dodavati zarojenom PD ili onom koje se priprema za rojenje).

Na 20 proizvodnih PD potrebno je izdvojiti minimum pet prošlogodišnjih matica ali većina profesionalnih pčelara slaže se u konstataciji da svaka košnica treba da ima svoj nukleus. Na osnovu dugogodišnjeg bavljenja pčelarstvom izvanredni rezultati se mogu postići izdvajanjem 10 matica sa otvorenim leglom koje pokrivaju mlade pčele radilice, a izrađene matice koje se prepoznaju po šarenom leglu i ne tako dobro razvijenom PD se eliminišu.

Kada su se izdvojile matice u nukleuse prebacuju se blizu kuće da se obezbijede uslovi brzog i adekvatnog upravljanja dan prije presađivanja matičnjaka ili odmah po izdvajanju usađujemo matičnjak. Matičnjake donosimo u malom nukleusu od tri rama. I tada u proizvodnim PD dolazi do:

a) prekida se potrošnja hrane u PD (poznato je da okvir otvorenog legla troši okvir hrane, još ako je trutovsko leglo u pitanju onda i više pa i duplo)
b) matičnjak koji smo usadili održava radno raspoloženje PD

Pčelama radilicama je potrebno oko pet minuta da uvide da su ostale bez matice, prihvataju matičnjak jer im od njega zavisi opstanak i povlače još oko 10-tak prinudnih da bi osigurale svoju egzistenciju. Ali matičnjak koji smo proizveli izlazi sutra i svi ostali prinudni su mlađi 10 dana od njega, matica koja je izašla iz našeg matičnjaka zavisno od vremena oplodi se do desetog dana a u međuvremenu ruši prinudne matičnjake i pčele za njom idu i čiste ih. (nikada pčela ne ruši zatvoren matičnjak to uvijek radi matica).

Tabela o evidenciji po datumima i starosti larve. Sljedeća tabela predstavlja jedan od neophodnih zadataka za svakog pčelara.

U evidenciju se moraju unositi podaci koji su navedeni u tabelarnom prikazu tj. najvažniji parametri od kojih će zavisiti daljnje aktivnosti: presađivanje larvi, broj izgrađenih matičnjaka (zatvorenih), broj izleženih matica i najvažnije – broj oplođenih matica u ovom slučaju u proizvodnim PD

Blagovremenim ažuriranjem ovih podataka pčelar je u prilici da ima tačno stanje i uvid u svako PD pojedinačno da bi se na vrijeme moglo reagovati i u košnicu, u kojoj nije izašla matica ili se oplodila u najkraćem roku, dodati oplođenu maticu koju imamo u rezervi. A to su matice koje smo izdvojili iz proizvodnih društava dan prije ili isti dan kada su se usađivali matičnjaci, ili mlade ovogodišnje matice iz istog turnusa.

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY