Januar i februar na pčelinjaku: Vlaga u košnici sa zelenim, pljesnivim i...

Januar i februar na pčelinjaku: Vlaga u košnici sa zelenim, pljesnivim i mokrim saćem, štetnija je po zajednicu i od najhladnije zime!

SHARE

Stara narodna poslovica kaže“ kako siješ tako ženješ“. Sad će se vidjeti ko je dobro posijao – pčelareva sjetva je uzimljavanje i priprema pčelinjih zajednica za zimovanje, a žetva je vrcanje. Koliko će pčelar „žeti“ najviše i najčešće zavisi od broja kvalitetno izimljenih društava.

Piše: Elvir Šehić, predsjednik UP “Bihać” Tel: 061/790-039.
Piše: Elvir Šehić, predsjednik UP “Bihać”
Tel: 061/790-039.

Iako kalendarski početak nove godine počinje početkom januara, za pčele i pčelare nova godina je počela još u avgustu. Svi radovi koje smo uradili početkom pčelarske nove godine dolaze na ispit početkom kalendarske. Ispit za pčelara u postupku zazimljavanja nije bio u fizičkoj zaštiti od hladnoće nego u biološkoj pripremi i osposobljenosti pčelinje zajednice da lako preživi najkritičniji period svog života. Ovaj najvažniji ispit sa neizvjesnošću iščekuju svi pčelari jer od ovog ispita zavisi naredna sezona i ekonomska računica pčelarenja. Stara narodna poslovica kaže“ kako siješ tako ženješ“. Sad će se vidjeti ko je dobro posijao – pčelareva sjetva je uzimljavanje i priprema pčelinjih zajednica za zimovanje, a žetva je vrcanje. Koliko će pčelar „žeti“ najviše i najčešće zavisi od broja kvalitetno izimljenih društava.

JANUAR

Januar na pčelinjaku
Januar na pčelinjaku

Januar je mjesec kada na našim pčelinjacima uglavnom treba da osiguramo samo mir. Ali, pošto smo svjedoci ekstremnih klimatskih promjena, više ne vrijede kruta pravila šta i kada raditi na pčelinjaku. Pored klimatskih promjena često se susrećemo u literaturi sa oprečnim informacijama za naše područje u kojem pčelarimo.

Nije pravilo da je autor određenog teksta u pravu i ne treba se čvrsto držati napisanog i preporučenog, jer te preporuke možda i vjerovatno vrijede za to područje gdje autor pčelari, a na nekom drugom području uopće ne vrijedi ili je čak kontraproduktivno primjenjivati te preporuke. Stoga najbolje je da se pčelari vode vremenskim prilikama i trenutnim situacijama na pčelinjaku.

Pojava prvog legla
Pojava prvog legla

Kad je uobičajena situacija na pčelinjaku, januar je najhladniji mjesec i sa najvećom količinom snijega u toku godine. Velike količine snijega i niske temperature ne trebaju zabrinjavati pčelare, pčele nikad ne ugibaju zbog hladnoće. Pčelama prirodni procesi izmjene godišnjih doba nikad ne ugrožavaju opstanak, ali pčelarevi postupci su već druga priča. Ako smo pčelinje zajednice kvalitetno pripremili za zimovanje nemamo drugih obaveza na pčelinjaku osim redovne posjete i obilaska.

Pojava prvog legla se može utvrditi i bez uznemiravanja pčelinje zajednice
Pojava prvog legla se može utvrditi i bez uznemiravanja pčelinje zajednice

Pčelari amateri i početnici uglavnom prave greške raznim provjerama stanja u košnici. Te provjere na svim košnicama poput „kuckanja“ ,guranja gumenog crijeva da bi se osluhnulo zujanje pčela te otvaranja košnice su uglavnom nepotrebne i štetne. Pčelar treba da provjerava samo onu pčelinju zajednicu koja je iz nekog vidljivog razloga sumnjiva, i uz što manje uznemiravanje susjednih košnica. Pčelar mora i u toku januara nastaviti borbu sa miševima i pticama, podrazumijeva se da su na vrijeme u jesen postavljeni metalni češljevi na leta košnica i u okolini pčelinjaka poredana strašila za ptice.

Period januara i februara pčelari uglavnom treba da provode u radionici u remontu i izradi novih košnica, posjeti sajmovima, edukativnim predavanjima...
Period januara i februara pčelari uglavnom treba da provode u radionici u remontu i izradi novih košnica, posjeti sajmovima, edukativnim predavanjima…

I pored tih mjera neophodno je održavanje strašila za ptice i postavljanje otrova za miševe u i oko pčelinjaka. Najezdu ptica možemo ublažiti postavljanjem hranilica za ptice koje moramo udaljiti od pčelinjaka da ptice ne stvore naviku dolaska na pčelinjak. Također ako je pčelinjak smješten u voćnjaku ili šumi desi se da se iznad košnica nalaze grane od voća ili nekog drugog drveća na kojima se nakupi snijega; potrebno je takve grane odsjeći ili nježno stresti snijeg, jer padanje snijega ili polomljenih grana na košnice uznemirava pčele a to može negativno utjecati na zimovanje pčelinje zajednice.

Januar i februar: vrijeme za sajmove
Januar i februar: vrijeme za sajmove

Pčelari dobro znaju da pčele koriste med kao osnovni izvor energije i svako njihovo uznemiravanje izaziva povećanu potrošnju meda što se može jako loše odraziti na pravilno zimovanje pčelinjih društava.

Za pčelara je pravi blagoslov ako se u toku janura pojavi dan-dva toplog vremena sa temperaturom iznad 13c da bi pčele mogle obaviti pročisni izlet. Neizostavno je prisustvo pčelara na pčelinjaku u slučaju pojave toplijeg vremena i prilike za pročisni izlet pčela jer tad pčelar može prilično dobro dijagnosticirati stanje svojih pčelinjih zajednica.

Ovo je vrijeme i za remont opreme i košnica
Ovo je vrijeme i za remont opreme i košnica

Prilikom pročisnog izleta prvo izlaze najslabija društva i društva sa određenim problemima u zimovanju, to je neophodno evidentirati u dnevnik, a ta društva čak ako prilike dozvole odmah pregledati i ukloniti uzroke lošeg zimovanja. Važno je zapamtiti da košnice treba otvarati samo ukoliko za to zaista postoji opravdan razlog i to po toplom vremenu ili u toplim prostorijama, te samo onu košnicu za koju imamo sumnju da ima neki problem.

FEBRUAR

Februar je sličan prethodnom mjesecu i nema nekih većih poslova na pčelinjaku. Ali ponavljam, to nije kruto pravilo i neophodno je osluškivati prirodu i svoj rad na pčelinjaku prilagoditi prirodnim zakonima. Februar mjesec je u pravilu topliji i klimatski blaži mjesec od janura, sa više toplijih dana koji omogućuju izlet pčela.

Pored pojave prvih izvora polena sa lijeske i dan postaje sve duži što je jasan signal maticama za polijeganje jaja prve generacije pčela. U područjima sa nižom nadmorskom visinom matice počinju zalijegati početkom januara. U tom momentu kad matica položi prvo jaje u ćeliju saća, stanje u košnici se mijenja za 180 stepeni. Tad pčelinja zajednica počinje svoju istinsku borbu za opstanak i preživljavanje. Jer do ovog momenta pčelinje društvo je mirovalo i imalo puno manje aktivnosti, od tog trenutka temperatura u predjelu legla ne smije pasti ispod 35c i svu svoju energiju pčele usmjeravaju na očuvanje i odgajanje prve generacije pčela koje su garant opstanka pčelinje zajednice.

Prvi izvor polena
Prvi izvor polena

Da bi pčele postigle potrebnu temperaturu, pojačano troše zalihe hrane, ako je hrane malo iz nekog razloga, nužno je dopuniti bilo pogačama ili medom iz rezerve kojeg svaki ozbiljan pčelar treba imati u skladištu za ovakve intervencije. Povećana potrošnja hrane dovodi do još jednog problema, pojave kondenzacije.

U toku zimovanja pčele konzumiranjem 1kg meda proizvedu između 0,5l do 1l vodene pare. Za život pčelinjeg društva veoma značajnu ulogu ima vlažnost vazduha u košnici. Vlažnost vazduha u košnici teži da se izjednači sa relativnom vlažnošću spoljnog vazduha. Vlaga u košnici je uvijek malo veća zbog vodene pare. Zbog toga je važno imati ventilaciju u košnici da bi ta vlaga mogla izlaziti.

Mnogi iskusni pčelari tvrde da je vlaga najveći neprijatelj prezimljavanja pčelinjeg društva. Razne konstrukcije današnjih košnica, neadekvatan utopljavajući materijali , loša ventilacija…pogoduju stvaranju kondenzacije. Treba znati da je vlaga u košnici sa zelenim, pljesnivim i mokrim saćem štetnija po zajednicu od najhladnije zime. Zbog toga nije ni čudo što mnoge istraživače, pčelare, proizvođače košnica i pčelarske opreme zaokuplja problem kako sačuvati toplotu a izbjeći vlagu u toku zimovanja pčelinjeg društva.

Tople dane na pčelinjaku potrebno je iskoristiti za uklanjanje uginulih pčela sa podnice jer uginule pčele na podnici mogu blokirati ulaz u košnicu . Posebnu pažnju i evidenciju voditi o količini uginulih pčela na podnici; ako u nekoj zajednici uočimo veću količinu uginulih pčela, potrebno je utvrditi razlog za povećanu smrtnost pčela u toj zajednici u odnosu na ostale košnice.

Ako utvrdimo da nema fizičkog razloga za stradavanje pčela moramo poslati uzorak pčela u referentnu laboratoriju zbog dijagnosticiranja uzroka uginuća pčela. Ako utvrdimo da je neko društvo uginulo, košnicu uklanjamo sa pčelinjaka. Period januara i februara pčelari uglavnom treba da provode u radionici u remontu i izradi novih košnica, posjeti sajmovima, edukativnim predavanjima i naravno plasmanu pčelinjih proizvoda na tržiše te sakupljanju energije i izradi planova za sljedeću sezonu koja je sve bliže.

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY