KAKO ISKORISTITI BAGREMOVU PAŠU?

KAKO ISKORISTITI BAGREMOVU PAŠU?

SHARE

Najzanimljiviji trenutak za pčelarstvo je upravo mjesec maj jer se samo u maju može doživjeti potpuni užitak na pčelinjaku. Maj je inače najdivniji proljetni mjesec u kojem će se vidjeti a i pokazati kako smo radili u prethodnim mjesecima na pčelinjaku.

Piše Elvir Šehić, predsjednik UP “Bihać”, Tel: 061/790-039

Pčelarstvo je grana poljoprivrede s kojom se rijetki bave profesionalno, uglavnom je to dopunsko ili hobi zanimanje. Bez obzira ko se upusti u ovu avanturu, bilo kao hobista ili kao neko ko ima ozbiljne namjere, trebao bi potražiti nekog iskusnog pčelara da ga uputi u taj zanimljiv i misteriozan svijet pčela.

Bavljenje pčelarstvom nije jednostavno i ne može se naučiti samo iz knjiga, mora se učiti i na terenu. Mora se pčelariti i ne odustajati i kad ne medi.

Po meni, najzanimljiviji trenutak za početak pčelarenja je mjesec maj, jer se samo u maju može doživjeti potpuni užitak na pčelinjaku. A evo koje su aktivnosti koje trebamo ispoštovati u ovim mjesecima.

MAJ

U maju počinje prva i za mnoge pčelare najvažnija pčelinja paša – bagrem. Konačno, dugo očekivani mjesec sa glavnom pčelinjom pašom u koju pčelari polažu sve nade. Jer, kada ona podbaci, dovedena je u pitanje rentabilnost pčelarenja za one pčelare koji pčelare samo na med. U maju stiže pčelarev ispit na bagremovoj paši. Sve što smo pripremali i radili u prethodnim mjesecima, sad će pokazati da li smo radili kako treba i da li ćemo položiti taj jako važan ispit.

Ako položimo ispit i iskoristimo bagremovu pašu, isplatit će se dosadašnji trud i ulaganja. U mjesecu maju razvoj pčelinjih zajednica se nastavlja ubrzanim intenzitetom, a zbog tih činjenica, ali i zbog bujanja vegetacije, pčelari su svakodnevno u pčelinjaku.

Moramo se podsjetiti da su svi radovi na pčelinjaku od početka pčelarske sezone bili usmjereni prema jednom cilju, a to je da do cvjetanja bagrema postignemo maksimalan razvoj pčelinjih zajednica što je glavni uslov za iskorištenje paše.

U maju počinje prva i za mnoge pčelare najvažnija pčelinja paša – bagrem.

Za rentabilno pčelarenje potrebno je razviti društva do paše da imaju 50.000-60.000 pčela jer se smatra da ono društvo koje ima ispod 30.000 pčela nije produktivno.

Da bismo iskoristili snagu tako jakih društava, moramo im obezbijediti dovoljno prostora u košnici. Ako to ne uradimo na vrijeme doći će do pojave rojevnog nagona, a tada bi pali u vodu svi naši dosadašnji napori i od iskorištenja paše ne bi bilo ništa.

Svježi unos bagremovog nektara

Zbog toga ne smijemo zakasniti sa dodavanjem medišnih nastavaka. Tad dolazi do izražaja pčelarska izreka “u paši je bolje imati cijeli nastavak viška nego da nam fali jedan okvir”.

Važno je znati da je za preradu 1kg nektara potreban prostor u koji se smješta oko 3 kg meda. Kad bagrem izdašno medi, dnevni unosi znaju biti i do 6-7 kg stoga ne smijemo dozvoliti da pčelama fali prostora u košnici. Pod pretpostavkom da su u prijašnjim mjesecima svi poslovi obavljeni na vrijeme kvalitetno i precizno, da su stvorena pčelinja društva željene snage, pčelaru sada ostaje samo da pčelama stvara što povoljnije uvjete za nesmetani rad u donošenju i preradi nektara.

Bagremov med spreman za vrcanje

Ukoliko pčelar nije zbog nekih razloga uradio sve radove predviđene za april, to mora uraditi početkom maja. Ako i pored svih preduzetih mjera ipak bude jedan dio nekih slabo razvijenih društava, koja neće biti dovoljno jaka da iskoriste bagremovu pašu, treba spojiti dva društva u jedno. Društva koja imaju manje od šest zaposjednutih okvira, treba spojiti nekom jakom društvu ili ih ostaviti da se razviju kao nukleusi.

One matice iz društava koja spajamo su uglavnom loše, ali one za koje smatramo da su dobre (a nisu iz nekog razloga razvile jako društvo) staviti u kaveze i dodati jednom društvu da ih čuva i njeguje kao rezervu ili za potrebe pravljenje nukleusa.

Vrhunac razvoja pčelinje zajednice u maju

Pčelar treba u ovom period obratiti pažnju na sljedeće obaveze na pčelinjaku:

  • Higijenske pojilice
  • Sprječavanje rojevnog nagona
  • Suzbijati varou biološkim metodama
  • Vrcanje voćnog meda ako ga ima
  • Dovršavanje poslova oko stvaranja jakih pčelinjih zajednica
  • Stvaranje radnog raspoložanja kod pčela
  • Približiti pčelinjak bliže paši
  • Po potrebi otvoriti širom leta
  • Dodavanje okvira sa satnom osnovom
  • Ograničavanje prostora matici matičnom rešetkom
  • Uzgoj matica
  • Formiranje nukleusa

JUNI

Novo saće u maju

Početkom juna uglavnom, ako smo sve uradili kako treba, ako su nam bile naklonjene vremenske prilike, imamo slatke muke i moramo izvrcati bagremov med, i započeti pripremu pčelinjih zajednica za naredne paše lipe, livade, kestena. Prilikom oduzimanja bagremovog meda, ne treba biti pohlepan i oduzeti sav med jer ne znamo koliko će i hoće li uopće sljedeća paša mediti. Društvima treba ostaviti dovoljno meda jer praksa je pokazala da „med na medu rodi“.

Trenutak kad je više od dvije trećine meda na okvirima poklopljeno, znak nam je da možemo krenuti sa vrcanjem meda. Oduzimanju okvira sa medom pristupamo kad su pčele u paši i kad je vrijeme toplo, a pčele nisu agresivne. Oduzete okvire je potrebno izvrcati isti dan jer su okviri topli i med lakše izlazi iz saća, prilikom vrcanja treba ostaviti jedan dio meda u saću, može nam zatrebati iz puno razloga.

U mjesecu junu preklapaju se tri pčelinje paše: Lipa, livada i kesten. Pčelar treba da se odluči na koju pašu da seli pčele nakon vrcanja bagremovog meda, jer kupci su danas izbirljivi i traže različite vrste meda. Ali, moramo imati na umu da selidba pčela nosi i određene rizike. Nisu rijetki sukobi lokalnih pčelara sa selećim jer mi u BIH nemamo zakon o pčelarstvu koji definiše uvjete držanja i selenja pčela. A na terenu se uglavnom primjenjuju odluke općinskih vlasti o držanju i selenju pčela.

Nije rijetko da se na području prenatrpanom košnicama pojavi grabež, a često dolazi i do širenja pčelinjih bolesti. Stoga se moramo informisati o zdravstvenom stanju pčela na lokalitetu gdje se palnira selidba. O stalnom veterinarskom nadzoru vlastitih košnica mislim da je suvišno govoriti i da se to podrazumjeva.

Poželjno je kontaktirati lokalno udruženje pčelara na tom terenu, kontaktirati lokalne stacionirane pčelare na području gdje planiramo doseliti pčele i uz njihovu saglasnost odrediti lokaciju smještaja pčelinjaka. Konsultacije sa lokalnim pčelarima su višestruko važne radi pravilnog razmještaja pčelinjaka da se na jedno područje ne doseli previše košnica.

Kod izbora lokacije treba imati u vidu udaljenost pčelinjaka od paše. Udaljenost pčelinjaka od paše koja iznosi oko 1000m iskoristivost paše svodi na 45% , udaljenost od 1500m iskoristivost opada za 60% , a ako su pčele na 500m udaljenosti od paše iskoristivost se penje do 75%. Zbog toga je bitno ostvariti dobre odnose sa lokalnim pčelarima jer uz dogovor i pravilan razmještaj košnica svi će biti na dobitku.

Moramo preduzeti sve radnje koje će spriječiti narušavanje pčelarskih odnosa. Sami radovi na pčelinjaku su slični kao i kod prethodnog mjeseca. Medenje obično počinje sredinom mjeseca na sve tri paše, dnevni unosi na ovim pašama su u prosjeku oko 3kg. Posebno treba biti oprezan na paši kestena jer kesten obilno daje polen i desi se da prvih dana pčele sakupljaju samo polen i često blokiraju maticu. Na kestenovoj paši je potrebno posebno prva 3-4 dana postaviti hvatače polena. Pčelari bi u ovom mjesecu pored redovnih poslova trebali obratiti pažnju na sljedeće aktivnosti u pčelinjaku:

  • Higijenske pojilice redovno puniti čistom vodom
  • Izvrcati bagremov med
  • Pregledati detaljno pčelinje zajednice
  • Provjeriti ventilaciju u košnici
  • Preseliti pčele na sljedeću pašu
  • Kontrolisati i sprječavati rojenje
  • Umnožavanje pčelinjih zajednica
  • Uzgajanje matica
  • Suzbijanje varoe biološkim metodama
  • Dodavanje okvira sa satnom osnovom
  • Održavanje radnog raspoloženja pčelinjih zajednica
  • Njega novoformiranih rojeva

(Bh pčelar)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY