Prof. Đoko Zečević o korištenju medne pogače u ishrani pčelinjih društava: JESENJE...

Prof. Đoko Zečević o korištenju medne pogače u ishrani pčelinjih društava: JESENJE SU ENERGETSKE, A PROLJETNE – PROTEINSKE

SHARE

Pofesor Zečević daje preporuku o upotrebi pogače na osnovu vlastitih iskustava i provjerenih eksperimenata na svojim pčelinjim društvima. U eksperiment je uključio 10 košnica

O korištenju pogače u ishrani ili dohrani pčela postoje razna mišljenja, dileme, razmišljanja i tvrdnje. Sve je dobro kada mišljenja i tvrdnje proisteknu iz onoga što se zove iskustvo i praksa. Međutim, veliki broj pčelara dijeli se na one koji su za i protiv dodavanja pogače.

ZAŠTO KAŽEMO SAMO „POGAČA“  

Šećerno – medna pogača ima izvanredno dobar naziv, jer u svom sastavu ima i med i šećer. Međutim, tu postoji veliko ALI. Pogača sastavljena i napravljena od kristalisanog šećera i uz dodatak meda iz sopstvene košnice ne može uvijek biti sto posto sigurna, iz stanovišta zdravstvenog stanja iako smo uvjereni da je pčelinjak uredan i čist.

Može se dogoditi nešto nepredviđeno. Kretanje pčela, kao što znamo, može donijeti nešto nepredviđeno na našim pčelinjacima, jer se naše pčele kreću i do 5 km. Zbog dijapazona kretanja pčela, obezbjeđuje da pčele iz jedne pčelinje zajednice odlaze i zaviruju u druge košnice, i samim tim donose zaraze i bolesti (američka trulež) pa su to putem mogle donijeti u matičnu zajednicu.

Sve to ukazuje da pravljenje pogače od tako zaraženog meda, donosi i velike probleme. Da budem iskren, pravio sam pogače dodavajući med isključivo iz svog pčelinjaka. Ali, tokom poslijednje dvije godine to ne radim jer sam kupio duplikator sa kojim vršim invertažu sirupa, odnosno šećera.

Razlažem saharozu na proste šećere u glukozu i fruktozu, i sa takvim sirupom pravim moje pogače. Zovem ih “šećerne pogače sa invertovanim sirupom” i one 100% garantuju ispravnost. Odgovorno tvrdim da moje pčele sa mojom pogačom ne mogu se zaraziti..

ŠTA PREDSTAVLJA HRANU ZA PČELINJE ZAJEDNICE

Hrana pčelinjih zajednica je osnova za život pčelinje zajednice tokom godine kroz sve etape njenog razvoja. A hrana, je prije svega, Bogom dana koje su pčele milionima godina koristile a to je nektar i cvjetni prah sa biljaka koje priroda nudi. Dakle, hranu tokom godine u svakoj košnici čini med i perga (pčelinji hljeb).
Za pčele je od krucijalne važnosti prirodna hrana u dovoljnim količinama.  Pčele prolaze kroz tri etape ili pet perioda rasta i razvoja u svome staništu od januara do decembra.

Bez meda i perge pčelinja zajednica može da živi, niti da se razvije i daje željene rezultate. Treba znati da je pčela veoma štedljiva; ona “pametno“ troši hranu i racionalno se ponaša u košnici. Od oktobra do januara hrana je uglavnom svedena na minimum (1 kg. mjesečno).

Naravno u zimskom periodu od januara do aprila potrošnja rapidno raste jer se u košnici pojavljuje leglo, počinju da se razvijaju, stvaraju se nove pčele i dolazi vrhunac potrošnje hrane. U ravničrskom predjelu to je tokom maja, a u brdsko-planinskim krajevima tokom juna i jula (15 kg. mjesečno).

Ako godina izda i nema dovoljno hrane u košnici (kao što je bilo ove sezone) pčelari izbjegavaju dohranjivanje tokom avgusta tamo gdje imaju ispašu heljde, i samim tim pomjeraju dohranu za septembar. Dopuna hrane se vrši šećernim sirupom. U početnim periodima se forsira omjer 1:1 (1 kg šećera i 1l vode), a kasnije se koristi omjer 2:1 ili 3:2 u korist šećera.

PRIHRANA UPOTREBOM POGAČE

Iskustva mnogih pčelara i u ravničarskim i brdsko-planinskim predjelima govore o tome da ishrana pogačom je veoma poželjna. Naime, dok pčela ima dovoljno nektara iz prirode neće nikako koristiti pogaču za svoju ishranu. Samo u slučaju da dođe hladno i kišovito vrijeme poseže za pogačom, a samim tim matica ni jednog trenutka neće prestati sa polaganjem jaja.

Upotrebom pogače u avgustu i septembru obezbjeđuju se dobri uslovi za rađanje zimskih pčela i da matice polažu što više krupnih jaja, od kojih će se ispiliti pčele sa životnim vijekom 6 – 7 mjeseci. Tada treba jako voditi računa da se na košnici omogući povećana nosivost matice i zimskih pčela i da se dopune zalihe hrane.

Upotreba pogače sprječava stvaranje grabeži među pčelama, zato što tjera pčele na povećan unos cvjetnog praha. Razlika između jesenje i proljetne pogače jeste da su jesenje – energetske, dok su proljetne – proteinske. Prema tome, sastav jesenje pogače je: šećer u prahu, sirup, jod i morska so, dok je sastav isti i kod proljetnih samo se još dodaju proteini (kvasac), vitamini i kobalt.

Ekperiment sa 10 košnica

Pofesor Zečević daje preporuku o upotrebi pogače na osnovu vlastitih iskustava i provjerenih eksperimenata na svojim pčelinjim društvima. U eksperiment je uključio 10 košnica gdje se na 5 košnica vršila prihrana pogačom preko cijele godine, a na drugih 5 nije ništa upotrebljavao. Širom regiona pčelari su došli do zaključka da je ispravnost njegovih preporuka tačna, jer su se i oni koristili istim metodama.

– Oni koji su do sada negirali praktikovanje pogače, ipak bi trebali tu odluku uzeti u razmatranje ako žele bolje i kvalitetnije rezultate na kraju sezone  – savjetuje prof. Đoko Zečević.

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY