Sarajevski pčelar Staniša Milutinović otkriva kolegama “tajnu” o pravljenju jeftinog, a učinkovitog...

Sarajevski pčelar Staniša Milutinović otkriva kolegama “tajnu” o pravljenju jeftinog, a učinkovitog topionika voska: Ušteda od 285 KM!

SHARE

Moj ˝topionik˝ se sastoji od 5 posuda-lonaca, zatim metalne mrežaste košare za papirni otpad (prodaju se u knjižarama, treba kupiti po veličini višu – cijena oko 15K M), starog poklopca od štednjaka, špahtle i plastične kante (Jupol boje) prazne.

Sarajlija Staniša Milutinović, penzionisani profesor defektologije (Defektologija je nauka i sistem znanja, sveukupnost naučnih razmatranja o rehabilitaciji hendikepiranih lica), čitav svoj radni vijek je služio na čast svom znanju.

Pomagao je djeci sa smetnjama u razvoju, a sa odlaskom u penziju, je promijenio zanimanje, ali ne i ono ljudsko u sebi – pomaganje drugima. Sada je pčelar. Za sebe kaže da je amater, pčelar početnik. Trenutno ima samo tri košnice, o kojima se požrtvovano brine, no, imao bi ih više, samo da ih ima gdje držati.

– Živim u sarajevskom naselju Višnjik, a to je urbani dio grada, pa sam ograničen prostorom. Inače, moj otac i punac su se bavili pčelarstvom, pa se u meni davno rodila želja da i sam aktivno učestvujem u ovom prekrasnom pozivu. Želja mi se ostvarila tek 2001. godine, kada je Općina Centar organizovala šestomjesečni kurs pčelarstva. Prijavio sam se, dosta naučio, a na kraju kursa sam dobio osam košnica i nešto pčela.

– Sad, kako nemam uslova, a i broj mojih godina nije zanemarljiv, tri košnice možda su i dovoljne – ispričao nam je Staniša, koji je velikodušno sa našim čitateljima podijelio svoje otkriće – kako napraviti topionik voska za samo 15 KM, i pri tom uštediti 285 maraka, što svakako nisu mali novci.

Pet posuda

– Za pčelara –hobistu ozbiljan je problem kako pretopiti korišteno saće. Osim drugih ograničenja ni sunčani topionik kao jednostavno rješenje sa cijenom od oko 300 KM nije racionalan.

Moj ˝topionik˝ se sastoji od 5 posuda-lonaca, zatim metalne mrežaste košare za papirni otpad (prodaju se u knjižarama, treba kupiti po veličini višu – cijena oko 15 KM), starog poklopca od štednjaka, špahtle i plastične kante (Jupol boje) prazne.

Crtežom moram objasniti čemu služe tolike posude. Sve je jednostavno. Princip je da je vosak lakši od vode (pliva) i da se na hladnoći ubrzo stvrđnjava.

Potupak je slijedeći: U lonac za veš cca. 30 lit.( slika1) uliti vodu do 20 cm ispod vrha. Založiti vatru (drvo, plin, struja), ubaciti metalnu košaru (slika 2). Kad se voda zagrije u košaru ubaciti komad po komad saća – ukupno sa desetak ramova.

Uzmite neku letvu, kao pomoć za miješanje topljene voštine. Košara zadržava ˝drozgu˝, a kroz mrežu izlazi vosak i pliva na površini vode. Košaru polako vadimo; voda će se cijediti zajedno sa voskom. Zatim košaru prebacimo u posudu da se docijedi (3). Posuda je šira od košare.

Emajliranom posudom (lonac-šerpa)- (slika 4) pokupimo vosak sa površine vruće vode. Tu posudu dnom uranjamo u vruću vodu do 1 cm dubine, držimo sekundu-dvije, i nad poklopcem od štednjaka špahtlom ostružemo stvrdnjavajući vosak, koji se uhvatio na dnu posude.

Zanovjetli, ali efikasno

Što je ta posuda hladnija vosak bolje prijanja. Za hlađenje služi plastična kanta sa hladnom vodom u koju je uranjamo. Iznenadit ćemo se kako je vosak čist, žut i krut.

Postupak ponavljamo nekoliko puta uranjajući košaru, miješajući ˝drozgu˝ i strugajući vosak, sve dok se na dnu ne počne lijepiti prljava voda uz minimalno voska (što je zanemarljivo).

Dobiveni vosak treba pretopiti da se isčisti i to u posudu (slika 7) koja je prilagođena topljenju. Na štednjaku vosak istopimo pazeći da ne pokipi. Posudu odložimo na toplo mjesto da se vosak ˝smiri˝ tj. očvrsne. Sutradan dno voskovog kolača treba sastrugati od nečistoće.

Što bi se reklo- zanovjetli posao, ali dosta efikasan. Ukupna cijena ˝topionika˝ je cca: 15 KM i odnosi se na cijenu košare. Ostale posude nije teško pribaviti.

Na prvi pogled izgleda komplikovano, ali se brzo uđe u postupak. Naravno moguće je ovdje nešto i izmijeniti, dodati i sl.

Savjetujem da se topljenje vrši kada je vrijeme hladno ili kad kiša pada, kada pčele ne izlaze jer, privučene mirisom voska ometaju rad – objasnio je detaljno izradu ovog praktičnog topionika Staniša.

(E. K./arhiv Bh pčelara)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY