KAKO PROCIJENITI MEDONOSNE BILJKE

KAKO PROCIJENITI MEDONOSNE BILJKE

SHARE

Da bi smo ustanovili koliko pčelinjih društava možemo držati na nekom mjestu, treba ocjeniti medovitost toga kraja. Takva ocjena pomoći će nam takođe da ustanovimo na koliki prinos meda možemo računati na izvjesnom području. Za ocjenu kraja u pogledu medovitosti potrebno je prije svega odrediti količinu medonosnog bilja naprostoru s poluprečnikom od 2 km oko pčelinjaka.

medonosnoVelike površine na društvenom sektoru pod usjevima medonosnih kultura kao npr. suncokret, uljana repica, grahorice, scparzeta, heljda, korijandar, itd. Mogu se približno lako odrediti, jer se u kancelarijama uprava mogu dobiti podaci koliko je čega zasijano. Malo je teže ocijeniti koliko tih moedonoša ima na parcelama privatnika, ali se uz malo truda i to može doznati.

Da bi se odredila količina medonosnog bilja u šumi ili na livadi, treba izračunati koliko ga ima na jednoj manjoj parceli, i zatim proračunati za cijelu površinu, tj. za poluprečnik od 2 km, koliko pčele mogu racionalno da koriste. Pomoću takvog računa može se npr. izračunati da na 500 hektara šume na izvjesnom području ili teritoriju ima samo 70 hektara medonosnog bilja.

Nadalje je potrebno ustanoviti koliko se meda može dobiti od raznog medonosnog bilja, što se donekle može ustanoviti prema sljedećoj tabeli;

Brojke se u ovoj tabeli mogu smatrati samo kao približno tačne, ali će nam tačnije podatke dati prinos meda po košnici, kao i podaci kontrolne košnice  na vagi.
Postoji i jedna pojednostavljena ocjena medovitosti bilja, prema kojoj trave daju prosječno 32 kg meda, grmlje oko 110 kg, a drveće oko 240 kg meda po hektaru.

Koristeći se ovom ocjenom medovitosti bilja, može se lako odrediti i broj košnica na izvjesnom mjestu za vrijeme cvjetanja pojedinih medonosnih biljaka.

Pretpostavimo da je u blizini našeg pčelinjaka površina od 20 ha obrasla šumskom malinom, od koje se po ha može dobiti oko 100 kg meda, što za 20 ha iznosi 2000 kg meda. Ako pčele unose sa maline prosječno oko 2 kg meda dnevno (jednog dana više, a drugog manje) i ako posjećuju malinu 20 dana (ostale dane ometa ih možda kiša, vjetar itd.) to će pčele unijeti prosječno po košnici 40 kg meda tj. 2 kg puta 20 dana 40 kg.

Pomenutih 20 hektara maline daje 2000 kg meda, a svako pčelinje društvo sakupi prosječno po 40 kg. Prema gornjem računu na takvoj parceli malinjaka od 20 hektara nalazi se zaliha meda dovoljna za 50 pečelinji društava , kojeg mogu sakupiti u roku od 20 dana. Ako pčelinjak bude u to vrijeme manji od 50 košnica, onda će jedan dio meda s malinjaka biti izgubljen. A ako pak bude veći broj košnica od 50, onda će svako pčelinje društvo sakupiti manje od 40 kg meda.

(bhpcelar.com)

1 COMMENT

  1. […] Da bi smo ustanovili koliko pčelinjih društavamožemo držati na nekom mjestu, treba ocjenitimedovitost toga kraja. Takva ocjena pomoći će nam takođe da ustanovimo na koliki prinos meda možemo računati na izvjesnom području. Za ocjenu kraja u pogledu medovitosti potrebno je prije svega odrediti količinu medonosnog bilja naprostoru s poluprečnikom od 2 km oko pčelinjaka, savjetuju na bhpcelar.com. […]

LEAVE A REPLY