ZAPANJUJUĆI ŽIVOT NAJVRIJEDNIJEG INSEKTA: Da vam ispričam život pčele kroz 18 činjenica

ZAPANJUJUĆI ŽIVOT NAJVRIJEDNIJEG INSEKTA: Da vam ispričam život pčele kroz 18 činjenica

SHARE

1. Od približno 20.000 poznatih vrsta pčela, koje žive na svim kontinentima osim Antarktika, samo nekoliko vrsta proizvodi i skladišti med. Jedna od tih medonosnih pčela je i Apis mellifera, koja se uzgaja i na prostorima Bosne i Hercegovine. Smatra se da su pčele jedini insekti koji proizvodi hranu koju jedu ljudi. Pčele su ekološki važne i kao oprašivači.

2. Kolonija pčela može da broji od oko 20.000 do čak 80.000 pčela ili više. Naravno, slabije kolonije, naročito u zimskom periodu, imaju i manje pčela od 20.000.
U koloniji je uvijek jedna matica. Kada prva matica izađe iz matičnjaka odlazi na druge matičnjake, žaokom ih probada i tako ubija svoje suparnice. U ovom poslu pomažu joj i pčele radilice. Ako se izlegu dvije matice, jača ubija slabiju. Međutim, kada je društvo u rojevom stanju može se pojaviti više matica u jednom društvu, ali takvo stanje traje kratko.

3. Matica može živjeti i do pet godina (u rijetkim slučajevima i do sedam godina), a ona je jedina pčela u košnici koja polaže jaja. Ona je najproduktivnija u ljetnim mjesecima, kada polaže veliki broj jaja. Prema podacima koji se mogu pročitati u literaturi, to je i do 2.500 jaja dnevno. Uporedimo li ukupnu težinu tih jaja sa težinom matice, vidjet ćemo da težina jaja premašuje i samu težinu matice. Trodnevno jajašce koje je matica zalegla uvećava se 6 puta u roku od 9 minuta. Iz ovoga možemo zaključiti da se pčelinji život odvija brzo.
Ljeti u svakoj košnici dnevno umire oko 1.000 pčela radilica, ali više od toga se rađa svaka 24 sata.

4. Muške pčele se zovu trutovi. Oni nemaju žaoke. Njihov zadatak je da spare maticu. Vjeruje se da pomažu i u održavanju mikroklime u košnici.

5. Pčele radilice su zapravo spolno nerazvijene ženke.

6. Pčele izletnice više puta napuštaju košnicu tokom dana i vraćaju se u nju natovarene nektarom ili polenom. Učinak radilica u sakupljanju nektara ili polena je veći kada je paša blizu a letovi kraći. Ako je paša 1 km udaljena od pčelinjaka, pčele će se s punim tovarom vratiti u košnicu za 3–5 minuta, dok će 3 km preletjeti za 20 –25 minuta.
Dakle, tačno je da pčela može odletjeti od košnice skoro 8 km i bez greške će naći put nazad, ali kada je košnica bliže izvorima nektara, učinak pčela je veći.

7. Pri letu bez tereta pčela razvija brzinu do 65 km na sat. Za 1 minut preleti preko 1 km. Natovarena nektarom i polenom pčela smanjuje brzinu leta za 18 – 36 km na sat, zavisno od smjera i pravca vjetra. Na 1 km puta pčela troši 0, 43 mg šećera sadržanog u nektaru, pa se i iz ovog podatka može vidjeti važnost blizine pčelinje paše.

8. Pri letu pčela u jednoj sekundi zamahne više puta, prema podacima koji se mogu pronaći u literauri, pčela krilima zamahuje više od 400 puta u jednooj sekundi, zbog čega i čujemo zvuk kada pčele lete.

9. Kada pčele donesu nektar u košnicu, u njeme se nalazi i veliki sadržaj vode. Pčele odstranjuju vodu tako što kapi nektara raspoređuju po ćelijama saća, odnosno, nektar premještaju iz ćelije u ćeliju više puta, sve dok suvišna voda ne ispari.

10. U proljeće 70 % pčela unosi vodu u košnicu, 20 % unosi nektar a 10 % polen.

11. Mozak pčele je ovalnog oblika i velik je kao sjeme sezama, ali to ne znači da one nemaju izvanrednu sposobnost učenja i pamćenja, te da nisu sposobne napraviti kompleksne proračune vezane za svoje „izlete“.

12. Današnji brzi kompjuter računa 16 milijardi operacija u sekundi. Pčelin mozak računa 600 puta brže nego najbrži kompjuter. Pčele su toliko pametne da vrlo precizno izračunaju najkraći put sa livade do košnice.

13. Medonosne pčele imaju 170 receptora mirisa koji im omogućuju rodbinsko prepoznavanje, društvenu komunikaciju unutar košnice i pronalaženje hrane. Njihov njuh je toliko precizan da one mogu razlikovati stotine različitih biljnih sorti.

14. Svaka pčela u koloniji ima jedinstven miris, kako bi je članovi kolonije mogli prepoznati.

15. Medonosne pčele komuniciraju putem “plesa”.

16. Samo pčele radilice mogu ubosti, i to samo ako osjećaju da su u opasnosti. Matice imaju žaoku, ali nikada je ne iskoriste, ili je koriste u izuzetnim trenucima. Dok u većini slučajeva umru nakon što ubodu čovjeka, većina pčela ne umre nakon što ubodu druge insekte ili životinje. Razlog je taj što se žaoka „zakači“ za ljudsku kožu i istrgne je od tijela pčele.

17. Medonosne pčele dobiju „posao“ u košnici na osnovu svoje starosti. Na primjer, poslovi radilica izgledaju ovako:

 1 – 2 dana starosti: provode dane čisteći ćelije, počinjući sa onom u kojoj su se rodile
 3 – 5 dana starosti: hrane starije larve
 6 – 11 dana starosti: hrane mlađe larve
 12 – 17 dana starosti: proizvode vosak, prave „medne ćelije“, nose hranu i vrše pogrebne dužnosti
 18 – 21 dan starosti: stražare na ulazu u košnicu, i štite istu od uljeza
 22 dana, pa sve do smrti (40 – 45 dana): prikupljaju nektar, polen, vodu, oprašuju….

(bhpcelar)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY