Azijske pčele svoje kolonije brane udružujući se i treskajući zadcima

Azijske pčele svoje kolonije brane udružujući se i treskajući zadcima

SHARE

Azijske medonosne pčele pokazuju čudno ponašanje kad god je neki predator u blizini – udružuju se zajedno i “tresu” svoje zadake s jedne na drugu stranu na nekoliko sekundi

U teoriji, signali između predatora i žrtve u stanju su da koevoluiraju. Naprimjer, kako bi se onaj “vidim te” efekat razvio, predatorska vrsta mora biti sposobna poduprijeti/osigurati svoj prikaz s bilo kojom radnjom koja će onemogućiti predatora da je ubije – piše AsianScientist.

Ovo bi se moglo odnositi na bilo šta, od bježanja u zaklon ili uzmicanja predatoru, do kolektivnog napada. Bez takve akcije, i onda kada se rijetko primjenjuje, teško je vidjeti kako bi jedan “vidim te” efekat mogao evoluirati.

Azijske medonosne pčele pokazuju čudno ponašanje kad god je neki predator u blizini – udružuju se zajedno i “tresu” (vibriraju) svoje zadke s jedne na drugu stranu na nekoliko sekundi.

Profesor Ken Tan sa Sveučilišta za poljoprivredu u Yunnan-u, kao i njegove inostrane kolege dokazuju da je onaj “vidim te” signal između azijske medonosne pčele, Apis cerana, i njezinog predatora stršljena, Vespa velutina, koevoluirao.

“Vidim te” efekat

Tim je testirao neke pretpostavke te hipoteze “vidim te” prikaza koristeći dvije vrste pčela A. cerana i A. mellifera, zatim stršljene vrste Vespa velutina, te neprijeteću vrstu leptira Papilio xuthus.

Kolonije ovih dvije vrste pčela su bile izložene slobodnom letu i fizički obuzdanim (ograničenim) stršljenima, kao i fizički obuzdanim (ograničenim) leptirima.

Otkriveno je da je to trešenje vojnika A. cerana zapravo onaj “vidim te” efekat koji značajno smanjuje prilazak stršljena.

Pretpostavka da je taj prikaz trešenja u principu koevoluirao između pčele i stršljena dokazana je na osnovu ponašanja i plijena i predatora: efekat trešenja plijena pojačavao se s blizinom stršljena košnici.

Stršljeni su odbijani ovim signalom, iako su ostali u blizini kolonije A. cerana duže nego u blizini kolonije A. mellifera. Veća je vjerovatnoća da će prići kolonijama A. mellifera (koje ne mogu proizvesti taj efekat trešenja) i loviti ih nego kolonije A. cerana.

S druge strane, A. cerana je jedva odgovarala na prisustvo leptira koji su se kretali ispred njihove kolonije.

Pčele vojnici

Britanski naučnici nedavno su otkrili vrstu pčela koje čuvaju svoje košnice na ulazu kao pravi “vojnici”, što je do sada otkriveno samo kod termita i mrava. Smatra se da su pčele “vojnici” koje stoje na ulazu u košnicu starije od “radilica” i da je njihov zadatak da obavjeste druge pčele na opasnost, ali i da se izbore za bezbjednost roja.

Sulejman Alijagić kaže: Tako se i varoa skida

Ovaj fenomen postoji i kod Apis mellifere ali nešto manjeg intenziteta. Kod pčela općenito na zatku se nalazi tzv. Nazanovljeva žlijezda putem koje pčele otkrivaju da li je neka pčela iz njihove košnice ili nije. Također se širi miris njihovog feromona i tako poznaju koja je pčela iz njihove košnice a koja nije. Na žalost Apis mellifera nema tako jako razvijen sistem odbrane kao cerana. Cerana za razliku od mellifere, trese se i trlja nogama po tijelu i kad ima varou na sebi te, te tako na jedan način i skida tu varou te smanjuje štetu – kaže Alijagić.

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY