Inspektori u RS sa savjetodavne, prelaze na primjenu propisa Zakona o pčelarstvu:...

Inspektori u RS sa savjetodavne, prelaze na primjenu propisa Zakona o pčelarstvu: Neregistrovanim pčelarima kazne od 500 do 1.500 KM!

SHARE

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS smatraju da je osam godina dovoljno za „uhodavanje“ pčelara sa postojećim zakonskim propisima, te još jednom apeluju na pčelare da se registruju. Registracija je besplatna…. Od naredne godine inspekcije će početi kažnjavati…

Zakon o pčelarstvu Republike Srpke je donesen 2010. godine i smatra se velikim iskorakom za razvoj pčelarstva u evom bh. entitetu. On je, doduše na papiru, skoro u cjelosti usklađen sa zakonima i praksom zemalja članica Evropske unije, ali se njegova primjena u pojedinim segmentima još uvijek sporo ili nikako ne provodi. Naprimjer, registracija pčelara i pčelinjaka još uvijek nije u cjelosti završena, a procjenjuje se da je i do 30% neregistrovanih pčelara.

  • U Republici Srpskoj imamo podatke da je registrovano 3.300 pčelara, ali znamo da je je taj broj veći jer još uvijek svi pčelari nisu registrovali svoja društva, iako je to njihova zakonska obaveza još od 2010. Godine – kaće dr. Slavica Samardžić, viši stručni saradnik za agrarnu politiku i međunarodnu saradnju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Sankcije

Ona dodaje kako smatra da je osam godina sasvim dovoljan period „uhodavanja“ pčelara sa zakonskom regulativom, te de je krajnje vrijeme da se pribjegne sankcijama za one koji nisu obavili registraciju.

  • Inspektori su do sada djelovali savjetodavno, ali ta se praksa nakon osam godina mora mijenjati. U narednom periodu još jednom će se svi pčelari pozvati da izvrše svoju zakonsku obavezu. Registracija je besplatna, a nakon toga inspekcije će krenuti na teren. Kazne za neregistrovane pčelare se kreću od 500 do 1.500 KM – dodaje naša sagovornica.

Samardžić je puna riječi hvale za pčelare koji su, kako kaže, među najbolje organizovanim grupama proizvođača u Republici Srpskoj.

  • Pčelarstvom se bavi i veliki broj jako obrazovanih pojedinaca koji su nakon odlaska u penziju krenuli u bavljenje pčelarstvom, što dodatno doprinosi lakšem usvajanju novih znanja i vještina u ovoj proizvodnji. Stoga su pčelari grupa sa kojom je izuzetno zahvalno raditi, kooperativni su i svakako spremni na promjene – zabilježili smo riječi ove rođene Mostarke, koja danas živi i Radi u Banja Luci.

Koraci

Ona otkriva slijedeće korake u RS-u koji su potrebni da bi se približili EU praksi.

  • Treba intenzivirati poslove na kontroli kvaliteta pčelinjih proizvoda, poboljšanju genetskog materijala i edukaciji pčelara. Idući koraci su izmjene Zakona o pčelarstvu radi poboljšanja zakonske legislative i dodatnog usklađivanja sa EU zakonodavstvom, nastavak rada na selekciji matica, intenziviranje kontrole pčelinjih proizvoda.
Dr. Samardžić

Neosporno, Republika Srpska je zakonski uređeniji dio BiH za pčelarstvo i znatno su bliži EU standardima. Ali, dr. Samardžić nije zadovoljna:

  • U Evropi su u praksi daleko ispred nas. Recimo, Hrvatska ima uspostavljen katastar pčelinje paše koji predstavlja bazu medonosne flore za cijelu zemlju i na kojoj je urađena evidencija svih pčelara sa svim relevantnim podacima o pčelaru, pčelinjaku, lokaciji itd. U još razvijenijim zemljama EU kao što je npr. Italija, selekcija pčela se radi već decenijama unazad, dok smo mi u RS sa selekcijom pčela počeli tek prošle godine – kazala je na kraju dr. Samardžić, dodajući kako je najteže izvršiti mapiranje medonosnih biljaka. Razlog tome je što su za realizaciju takvog projekta potrebna suviše velika finansijska sredstva.

(BHP)

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY