Konačna verzija PRAVILNIKA O PČELARSTVU U FEDERACIJI BIH OBJAVLJENA U SLUŽBENIM NOVINAMA...

Konačna verzija PRAVILNIKA O PČELARSTVU U FEDERACIJI BIH OBJAVLJENA U SLUŽBENIM NOVINAMA 25.4. 2018!

SHARE

U Službenim novinama od 25.04. 2018. godine objavljen je na latiničnom i ćirilićnom pismu Pravilnik o pčelarstvu, kojeg je donio federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić. Inače, Pravilnik je objavljen na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, shodno zakonskim propisima. Mi smo u Službenim novinama pronašli onaj sa podosta “hrvaštine”… Temeljem članka 37. stavak (2) Zakona o stočarstvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 66/13), federalni
ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi

PRAVILNIK O PČELARSTVU
POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.- (Predmet)
Ovim Pravilnikom propisuju se način i uvjeti za držanje, premještanje, zaštita pčelinjih zajednica, evidencija pčelinjaka i
pčelinje paše i druga pitanja koja su od značaja za oblast pčelarstva na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Federacija BiH)

Članak 2. – (Definicije)
U ovom Pravilniku su u uporabi pojmovi sa sljedećim značenjima:
a) “pčelarstvo” u smislu ovog Pravilnika je grana poljoprivrede u kojoj se uzgaja i iskorištava medonosna pčela za dobivanje pčelarskih proizvoda (pčelinji med,pčelinji vosak, pčelinji otrov, matična mliječ, cvjetni prah, propolis, rojevi i matice) i ostvarivanje neizravnih koristi (oprašivanje biljnih vrsta i održivosti ekosustava);

b) “pčelinja zajednica” je roj pčela u košnici sa pripadajućim saćem, koji se sastoji od jedne matice, radilica i trutova tijekom proizvodne sezone;
c) “pčelinjak” je zemljopisno ograničen prostor na kojem se nalaze pčelinje zajednice
d) “stacionarni pčelinjak” je pčelinjak na kojem pčelinje
zajednice borave tijekom cijele godine;
e) “seleći pčelinjak” je pčelinjak koji pčelar u sezoni cvatnje medonosnog bilja seli s paše na pašu;
f) “pčelar” je fizička osoba, obrtnik ili pravna osoba koja se bavi registriranom djelatnošću uzgoja pčela i posjeduje biološke (proizvodne jedinke) i tehničke kapacitete za pčelarstvo;
g) “pčelinja paša” je medonosno bilje na određenom
prostoru koje posjećuju pčele zbog skupljanja nektara,
medne rose, propolisa i polena;
h) “prostorno nepredvidljiva paša” je paša na medonosnom bilju, gdje ga obično nema;
i) “katastar pčelinjih paša” je baza podataka o prostornom rasporedu pčelinjih paša i pčelinjih zajednica;
j) “pčelinji proizvodi” su: med, vosak, pelud, matična mliječ, propolis i pčelinji otrov;
k) “zarazna bolest pčela” je bolest koja nastaje djelovanjem virusa, bakterija i drugih mikroorganizama, te parazita koje isključivo napadaju pčelinje društvo (bolest legla, bolest odraslih pčela i bolest matice);
l) “pčele” podrazumijevaju pčele radilice, trutove i matice;
m) “stajalište pčelinjaka” je unaprijed odobrena mikro lokacija na koju pčelari dovoze svoje pčelinje zajednice radi ispaše;
n) “apitehničke mjere” su postupci u suvremenoj tehnologiji pčelarstva (uzimljavanje pčelinjih društava,prehrana, proširenje legla i gnijezda, sprečavanje prirodnog rojenja, umjetno razrojavanje, uzgoj pčelinjih matica i slično);
o) “košnica” je nastamba koja sadržava zajednicu pčela medarica, koja se koristi za proizvodnju meda, ostalih proizvoda pčelarstva ili rasplodnog materijala pčela medarica i sve elemente potrebne za njihovo prezimljavanje;
p) “leto” je otvor na košnici (ulaz u košnicu);
r) “pčelarske organizacije” su pravne osobe registrirane na temelju Zakona o udruženjima i fondacijama (“Službene novine Federacije BiH”, broj 45/02);
s) “registar pčelinjaka” je baza podataka o broju pčelinjih zajednica, pčelinjaka i pčelara u Federaciji BiH.

Članak 3.- (Pčelarske organizacije)
(1) Pčelarske organizacije predstavljaju udruženja pčelara (udruženja, društva, savezi i dr.) koja se utemeljuju sukladno Zakonu o udruženjima i fondacijama (“Službene novine Federacije BiH”, broj 45/02).
(2) Pčelarske organizacije su obvezne pružati stručnu pomoć
pčelarima, promovirati pčelarstvo i stvarati uvjete za njegov
razvoj i uz to:
a) najmanje jednom godišnje organizirati edukaciju pčelara,
b) sudjelovati na izložbama i natjecanjima o kvaliteti pčelinjih proizvoda,
c) redovno raditi na medijskom podizanju svijesti o općekorisnim ulogama pčela i provoditi zajedničke aktivnosti sa udruženjima proizvođača voća i povrća oko edukacije i širenja svijesti o značaju pčelarstva i zaštiti pčela od trovanja za razvoj voćarske i povrtlarske proizvodnje, d) pružati pomoć lokalnoj zajednici oko registra pčelinjaka, katastra pčelinjih paša i pašnog reda,
e) međusobno i u suradnji sa odgovarajućim znanstvenostručnim ustanovama raditi na proširenju medonosnog bilja u cilju obogaćivanja pčelinjih paša.

POGLAVLJE II. UVJETI ZA DRŽANJE I UZGOJ PČELA

Članak 4.- (Uzgoj pčela)
(1) U Federaciji BiH koristi se samo vrsta pčela Apis mellifera
(Linnaeus).
(2) Za unaprjeđenje pčelarstva kroz očuvanje biološke raznolikosti autohtone rase pčela, dozvoljava se samo uzgoj i nabava matica sive pčele Apis mellifera carnica (Pollman).

Članak 5. – (Program razvoja pčelarstva)
(1) Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i
šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) će
izraditi Program razvoja pčelarstva u Federaciji BiH najkasnije godinu dana od dana objavljivanja ovog Pravilnika.
(2) Program razvoja pčelarstva u Federaciji BiH treba
obuhvatiti sljedeće ciljeve:
a) povećanje produktivnosti i proizvodnje u pčelarstvu,
b) unapređenje kvalitete i plasman pčelinjih proizvoda,
c) unapređenje zdravstvenog stanja pčela i smanjenje
rizika od trovanja pčela,
d) očuvanje postojećih, povećanje i bolje iskorištavanje
površina medonosnog bilja.

Članak 6 – (Dužnosti pčelara)
Pčelar je dužan brinuti se za pčelinje zajednice, te vršiti:
a) zaštitu pčela i njenih staništa (redovna kontrola i opskrba pčelinjih zajednica),
b) obvezno najmanje jednom godišnje prisustvovati
predavanjima radi unapređenja svojih znanja i vještina
iz područja pčelarstva,
c) primijeniti suvremene apitehničke mjere, radi sprječavanja pojave i širenja bolesti pčela,
d) osigurati sve potrebne mjere radi sprječavanja mogućih šteta od domaćih i divljih životinja na pčelinjaku.

Članak 7. – (Smještaj pčelinjaka)
(1) Pčelar je dužan postaviti pčelinjak tako da pčele ne smetaju najbližim susjedima, prolaznicima, stoci i javnom prometu, a sukladno članku 8. ovog Pravilnika.
(2) Ako su pčele na ispaši postavljene u blizini kategoriziranog puta, potrebno je, lijevo i desno od fronta postavljenih košnica, staviti ploče dimenzije ne manje od 500 x 500 mm sa naznakom: “Pažnja! Pčele na ispaši”.
(3) Svaki pčelinjak mora biti uvijek na vidljivom mjestu
obilježen oznakom za obilježavanje pčelinjaka sukladno
članku 13. ovog Pravilnika.

Članak 8. – (Uvjeti za smještaj pčelinjaka)
(1) Stacionirani i seleći pčelinjak mora se postaviti na
udaljenosti najmanje:
a) 100 metara od proizvođačkih i prerađivačkih pogona i
javnih objekata (škole, vrtići, igrališta…),
b) 20 metara od kategoriziranog puta ili granice susjedne
parcele, odnosno najmanje 10 metara ako između
pčelinjaka i kategoriziranog puta postoji prepreka
visine 2,20 metra (zid, objekt, gusto zasađena stabla,
živa ograda, ograda bez otvora i drugo),
c) 500 metara od prvog susjednog pčelinjaka u
nenaseljenom području,
d) 100 metara od prvog susjednog pčelinjaka, koji se
nalazi u naseljenom mjestu,
e) ako u pčelinjaku ima više od 40 pčelinjih zajednica
udaljenost od izletne strane do ruba kategoriziranog
puta ili međe tuđeg zemljišta mora biti najmanje 50
metara.
(2) Iznimno od odredbe stavka (1) ovog članka udaljenost od
susjednog pčelinjaka može biti i manja ako se pčelari
susjednih pčelinjaka ili vlasnici susjednih parcela o tome
pisano usuglase.
(3) Stacionirani i seleći pčelinjak se može postaviti u
zaštićenom području pod uvjetima koje odredi upravljač
zaštićenog područja.
(4) Iznimno od odredbi stavka (1) ovog članka stacionirani
pčelinjak se može postavljati u gusto naseljenoj gradskoj
zoni, uz suglasnost općinske službe.

POGLAVLJE III. EVIDENCIJA PČELARA I PČELINJAKA

Članak 9. – (Registar pčelara i pčelinjaka)
(1) Evidencija pčelara i pčelinjaka vodi se u Registru pčelara i
pčelinjaka integriranim s bazom podataka Registra poljoprivrednih gospodarstava i Registra klijenata u Federaciji (u daljnjem tekstu: RPG i RK),
(2) Upis u Registar pčelara i pčelinjaka je obvezan za sve
pčelare i pčelinjake na teritoriju Federacije BiH.
(3) Uvjet za upis u Registar pčelara i pčelinjaka na teritoriju
Federacije BiH je prethodna registracija gospodarstva u RPG.
(4) Prijava za upis u Registar pčelara i pčelinjaka podnosi se
nadležnoj općinskoj službi na propisanom obrascu koji se
nalazi u Prilogu II. ovog Pravilnika i čini njegov sastavni dio.
(5) Podatke iz čl. 11. i 12. ovog Pravilnika u Registar pčelara i
pčelinjaka unosi nadležna općinska služba.
(6) Nadležna općinska služba izdaje potvrdu o upisu u Registar pčelara i pčelinjaka, a koja se preuzima iz aplikacije za vođenje Registra.
(7) Registar pčelara i pčelinjaka vodi i održava Federalno
ministarstvo.
(8) Do uspostave Registra iz stavka (1) ovog članka, evidencija o pčelarima i pčelinjacima vodit će se kroz RPG.
(9) Registar pčelara i pčelinjaka će se uspostaviti najkasnije u
roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovog Pravilnika.

Članak 10. – (Jedinstveni identifikacijski broj pčelinjaka)
(1) Upisom u Registar pčelara i pčelinjaka, svakom pčelinjaku
dodjeljuje se jedinstveni identifikacijski broj pčelinjaka (u
daljnjem tekstu: JIBP), a koji se obvezno koristi u svakoj
daljnjoj komunikaciji u vezi sa pčelinjakom i pčelarom.
(2) Pčelar može imati jedan ili više pčelinjaka.
(3) Unutar pčelinjaka pčelar je obvezan označiti svaku pčelinju zajednicu odnosno košnicu brojem, koji predstavlja internu oznaku.
(4) Ako se mijenja vlasništvo pčelinjaka ili prestane sa
pčelarstvom na registriranom pčelinjaku, JIBP se poništava
i ne može se dodijeliti drugom pčelinjaku.
(5) JIBP predstavlja jedinstvenu alfanumeričku šifru koja se
sastoji od devet cifara i jedinstvena je na teritoriju
Federacije BiH.

Članak 11.- (Sadržaj Registra pčelara i pčelinjaka)
Registar pčelara i pčelinjaka sadrži sljedeće podatke:
a) broj iz Registra poljoprivrednog gospodarstva (broj
RPG);
b) jedinstveni identifikacijski broj pčelinjaka (JIBP);
c) ime i prezime fizičke ili naziv pravne osobe, adresu,
telefon, jedinstveni matični broj (JMB) pčelara ili ID
za pravnu osobu i JMB odgovorne osobe;
d) ukupan broj pčelinjih zajednica i tip košnica;
e) katastarsku općinu, katastarski broj parcele i zemljopisne koordinate parcele (GPS) za svaki pčelinjak;
f) tip pčelinjaka (stacionarni, pokretni).

Članak 12.- (Ažuriranje podataka)
(1) Svaku promjenu u odnosu na podatke iz prijave u Registar
pčelara i pčelinjaka, osim broja pčelinjih zajednica, pčelar
je dužan prijaviti nadležnoj općinskoj službi u roku od 30
dana od dana nastale promjene.
(2) Prijava o broju pčelinjih zajednica na dan 15.10. prethodne
godine i 15.4. tekuće godine vrši se u nadležnoj općinskoj
službi najkasnije do 15.5. tekuće godine na obrascu koji se
nalazi u Prilogu III. ovog Pravilnika i čini njegov sastavni
dio.

Članak 13. – (Postupak obilježavanja)
(1) Postupkom obilježavanja i evidentiranja, svaki pčelinjak se
obilježi dodijeljenim JIBP iz Registra pčelara i pčelinjaka.
(2) Obilježavanje pčelinjaka vrši se identifikacijskom pločom.
(3) Identifikacijska ploča za obilježavanje pčelinjaka je
najmanje visine 300 mm i dužine 400 mm.
(4) Identifikacijska ploča mora sadržavati sljedeće podatke:
a) ime i prezime ili naziv obrta ili pravne osobe;
b) adresa, telefonski broj vlasnika;
c) oznaku Federalnog ministarstva – ” FMPVŠ”;
d) JIBP iz Registra pčelara i pčelinjaka;
e) podaci se ispisuju slovima visine do 30 mm latiničnim
pismom.
(5) Izradu i postavljanje identifikacijske ploče na pčelinjaku
provodi vlasnik.

POGLAVLJE IV. PRESELJAVANJE PČELA
Članak 14. – (Uvjeti za selidbu pčela)
(1) Pčele se mogu seliti zbog ispaše ili prodaje samo iz područja slobodnih od zaraznih bolesti i na područja nezaražena pčelinjim bolestima.
(2) Svaku pošiljku i preseljenje pčela mora pratiti svjedodžba o zdravstvenom stanju životinja.

Članak 15. – (Zahtjev za smještaj selećeg pčelinjaka)
(1) Pčelar koji premješta svoj pčelinjak na mjesto u teritoriju
Federacije BiH, dužan je posjedovati rješenje o odobrenju
za smještaj pokretnog pčelinjaka sukladno ovom Pravilniku.
(2) Rješenje iz stavka (1) ovog članka donosi općinska služba
na čiji teritorij se dovozi pčelinjak, a na temelju obrasca
zahtjeva za odobravanje smještaja pokretnog pčelinjaka koji
se nalazi u Prilogu I. ovog Pravilnika i čini njegov sastavni
dio.
(3) Zahtjev za donošenje rješenja iz stavka (2) ovog članka sadrži:
a) ime i prezime, odnosno naziv vlasnika pčelinjaka;
b) jedinstveni identifikacijski broj pčelinjaka;
c) broj pčelinjih društava/košnica koje se prevoze;
d) polazno mjesto i odredište na koje se sele pčelinja
društva;
e) vrijeme boravka pčela na traženoj lokaciji;
f) ime i prezime pratioca pčela.
(4) Uz zahtjev iz stavka (2) ovog članka, pčelar prilaže:
a) pismenu suglasnost vlasnika, odnosno korisnika
zemljišta na kojem će biti postavljen pčelinjak,
b) svjedodžbu o zdravstvenom stanju pčela.

Članak 16. – (Dozvola za smještaj pčelinjaka)
(1) Općinska služba je dužna u roku od 15 dana od dana
podnošenja zahtjeva, odobriti ili odbiti postavljenje
pčelinjaka na traženu lokaciju.
(2) Smatra se da je dozvoljeno smještanje pčelinjaka na
traženom području ako se u propisanom roku iz stavka (1)
ovog članka ne izda suglasnost ili ne obavijesti pčelar.
(3) U slučaju moguće ugroženosti pčelinjih zajednica od
požara, poplave i slično, pčelar može preseliti pčelinjak bez
odlaganja, o čemu odmah pisanim putem obavještava
nadležnu općinsku službu.
(4) Ne može se zabraniti doseljavanje pčelinjih zajednica na
određena područja ukoliko su ispunjeni uvjeti iz čl. 8. i 15.
stavak (4) ovog Pravilnika, osim u slučaju prenatrpanosti
prema planu ispaše općinskih službi ili zbog zaraznih
bolesti pčela koje utvrdi nadležni veterinarski inspektor.

Članak 17. – (Uvjeti korištenja zemljišta za ispašu pčela)
(1) Pčelar je obvezan imati pisanu suglasnost vlasnika ili
korisnika zemljišta za ispašu pčela na njegovom zemljištu,
ukoliko se pčelinja ispaša ne odvija na zemljištu koje je u
vlasništvu pčelara.
(2) Ako korisnik ispaše prouzroči materijalnu štetu vlasniku
zemljišta, vlasnik zemljišta može tražiti da se pčelinjak
ukloni. Korisnik ispaše u tom slučaju je dužan ukloniti
pčelinjak i nadoknaditi pričinjenu štetu.

Članak 18.- (Korištenje državnog pašnjaka)
(1) Korištenje pašnjaka u državnom vlasništvu uređuje
nadležna općinska služba u suradnji sa kantonom na čijem
se području nalazi pašnjak.
(2) Kod utvrđivanja uvjeta iz stavka (1) ovog članka, moraju se osigurati zaštita i uređenje pčelinjih pašnjaka, kao i
opravdani interesi korisnika pašnjaka.

Članak 19. – (Odbjegli roj pčela)
(1) Vlasnik, odnosno korisnik zemljišta dužan je omogućiti
pčelaru praćenje i hvatanje odbjeglog roja.
(2) Ako odbjegli roj vlasnik ne skine u roku od 24 sata smatra
se da vlasnik nije poznat.

Članak 20.- (Pčelarska vozila)
(1) Pčelarska vozila namijenjena i konstrukcijski prilagođena
za prijevoz pčela, registracija, tehnički uvjeti korištenje
regulirana su Zakonom o sigurnosti prometa u BiH
(“Službeni glasnik BiH”, br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09,
48/10, 18/13 i 8/17) i podzakonskim propisima koje donosi
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija.
(2) Općinska služba će u suradnji sa udruženjima pčelara voditi evidenciju pčelarskih vozila, a ista će sadržavati podatke o pčelaru, vrsti vozila, karakteristikama vozila, kao i drugim neophodnim podacima o utvrđivanju statusa vozila.

Članak 21.- (Prijevoz pčela)
(1) Pčele je dozvoljeno prevoziti u odgovarajućim prijevoznim
sredstvima, pri čemu leta i stabilnost košnica tijekom
prijevoza, zbog sigurnosti prometa, zašite ljudi i dobrobiti
pčela, moraju biti osigurana na način da pčele ne mogu
izlaziti iz košnica.
(2) Pčelinje zajednice koje se sele na ispašu moraju obvezno
imati pratioca pčelara.
(3) Paketni rojevi i matice s pčelama pratiljama koje se prevoze ne trebaju imati pratioca.

POGLAVLJE V. KATASTAR PČELINJIH PAŠA

Članak 22. – (Pašni red i katastar pčelinje paše)
(1) Pčelinja paša se organizira u okviru prirodnih i drugih
mogućnosti za iskorištavanje na određenom području i
mora biti uređena sa pašnim redom ili planom i rasporedom
pčelinjih zajednica na sezonske ispaše općinskih službi.
(2) Katastar pčelinjih paša je baza podataka o prostornom
rasporedu i procentualnom udjelu medonosnog bilja i
pčelinjih zajednica i obvezna je podloga za uređivanje
ispašnog reda između pčelara.

Članak 23. – (Sadržaj katastra)
(1) Katastar pčelinje paše uspostavlja i vodi Federalno
ministarstvo u suradnji sa nadležnim općinskim službama.
(2) Unos i ažuriranje podataka u Katastar pčelinje paše vrši
nadležna općinska služba u suradnji sa udruženjima pčelara
sa područje općine.
(3) Katastrom pčelinjih paša se određuje:
a) raspored i hektarska površina pašnog izvora u ukupnom biljnom sastavu na tom području;
b) priroda ispaše, koja može biti oprašivački servis, razvojna ispaša, ekonomska ispaša, ili ispaša za održavanje koja omogućuje prezimljavanje ili dopunjavanje zimskih zaliha za pčele;
c) predviđeno vrijeme medenja;
d) smještaj svih stalnih pčelinjaka na tom području i točan broj košnica;
e) preporučeni broj košnica koje se mogu doseliti i preporučene lokacije na tom području u vrijeme pojedinih ispaša.
(4) Katastar pčelinjih paša će se uspostaviti najkasnije u roku
od 5 godina, odnosno kada se uspostave tehnički uvjeti za
njegovu izradu.
(5) Nadležne općinske službe će, do uspostave katastra
pčelinjih paša, u suradnji sa udruženjem pčelara napraviti
Plan i raspored pčelinjih zajednica na sezonske ispaše,
imajući u vidu kapacitet određenih lokacija i stanje pčelinjih
ispaša te o tome obavijestiti pčelare najbržim putem.

POGLAVLJE VI. ZAŠTITA PČELA OD SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA

Članak 24.- (Mjere zaštite)
(1) Korištenje sredstava za zaštitu bilja provodi se sukladno
Pravilniku o obvezama korisnika fitofarmaceutskih
sredstava (“Službeni glasnik BiH”, broj 101/2012).
(2) Pčelar je dužan poduzeti mjere zaštite pčelinjih zajednica
nakon dobivanja obavještenja o kemijskom tretiranju bilja u
okolini pčelinjaka.
(3) Ako vlasnik pčelinjaka ne poduzme mjere zaštite iz
prethodnog stavka, nema pravo zahtijevati naknadu štete
koja bi mogla nastati uginućem pčela.
(4) Proizvodni pogoni koji se bave preradom voća, grožđa i
drugih sličnih proizvoda, kad su u stanju štetnim za zdravlje
pčela (vrenje i slično) moraju korištenu onečišćenu
ambalažu držati u zatvorenim prostorijama ili je na drugi
način učiniti nedostupnom pčelama.

POGLAVLJE VII. SUZBIJANJE PČELINJIH BOLESTI

Članak 25.- (Briga o zdravstvenom stanju pčela)
Pčelar je dužan trajno voditi brigu o zdravstvenom stanju pčelinjih zajednica tako da:
a) provodi redovnu kontrolu stanja pčelinjih zajednica,
b) održava higijenu na pčelinjaku i pri radu sa pčelama,
c) osigurava pčelinjim zajednicama redovnu opskrbu kvalitetnom hranom i čistom vodom,
d) redovno vodi brigu o stupnju napadnosti pčelinjih zajednica sa varoom i provodi potrebna liječenja protiv varoe,
e) vodi evidenciju svih aktivnosti za svaku pčelinju zajednicu,
f) vodi brigu o kvaliteti pčelinjih matica,
g) poduzima posebne mjere radi sprečavanja pojave grabeži,
h) izlučuje bolesne pčelinje zajednice, koje se nikad ne
smiju povezati sa drugim zajednicama,
i) osigurava odgovarajući volumen košnice u odnosu na
snagu pčelinje zajednice
j) uzimljava zdrave i jake pčelinje zajednice.

Članak 26.- (Kontrola zdravstvenog stanja pčela)
(1) Pčelar je obvezan educirati se za poznavanje simptoma
najznačajnijih bolesti i štetnika pčela.
(2) Prilikom svakog pregleda pčelinjih zajednica, pčelar treba
redovno pratiti moguće simptome koji ukazuju na prisustvo
neke od bolesti ili štetnika, te uz pojavu sumnje na bolest
obavijestiti veterinara odnosno poduzeti mjere za
preventivno djelovanje.
(3) Udruženja i Savez pčelara posebno vode brigu o upoznavanju pčelara sa najznačajnijim bolestima i štetnicima,
sustavnom praćenju kretanja bolesti i štetnika, gubitaka
pčelinjih zajednica te zakonskim propisima o zaštiti pčela
od bolesti.

Članak 27. – (Suzbijanje bolesti pčela)
(1) Suzbijanje zaraznih pčelinjih bolesti je obveza vlasnika
pčelinjih zajednica, veterinarske organizacije i veterinarske
inspekcije.
(2) U slučaju pojave prvih znakova opasnih zaraznih bolesti
(Američka gnjiloća i dr.) ili sumnje na bolest, pčelar je
dužan odmah:
a) prijaviti nadležnoj veterinarskoj organizaciji sumnju na oboljenje,
b) omogućiti nesmetani rad organa, koji vrši pregled pčela po nalogu veterinarske inspekcije i pružati mu svu potrebnu pomoć.
(3) Pčelari su obvezni provoditi mjere zaštite pčela propisane
Programom mjera zdravstvene zaštite životinja i njihovog
provođenja u tekućoj godini koji donosi nadležni organ u
BiH.
(4) Pčelarske organizacije surađuju sa veterinarskom inspekcijom kod provođenja preventivnih mjera u cilju sprječavanja pojave pčelinjih bolesti.

Članak 28. – (Primjena naputka o lijeku)
Pčelari su obvezni, u cilju zaštite zdravlja ljudi i životne
sredine:
a) pri liječenju pčelinjih bolesti upotrebljavati registrirane lijekove na osnovu naputka, odnosno odluke veterinarske službe, kako bi se spriječilo njihovo prisustvo u medu i drugim pčelinjim proizvodima;
b) stavljati u promet samo one pčelinje proizvode koji ne
mogu ugroziti zdravlje ljudi sukladno Pravilniku o
medu i drugim pčelinjim proizvodima (“Službeni
glasnik BiH”, br. 37/09, 65/10 i 25/11).

POGLAVLJE VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 29. – (Provođenje pravilnika)
(1) Nadležni organi će pratiti provođenje odredbi ovog
Pravilnika sukladno čl. 52., 53. i 54. Zakona o stočarstvu
(“Službene novine Federacije BiH”, broj 66/13).
(2) Propisi koji uređuju ovu oblast doneseni od strane kantona i općina moraju se uskladiti sa ovim Pravilnikom u roku od
godinu dana od stupanja na snagu ovog Pravilnika.

Članak 30. – (Stupanje na snagu)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.

18. travnja 2018. Godine, Sarajevo,
Ministar Mr. sci. Šemsudin Dedić, v. r.
U nastavku pogledajte obrazce, koji su potrebni pčelarima

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY