Nedžad Ganija: pametan misli na vakat, a sad je vakat za planinsku...

Nedžad Ganija: pametan misli na vakat, a sad je vakat za planinsku pašu!

SHARE

Piše: Nedžad Ganija

Pametan misli na vakat

Preskočit ću bagrem i livadu, o njima smo trebali misliti još jesenas, polako dolazi vrijeme da se od vakta misli na planinsku pašu. Možda će neko reći da je preuranjeno ali za mene nije.

Da bi planinska paša bila rodna u vremenskim prilikama koje nas prate unazad par godina, pčelar mora biti fleksibilan, čestit, radan, uporan i…mobilan.

Med na točkovima rađa, kaže dobra stara poslovica.
Naravno, ja ne preskačem nadolazeće obaveze koje svakog pčelara čekaju ali prvi i drugi proljetni pregled nisu sada tema i oni se svakako podrazumijevaju kao i proširenje prostora u košnici itd. Pored svega toga na vrijeme treba misliti o glavnoj paši od koje brdsko-planinsko pčelarenje ovisi.

Uz uslov da smo sve pripreme odradili i polako spremamo se za planinu veoma je bitno po meni do same planinske paše (ako ne idemo na bagrem) promijeniti par lokacija sa našim ljubimcima.

Moj stacionar se nalazi na 600 mnv i prva destinacija na koju vozim pčele je – nećete vjerovati – smještena na 540 mnv. Nema logike ali ima.

Objašnjenje se nalazi u tome što je lokacija na pola puta između stacionara i planine, tačnije ispod planine. Nalazi se u uskom kanjonu koji sa obje strane penje se na visini do 870 mnv. Uži pojas (do 750 mnv) oko te lokacije je raznoliko šumsko rastinje bogato svim vrstama rastinja, dok je pojas iznad toga livadski, nije zapušten i po njemu pase stoka.

Na tu lokaciju, u mojim klimatskim uvjetima, obično pčele vozim oko 15.-20. maja i tu ostaju 15-tak dana kada ih prebacujem na pojas iznad te kolacije, na 870 mnv koji dalje postaje pretežno ravničarski. Na sada drugoj lokaciji ostaju 10-tak dana (gdje se obično vrši i prvo vrcanje) kada ih dalje šaljem na njihovo konačno odredište planinu 950 mnv.

Odabir planinske lokacije mora biti dobro razmotren.
U obzir se uzima mnogo faktora kao što su:
– maks. udaljenost drugih pčelinjaka
– pitka voda
– sigurnost pčela
– vrsta livade ili šume
– konfiguracija terena
– sunčani ili osjenjeni dio terena
– pristup lokaciji itd.

Ono što je bitno znati za planinu je njena arhitektonska struktura. Planinska paša dolazi u periodu kada su temperature zraka visoke i kada uvijek dobro dođe koja kap kiše.
Iz tog razloga, planine koje su bogate rudama olova, bakra, cinka itd., prirodni su magnet koji privlači oblake, pa ako, u tada oskudnim danima sa kišom, u vašoj blizini negdje treba da kiši, onda će to biti sigurno tu.

Dakle, da bi došli do planinske paše, da bi vrcali kako treba, morat ćemo se malo potruditi i oznojiti. Zato vam je moj savjet da na vrijeme razmislite i potražite pogodne lokacije za predpašu planine.

Medno kolege

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY