Bratislav Lukić, 39-godišnji veterinar i pčelar iz Bijeljine: U pčelarstvo ne ulazite...

Bratislav Lukić, 39-godišnji veterinar i pčelar iz Bijeljine: U pčelarstvo ne ulazite zbog profita već zbog ljubavi prema prirodi i pčelama

SHARE

Očevici smo pojave novih bolesti kako kod ljudi tako i kod biljaka i životinja uzrokovane degenerativnim poremećajima, a sve kao posljedica neprirodnog načina življena. Stoga se u zadnje vrijeme i povećava broj pristalica ekologije, odnosno ljudi koji se bore za očuvanje zdravlja uz pomoć prirodnijeg življenja i ishrane, a pčelinje proizvode svrstavaju među posebnim darovima koje priroda nudi čovjeku kao zdravu hranu

Nakon završetka osnovnih studija na Fakultetu veterinarske medicine u Beogradu, Bratislav Lukić iz Bijeljine je upisao i uspješno završio postdiplomske specijalističke studije na Fakultetu veterinarske medicne u Beogradu iz oblasti marketinga i menadžmenta u veterinarskoj medicini.

Tokom studiranja, a kasnije i tokom rada u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, shvatio je koliki je značaj adekvatnog i kvalitetnog preventivnog postupanja kada su u pitanju bolesti životinja, tako da se, kako i sam kaže, oduvijek i vodio tim principima kada su u pitanju i bolesti pčela.

Danas, 39-godišnji Bratislav profesionalno radi kao Republički veterinarski  inspektor u Republici Srpskoj, a u slobodno vrijeme se bavi pčelarstvom koje mu je, kako kaže, porodična tradicija i koje mu predstavlja antistresni faktor, rekreaciju i razonodu.

 Pčela je savršenstvo prirode

– Prvu ljubav prema pčelama i pčelarstvu osjetio sam još kao dječak dok sam gledao kako moj deda, 80-ih godina pčelari u to vrijeme sa nekih 20-30 košnica tipa DB, a zatim sam nastavio gledati i učiti osnove pčelarstva od oca sa kojim i dan danas zajedno pčelarim na LR košnicama i od koga sam tokom vremena i preuzeo najvažnije aktivnosti u pčelinjaku, tako da on danas više uživa gledajući kako rad pčela tako i moj rad u pčelinjaku – kaže Bratislav.

Život pčela je oduvijek bio predmet interesovanja ljudi, pa tako i Bratislava Lukića. Od malih nogu se divio organizovanošću pčelinjeg društva, savršenom podjelom rada, disciplini, besprijekornoj čistoći, nezi i uzgoju podmlatka, solidarnosti u odbrani kako svojih domova tako i svoje hrane, preciznom izradom ćelija i saća od voska, tako da se s pravom može reći da su pčele dostojne poštovanja i skoro jednistven primjer u životinjskom svijetu.

– Obzirom da se čovječanstvo udaljilo od prirode te grubo narušilo njene principe i ravnotežu, očevici smo pojave novih bolesti kako kod ljudi tako i kod biljaka i životinja uzrokovane degenerativnim poremećajima, a sve kao posljedica neprirodnog načina življena. Stoga se u zadnje vrijeme i povećava broj pristalica ekologije, odnosno ljudi koji se bore za očuvanje zdravlja uz pomoć prirodnijeg življenja i ishrane, a pčelinje proizvode svrstavaju među posebnim darovima koje priroda nudi čovjeku kao zdravu hranu – objašnjava Bratislav.

Med zlata vrijedan

Nakon završetka studija, Bratislav je imao više vremena da se posveti njegovanju svojih ljubimica na porodičnom pčelinjaku, i odlučio je da uvede određene novine. Osim proširenja pčelinjaka, krenuo je i sa seljenjem pčelinjih društava s obzirom da je do tada pčelario stacionarno.

Također, počeo je i sa sakupljanjem ostalih pčelinjih proizvoda kao što su polenov prah, propolis, matična mliječ, te proizvodnjom „Imuno meda“ koji zapravo predstavlja miks svih dobijenih pčelinjih proizvoda. Također se bavi proizvodnjom matica za svoje potrebe.

– Vremenom sam pčelinjak proširivao tako da danas pčelarsko domaćinstvo „Lukić“ broji oko 110 košnica LR tipa koje je registrovano u resornom ministarstvu. Riječ je o selećem pčelinjaku i to isključivo na području Semberije i Majevice obzirom da je navedeno područje bogato pašama kao što su uljana repica, bagrem, bagremac, lipa, livada, medljika, a u zadnje vrijeme su primjetne i parcele zasijane suncokretom – rekao je Bratsilav.

Područje Semberije spada u jedno od najizdašnijih pčelinjih paša, a pored ranih paša u koje se ubrajaju voćno-maslačkova paša, prema riječima Bratislava, prisutne su velike površine zasijane uljanom repicom na kojoj se pčelinja društva besprijekorno razvijaju te izrađuju saće.

– Nakon paše uljane repice, pčelinjak se seli na paše bagrema koji je za razliku od ostalih krajeva BiH i ove godine zamedio dosta dobro. Nakon bagrema slijedi selidba na bagremac i to na područje u blizini rijeka Save i Drine. Selidba se zatim odvija na paše lipe i šumskog meda, odnosno medljike – kaže ovaj mladi i uspješni pčelar.

A o kakvom se kvalitetu meda radi najbolje govore i ovogodišnja dva međunarodna sajma pčelarstva u Tuzli na kojima je osvojio najviša priznanja za kvalitetan med i to: Zlatna medalja na Međunarodnom sajmu pčelarstva „Medena Tuzla 2017“, za med od medljike, pri čemu je ujedno bio i najbolje ocjenjeni uzorak od svih 120 dostavljenih uzoraka različitih vrsta meda, te zlatnu medalju za med od lipe na Međunarodnom sajmu pčelarstva „Tuzla 2017“, dok je njegov med od bagremca na istom sajmu odnio srebrnu medalju.

 Koristite registrovane preparate!

Očevici smo primjene raznih preparata kada je u pitanju borba protiv raznih bolesti u pčelarstvu, a pogotovo kada su u pitanju parazitske bolesti poput varoe i nozemoze. Imamo priliku da slušamo i čitamo kako se koriste razni neregistrovani preparati nepoznatog i sumljivog porijekla. Sve to u dobroj mjeri utiče i na krajnji ishod borbe protiv ovih bolesti, a s druge strane dobijamo kontaminiran med, saće i slaba društva.

– Savjet za sve pčelare je da svakako koriste registrovane lijekove i po uputstvima proizvođača kako se ne bi izazvala neželjena dejstva ili se dobio slab efekat korištenih preparata. Kada je u pitanju američka kuga pčelinjeg legla kao bakterijsko zarazno oboljenje, a koja se na veliku žalost pojavljuje na pčelinjacima širom BiH, želim istaći da se nikako ne treba pokušavati liječenje istog raznim antibioticima ili slično kao što pojedinci savjetuju, jer će efekat biti nepovoljan, a dovešće samo do širenja bolesti na cijelom pčelinjaku.

– Stoga, čim se primjete prvi simptomi neophodno je uzeti uzorak, odnosno isjeći komad saća sa leglom i poslati u veterinarske laboratorije na dijagnostičko ispitivanje. Kada se bolest potvrdi, neophodno je obavijestiti veterinarskog inspektora ili nadležnog veterinara, zatvoriti košnicu i dalji koraci se sprovode po propisanoj proceduri. Iskustvo mi kao veterinarskom inspektoru kaže da svi oni koji su na primjer, u proljeće uočili simptome, pa su smatrali da će sami proći ili su pokušavali liječenje ili pojačavanje tako loših društava, na kraju sezone su se morali suočiti i sa daleko većim brojem oboljelih košnica – objašnjava Lukić.

Aplikacija za uspješan pčelinjak

Da bi se uspješno vodio jedan ozbiljan pčelinjak, pogotovo onaj koji broji preko pedeset košnica, neophodno je voditi ažurnu evidenciju u pčelinjaku koja će pčelaru umnogome pomoći tokom rada, a pogotovo kada ste u nedostatku sa vremenom a sve sa ciljem dobre pčelarske prakse i dobrih rezultata.

One mogu da se vode putem svesaka ili listova koje možete stavljati ispod poklopaca od košnica gdje ćete evidentirati određene aktivnosti, međutim u posljedne vrijeme su dostupne i razne pčelarske aplikacije na android telefonima.

– Ja najiskrenije preporučujem, pogotovo mlađim pčelarima kojima informacijona tehnologija nije strana, aplikaciju „AGENDA PČELARSTVA“. Riječ je o aplikaciji koja se skida besplatno preko Google Play prodavnice i koja je na maternjem jeziku. To je veoma korisna i jednostavna aplikacija čiji je glavni pokretač pčelar Bogdan Lordache iz Rumunije. Ista nam omogućava unošenje i ažuriranje raznih podataka vezano za pčelinjak kao što je: broj košnica, stanje u košnici, evidencija o matici,  izvještaj sa pčelinjaka, evidencija seljenja, berbe, tretmani, veterinarski pregledi, hranjenje, finansijski podaci, bilješke sa pčelinjaka, foto i video galerija itd.

– Iz iste aplikacije se mogu izvlačiti razni statistički podaci i izvještaji, grafikoni, proslijeđivati podatke dalje. Ovo je veoma korisna i efikasna aplikacija. Ja je koristim skoro godinu dana i to tako što određene aktivnosti skiciram u svesku na pčelinjaku a zatim u slobodno vrijeme sve to prenosim sa velikim zadovoljstvom u telefon tako da su mi uvijek sve aktivnosti i podsjetnik na određene radnje dostupni –rekao je Bratislav Lukić. (bhpcelar.com)

Bratislav Lukić (bhpčelar) 

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY