Dr. Novak Đurić: Proizvodnja matične mliječi ne trpi nikakve improvizacije!

Dr. Novak Đurić: Proizvodnja matične mliječi ne trpi nikakve improvizacije!

SHARE

Pročitajte šta o proizvodnji matične mliječi i svojim iskustvima govori ugledni pčelar dr Novak Đurić iz Bijeljine

Najveći broj naših pčelara bavi se isključivo proizvodnjom meda. Mali broj njih pokušava unaprijediti i racionalizovati proizvodnju na pčelinjaku sakupljanjem i drugih pčelinjih proizvoda. Poseban značaj ima proizvodnja matične mliječi. Riječ je o pčelinjem proizvodu koji pored hranljivih ima i ljekovita svojstva, dobru cijenu i prođu na tržištu. Bijeljinski ljekar specijalista Novak Đurić spada u red pčelara koji poklanjaju odgovarajuću pažnju proizvodnji malične mlječi. U tom poslu ima lijepe rezultate i iskustva, koja mnogima mogu korisno poslužiti.

„Moj početak je bio spontan i skoro slučajan. Prvu bočicu matične mlječi prikupio sam na najjednostavniji način drvenom kašičicom. Niko mi nije pokazao bilo šta, nisam imao nikakva predznanja niti iskustva, osim malo onoga što sam pročitao u literaturi. I danas se sjećam te prve bočice. Potom je usljedila sljedeća i tako redom.

Taj pčelinji proizvod me je, što je vrijeme dalje odmicalo, sve više interesovao i sistematski i kontinuirano sam proširivao svoja znanja čitajući stručnu literaturu i primjenjujući to što pročitam na svom pčelinjaku. Već na početku sam došao do saznanja da je to ozbiljan posao, koji ne trpi bilo kakve improvizacije – kazao je dr. Đurić..
Po njegovim riječima, pčelare koji želi da proizvode matičnu mlječ moramo podijeliti u dvije grupe. U prvu spadaju oni koji žele da sakupe bočicu, dvije ili tri za sopstvene potrebe, a u drugoj su oni koji tom poslu prilaze iz komercijalnih razloga i žele obezbijediti veću profitabilnost svoje pčelarske proizvodnje.

Naš sagovornik je krenuo od opreme i alata koji treba imati za uspješnu proizvodnju matične mlječi. Ako se radi o proizodnji „na malo“ onda je dovoljno imati iglicu i/ili štapić za presađivanje larvica. Spretni pčelari sami naprave kalupe za proizvodnju matičnih ćelija od drveta, a na sajmovima mogu da se kupe metalni, što je, naravno, lakše, ali i malo više košta. Za taj posao može poslužiti i Jenterov aparat, ali naš sagovornik ga koristi samo za matice, što je slučaj i sa većim brojem drugih pčelara. On se, ipak, manje koristi u proizvodnji matične mlječi.

„Ko želi da se ozbiljnije bavi proizvodnjom matične mlječi, poželjno je da ima posebnu prostoriju: idelano je da ona bude na samom pčelinjaku, ali to veoma često nije lako obezbijediti pa se preporučuje da to bude što bliže pčelinjaku. Ta prostorija mora imati dobro osvjetljenje radi presađivanja larvica. Za savremeniji rad potrebno je imati pumpicu ili aspirator. Ja imam aspirator lične izrade i to je moja inovacija, koja se veoma dobro pokazala u ovom poslu. Ali, ako pčelar to nema, mora se zadovoljiti drvenom ili plastičnom kašičicom za vađenje matične mlječi. Naravno, treba pripremiti i bočice. Preporučuje se da budu tamnije. Ukoliko se sve radi na pčelinjaku, mora se imati i transportni frižider. Ja sam ga poodavno obezbijedio i bez njega bi mi bilo veoma teško obezbijediti sve uslove za kvalitetno obavljanje ovog posla – riječi su ovog bijeljinskog pčelara.

Na pitanje – kada je najbolje vrijeme za ovaj posao, odgovara:

„Najbolji rezultati se postižu u vrijeme najintenzivnije pčelinje paše, dakle, od početka maja do kraja jula, s tim da se ima u vidu da u julu ne možemo računati na ozbiljnije prinose. Moja iskustva govore da se najviše matične mlječi može „ubrati“ u sezoni cvjetanja bagrema i lipe. A ako mislite na vremenske prilike, onda preporučujem da se izbjegava kišno i vjetrovito vrijeme.

Najbolje je izabrati miran i topao dan, naravno ako to vremenske prilike omogućavaju. Pčelari koji žele sakupiti manje količine za vlasitte potrebe postići će svoj cilj u periodu intenzivnog rojenja, kada su matičnjaci brojni. Jednostavno, iz nezatvorenih matičnjaka mogu običnom drvenom kašičicom izvaditi matičnu mlječ. Bočice sa matičnom mlječi, ukoliko se žele čuvati, odmah se hermetički zatvore, zaliju voskom i čuvaju se u zamrzivaču. Ukoliko pčelar želi da ih odmah upotrebljava, nakon vađenja matična mlječ se može odmah pomiješati s medom i polenom, stavi se u frižider i već je za upotrebu – savjetuje dr Đurić.

S obzirom da spada u kategoriju ozbiljnih komercijalnih proizvođača matične mlječi, pitali smo ga savjete pčelarima koji žele krenuti njegovim stopama:

„Masovnija proizvodnja matične mlječi je ozbiljan posao i treba mu prići sa puno pažnje. Pčelar koji se opredijeli za tu proizvodnju treba prvo da nauči šta je matična mlječ, čemu služi i sve ostalo. Ja sam bio hendikepiran jer nisam imao nikoga da mi to praktično pokaže, sve što sam naučio je iz literature, dakle, spadam u red samoukih. Želim da naglasim postupnost u obuci i sticanju iskustva. Jer, to je nešto što se ne može naučiti za nekoliko sati.

Koliko-toliko obučen pčelar zatim mora odabrati najača društva na pčelinjaku i pojačati ih zrelim zatvorenim leglom. Ja za ta pčelinja drušva kažem da su „mega“ društva, kako se to sadašnjim žargonom kaže. Mlječ luče i proizvode mlade pčele i mora se sve podrediti cilju da takvih pčela bude što više u odabranoj košnici. Iz takvog društva odstranim maticu i ono, dakle, ostaje bez matice. Pčele će brzo povući matičnjake iz postojećeg legla i onda sačekam da napune matičnjake mlječom. Ja to sada vadim i pčele su u situaciji da nemaju od čega povući matičnjake.

Moraju se ponovo dodati pripremljeni ramovi sa matičnim počecima zasijanim larvicama. Njih će pčele popuniti mlječom i ciklusi, koji traju 48 do 72 sata, se ponavljaju dva do pet puta. Ali, uz stalno pojačavanje zrelim leglom. Poslije toga pčele iz takvog društava nisu više mlade. Njemu treba dodati mladu maticu ili onu izvađenu, a može se ostaviti da samo izleže maticu, i to društo nastavlja normalno da živi i radi. A meni kao pčelaru preostaje da odaberem nova društva za nove cikluse – pojašnjava naš sagovornik.

Na kraju, šta biste savjetovali pčelarima, prije svega mladim, koji se opredjeljuju da počnu da se bave proizvodnjom matične mlječi?

„Može se bez rezerve konstatovati da je u pitanju veoma osjetljiv i komlikovan posao, ali i veoma rentabilan. Od značaja je edukacija pčelara. Primijetio sam da mladi pčelari bježe od ovog posla. Nema razloga za takvo ponašanje. Moja iskustva govore da za ovaj posao mora da se ima veći broj košnica, najmanje pedesetak. Na mom pčelinjaku je četiri puta više društava i sa tim brojem košnica imam sasvim solidna iskustva. (bhpčelar)

 

/Arhiv BHpčelara/

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY