Mahir Dević, profesionalni pčelar: Ekonomski isplativo pčelarenje – pčelarenje na dvije paše!

Mahir Dević, profesionalni pčelar: Ekonomski isplativo pčelarenje – pčelarenje na dvije paše!

SHARE

Nije teško zaključiti ukoliko uvijek imamo spremnih 20-tak zajednica u medobranju da možemo u optimalnim godinama postići finansijski efekat (20x500KM) od oko 10.000.KM što je za jednu pčelarsku sezonu i za naše uslove življenja pristojna zarada koja dobro dođe kao nadopuna kućnog budžeta.

Piše: Mahir Dević
Mob: 061/820-070

Cijenjeni čitatelji BH Pčelara ovom prilikom želim s Vama da podijelim neka svoja iskustva kada je u pitanju pčelarenje koje bi pored duhovnog zadovoljstva trebalo imati i ekonomsku opravdanost, jer svi koji rade s pčelama trebalo bi da vide rezultat svoga rada na kraju svake pčelarske godine kakva god ona bila.

Jasan plan

Svi oni „pčelari“ koji kažu da pčele uzgajaju onako i da im nije bitan rezultat njihovog rada i da pčele gaje iz hobija bez jasnog plana za svaku pčelarsku sezonu, ustvari u pravilu ne znaju šta rade i rezultat njihovog rada je vrlo upitan.

Stara pčelarska poslovica veli: „Med se na osovini nalazi“misleći da pčele moramo prevoziti s paše na pašu, i zaista iz vlastitog iskustva mogu potvrditi tačnost navedene poslovice. Usljed velikih klimatskih promjena i zagađenosti okoliša rijetke su godine koje se mogu upisati kao zlatne za pčelare. Stoga ako želimo da postignemo ozbiljnije rezultate pčele moramo spremati za najmanje dvije pčelinje paše.

Prije svega svaki ozbiljan pčelar na početku svake pčelarske sezone mora imati jasan plan šta učiniti sa svojim pčelinjim zajednicama u rano proljeće,nakon sumiranja rezultata zimovanja i kada procijeni kako će se odvijati razvoj njegovih pčelinjih zajednica.

To znači da mora procijeniti koje pčelinje zajednice se mogu razviti do pčelinje paše za koju želimo da nam pčele budu spremne; bilo da je u pitanju bagremova paša koja u našim krajevima obično dolazi kao prva ozbiljna paša (u mjesecu maju), ili neka druga npr. planinska paša (u mjesecu junu) ili neka treća kojka dolazi u mjsecu julu ili augustu.

Najbolje bi bilo kada bi mogli razviti sve svoje pčelinje zajednice za svaku od navedenih paša, održati pčelinje zajednice u radnom raspoloženju da se ne roje i med vrcati nekoliko puta.

Međutim u praksi je to vrlo teško uraditi, i veoma su rijetke godine kada sve pčelinje paše obiluju nektarom. Upravo iz ovog razloga nikako ne smijemo rizikovati cijelu pčelarsku sezonu na način da pčele pripremamo isključivo za jednu pčelinju pašu (stacionirano), jer ukoliko ta paša ne bude dobra propala nam je cijela pčelarska sezona.

Pčele moramo pripremati i koristiti najmanje dvije pčelinje paše da bismo postigli dobre rezultate.

Pozitivna računica

Pojam stacioniranog pčelarenja koji se spominje u pčelarskoj literaturi skoro da je neodrživ u praksi u najvećem dijelu BiH ukoliko želimo da vidimo ozbiljne rezultate svoga rada. Naravno ima i takvih sezona kada je na pojedinim mjestima u BiH opravdano stacionirano pčelarenje, ali takvih mjesta je vrlo malo i takvih godina je vrlo malo.

Pod pojmom ozbiljnih rezultata svoga rada kao preduslov podrazumijevamo da je potrebno u praksi da pčelar posjeduje najmanje 30-tak pčelinjih zajednica koje su zdrave i vitalneod kojih najmanje 20-tak treba da bude spremno za medobranje.U pravilu pčele obavezno trebamo prevesti na bagremovu pašu u neki od dijelova BiH koji obiluju bagremom. Rijetke su godine kada se nema šta izvrcati sa bagrema ukoliko dobro pripremimo pčelinje zajednice.

Bolje je izvrcati i nekoliko kilograma po košnici nego da nam košnice stoje pored kuće kao izlog. Nakon vrcanja bagremovog meda košnice trebamo obavezno vratiti na neku od planinskih paša kojih u BiH zaista ne nedostaje.

Na ovaj način koristeći u praksi nektar s dvije paše, u ovom slučaju bagrem i planinsku livadu u optimalnim godinama trebali bi s dvije paše izvrcati u prosjeku oko 30-tak kg meda po svakoj proizvodnoj zajednici što u finansijskom smislu znači u prosjeku oko 500 KM po proizvodnoj zajednici (30kg x 15-20KM).

Nije teško zaključiti ukoliko uvijek imamo spremnih 20-tak zajednica u medobranju da možemo u optimalnim godinama postići finansijski efekat (20x500KM) od oko 10.000.KM što je za jednu pčelarsku sezonu i za naše uslove življenja pristojna zarada koja dobro dođe kao nadopuna kućnog budžeta. Onih 10-tak košnica koje nismo pripremili za medobranje a koje su sastavni dio pčelinjaka će nam koristiti kao pomoćne zajednice za pojačavanje proizvodnih zajednica, za proizvodnju rojeva, matica i sl.

Naravno da ima i takvih sezona kada je finansijski efekat veći, a nekada bude i manji, ali u prosjeku uz dobru tehnologiju pčelarenja na dvije pčelinje paše (bagrem i livada) s navedenim brojem pčelinjih zajednica možemo sigurno postići navedeni rezultat.(BHPČELAR) 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY