MALINARI I PČELARI OPET RATUJU: JESENJA ZAŠTITA MALINJAKA – ZIMSKA SMRT PČELAMA!

MALINARI I PČELARI OPET RATUJU: JESENJA ZAŠTITA MALINJAKA – ZIMSKA SMRT PČELAMA!

SHARE

Lijepo vrijeme tokom oktobra i novembra izmamilo je pčele na području Nemile, gdje je niklo stotinjak malinjaka i gdje svoje pčelinjake ima pedesetak pčelara. Amir Ahmetspahić ima dokaz i optužuje malinare da mu truju pčele. Sve je zabilježio video kamerom

amir malineNakon proljetnog vapaja pčelara iz Srednje – bosanskog, ZE DO kantona i iz Krajine da su im pčele otrovali nesavjesni malinari, evo ni jesen ne može proći bez novih optužbi, ali i vapaja. Amir Ahmetspahić, pčelar iz Nemile kod Zenice, u nedjelju 6. novembra ove godine kamerom je snimio kako njegove pčele na lijepom vremenu izlaze iz košnice i odlaze na maline, koje se ovih dana masovno tretiraju herbicidima.

On tvrdi da je samo dan ranije njegov prvi komšija tretirao maline, a da nikoga od pčelara nije obavijestio. Nema podataka da li su mu stradale pčele koje su odlazile ovih dana na maline, ali tvrdi da ima loša iskustva nakon majskih tretiranja malinjaka. Tada je većina pčelara ostalo bez pčela izletnica.

  • “Nisu se vratile! Potrovane su na malinjacima. Mi smo to tek shvatili u vrijeme pčelarske ispaše. Nismo imali pčela izletnica (sakupljačica nektara). Uz loše vremenske uslove, ovi gubici su se negativno odrazili na pčelinja legla. Nakon ovih jesenjih tretiranja i ovo što je ostalo biće pootrovano” – upozorava Ahmetspahić i dodaje da ćemo za koju godinu biti svjedoci masovnog nestanka pčela u ovom zeničkom kraju, pa i širom BiH.

Niko u Zenici nema tačne podatke o štetama na pčelinjacima prouzrokovanim prskanjem malina štetnim sredstvima, ali iz godine u godinu sve je izraženija pojava trovanja cijelih pčelinjaka. Brojni su dokazi da od zaštitnih sredstava za maline pčele  umiru, prenose otrove i na larve i na jaja, odnosno i na radilice.

Zbog jesenjeg prskanja malina pčele su ponovo postale žrtve nesavjesnih malinara. Na području Nemile ima ih stotinjak, uz tendenciju stalnog rasta. Zanimljivo je da raste i broj pčelara, sve je više mladih ljudi koji se okreću ovom biznisu. Nažalost, pčelarski fond nikako da krene uzlaznom putanjom; nestaju kompletni pčelinjaci, javljaju se bolesti ili se u košnicama nađu mrtva društva.

  • “Tražili smo preko nadležnih općinskih i kantonalnih organa, zatim preko udruženja pčelara i malinara da djelujemo zajednički, da se bar dogovorimo o terminima prskanja malina. Mi bi taj dan zatvorili pčele” – kaže Ahmetspahić.

Nisu svi malinari na području Nemile nemarni; ima ih i savjesnih. Pojedini komšijski obavijeste pčelara ili istaknu obavještenje sa datumom i vremenom tretiranja svojih malinjaka. Neki to rade isključivo noću. S druge, pak strane, ima i onih drčnih, koji ne iskazuju poštovanje ili solidarnost sa pčelarima.

malinaOvakvo stanje će potrajati sve dok se ne uredi, sadašnja nedorečena, zakonska regulativa, koja čak ide na ruku malinarima. Pčelari teško mogu dokazati njihovu odgovornost, a posebno krivicu. U takvoj stuaciji jedino rješenje je postizanje nekog „mirovnog plana“ između malinara i pčelara. Ali bi voljeli da se zna šta je čija obaveza.

  • “Nastavimo li ovako, ostat ćemo bez pčela. Za koju godinu ovdje ih nećemo imati – apeluje Ahmetspahić.

Kao i većina malinara i pčelara, on je svjestan da su neophodne mjere zaštite protiv brojnih bolesti na malinama. Bilo bi najbolje kada bi malinari uzgajali organsku malinu; tada bi i oni i pčelari bili prezadovoljni.

Poznato je da krajem oktobra i u novembru u malinjaku potrebno obaviti preventivne tretmane zaštite i to primjenom preparata na bazi bakra. Neki obavljaju tzv. „plavo prskanje“ da se tokom kasne jeseni ne bi pojavile infekcije. I kod ovih tretmana, malinari bi trebali obavijestiti okolne pčelare ili Društvo pčelara najmanje dva dana prije tretiranja. Također nije dozvoljeno prskati na udaljenosti manjoj od 60 metara od pčelinjaka. Paziti i da pčele na putu do paše ne prolaze kroz oblak pesticida.

Nauka kaže da su ugroženi svi pčelinjaci koji se nalaze na manje od 5 km od tretirane površine. (E. Milić)

Pogledajte video sa pčelinjaka Amira Ahmetspahića:

 

1 COMMENT

  1. Poštovana redakcijo, kolege pčelari,
    Plavi bakar ili bakreni sulfat na bazi koga se pravi “bordovska čorba” je fungicid i nema dokazanog uticaja na pčele.

    Srdačan pozdrav iz Banja Luke!

LEAVE A REPLY