Pčelar iz Viteza Anto Brnada: Najlakše je fizički raditi sa AŽ košnicama 

Pčelar iz Viteza Anto Brnada: Najlakše je fizički raditi sa AŽ košnicama 

SHARE

Pčelarstvom se bavi od ‘97. godine. Sasvim slučajno, jedan roj pčela spustio se na jabuku u njegovom dvorištu. Anto kaže kako mu je taj roj bio suđen i da je od njega sve krenulo. Na taj način počela je jedna prelijepa pčelarska priča

Iako ne postoje materijalni dokazi za tvrdnju da se na području Viteza pčelarilo u doba Rimljana, poljoprivreda je u tom vremenu itekako bila razvijena. Plodonosno tlo i povoljna klima bili su glavni temelji razvijanja ovog srednjovjekovnog grada, pa i cijele srednje Bosne. Danas, Vitez je pretežno industrijska zona i pčelari su primorani svoje pčele seliti na bolje i zdravije ispaše, širom naše zemlje.

Jedan od tih selećih pčelara je i 50-godišnji Anto Brnada, nekadašnji predsjednik lokalnog Pčelarskog udruženja “Api-Vit”. Kako kaže Anto, pčelarstvom se počeo baviti sasvim slučajno.

“U ljeto 1997. godine jedan roj sletio je na jabuku u blizini moje kuće. U prvim trenucima nisam znao o čemu se radi. No, kasnije sam shvatio kako se radi o pčelama. Nisam gubio vrijeme, već sam pozvao jednog rođaka pčelara iz Busovače koji je skinuo taj roj sa jabuke – sjeća se Anto događaja od prije 20 godina.

Anto kaže kako mu je taj roj bio suđen i da je od njega sve krenulo. Naredne godine kupio je još dva društva i na taj način počela je jedna prelijepa pčelarska priča. Do 2006. godine, uspio je kupiti i pčelarski kamion na kojem su smještene 54 AŽ košnice.

“Također, posjedujem i LR nastavljače koje su smještene nedaleko od moje kuće u naselju Šantići, četiri kilometra prije Viteza iz pravca Busovače – kaže Anto.

Na pitanje zašto se baš odlučio na pčelaranje sa AŽ košnicama, naš sagovornik je kazao kako sve košnice imaju neke svoje prednosti. Ove košnice su, veli, lake za seobu.

“Ove moje su namontirane na kamion i stalno su na njemu. Nema utovara ni istovara. Puno je lakše fizički raditi sa AŽ-om – kaže Anto.

Anto je seleći pčelar i njegov kamion sa pčelama moguće je vidjeti na pašama u Odžaku i na Vlašiću. Kako kaže, na području Viteza pretežno je livadska paša.   “Osim mene, u pčelarstvo su uključeni i moja supruga i sin Nikola. Navodno se ovim plemenitim pozivom bavio i moj djed. Ali to je bilo prije Drugog svjetskog rata – kaže naš sagovornik, inače vlasnik jedne vulkanizerske radnje u Vitezu.

Osim meda, koji je na prvom mjestu, Anto u manjim količinama proizvodi i propolis te matičnu mliječ jer, kako kaže, još uvijek nema uslova za intenzivniju proizvodnju.
– Što se matica tiče, nabavljao sam iz Žepča, a također proizvedem sam za svoje potrebe – kaže prvi predsjednik “Api-Vita”, zajedničkog udruženja pčelara u Vitezu koje je registrirano 2009. godine. (bhpčelar/J.H./arhiva)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY