PČELARA RAIFA KIJAMETOVIĆA IZ ŽIVINICA ZOVU „ZLOM SVEKRVOM“: U SOLIMEDU SVAKA TEGLA...

PČELARA RAIFA KIJAMETOVIĆA IZ ŽIVINICA ZOVU „ZLOM SVEKRVOM“: U SOLIMEDU SVAKA TEGLA MEDA JE IDEALNA

SHARE

Vlasnik živinićke firme “Solidmed” posjeduje i vlastitu punionicu meda, koju je dobio kao donaciju od USAID-a.Od kada je kao donaciju USAID-a dobio punionicu eda, Raif Kijametović iz Živinica godišnje na tržište plasira oko 12 tona meda koji se prodaje u svim većim trgovačkim centrima. Punionicu uglavnom koriste samo za vlastite potrebe, a iskorištavaju tek deset posto njenog kapaciteta. Visoke dažbine državi i ostali izdaci ne daju im mogućnost da uposle više radnika i povećaju proizvodnju…

Od zaljubljenika u pčelarstvo stigao je skoro do samog trona profesionalnosti. Ragistrovana firma “Solidmed”, vlastiti pčelinjak od 220 košnica, punionica meda, pčelarska radnja, proizvodnja pčelinjih pogača… svrstavaju ga u red većih poduzetnika i ljudi koji su u današnjim vremenima obezbijedili sigurnu egzistenciju sebi i svojim nasljednicima.

– Cijeli život sam pčelario iz ljubavi, a onda uvidio da uz to mogu osigurati i izvrstan izvor primanja. Zasukao sam rukave i bacio se na posao. Uz rad, brzo sam napredovao. Još 1989. godine sam osnovao firmu, ali se od 1997. bavim isključivo pčelarstvom. Nazvao sam je Solidmed jer, poznato je, solid znači čvrstoću ili zlatni novčić. Mogu se pohvaliti da to danas i jesmo – govori Raif.

 Državno klanje

Kaže, kada se kao mladić iz rodnog Bijelog Polja uputio za Živinice, ni pomišljao nije da će jednoga dana imati čak i svoju punionicu meda. Poslije nje, kupio je i svu prateću opremu. Od tada, njegov med se prodaje i u svim većim trgovačkim centrima.

– Godišnje na tržište naša firma plasira oko 12 tona meda. Naravno, pakujemo ga u našoj punionici, na njega lijepimo naše etikete Solidemd i kao svoj proizvod plasiramo. Od tih 12 tona meda, pola je onoga otkupljenog od naših provjerenih i savjesnih pčelara. Još uvijek na našem pčelinjaku ne možemo proizvesti dovoljnu količinu. Punionicu uglavnom koristimo samo za vlastite potrebe. Kada bi sve bilo postavljeno u ovoj državi na svoje mjesto, punionica bi se mogla puno bolje iskoristiti – pojašnjava.

Tvrdi, trenutno oko pčela i punionice radi samo sa svojom porodicom. A, uz još nekoliko radnika, proizvodnja bi mogla biti mnogo veća.

– Kapacitet punionice je 1.800 tegli meda po satu, što znači da bi godišnje mogli preraditi preko 60 tona meda. Od toga, ne koristimo ni deset posto. Visoke dadžbine državi i ostali izdaci ne daju nam mogućnost da uposlimo više radnika – žali se Raif na osnovni problem.

       Slatka radnja

Ipak, kada sve sabere i oduzme ima razloga da bude sretan i zadovoljan postignutim. Osim što su poznati pčelari, poznati su i uspješni biznismeni i trgovci. Nisu se zadržali samo na pčelinjim proizvodima, nego su svoje djelatnosti i proširili.

– Od prije nekoliko godina u centru Živinica imamo i svoju pčelarsku radnju. Osim slatkih pčelinjih proizvoda za građane, u njoj se može kupiti i sva neophodna pčelarska oprema. Od toga, samostalno proizvodimo pogače za pčele koje su se pokazale jako dobrima na tržištu. Na usluzi smo i pčelarima i građanima. Teško je proći kroz Živinice, a ne primijetiti naš slatki izlog – hvali se.

Dodaje da oni nemaju problema sa konkurencijom. Nažalost, gotovo da i ne postoji. Od rijetkih su bosanskih firmi čiji se med uopće može naći na policama u našim trgovinama. To ih žalosti. Ali, dobar brend bosanskog meda nastoje progurati gdje god da stignu.

– Nastojim da svaka tegla meda bude idealna. Svaku pregledam i provjerim. Zbog toga me često sin i kćerka nazivaju zlom svekrvom – govori Raif, naučen da samo kvaliteteom i radom može opstati. (BH PČELAR/A. HODŽIĆ)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY