Predrag Umičević iz Crne Rijeke: Za matičnu mliječ nema loše sezone!

Predrag Umičević iz Crne Rijeke: Za matičnu mliječ nema loše sezone!

SHARE

Prije nekoliko godina slučajno sam kupio kasetu na kojoj je poznati pčelar Branislav Ćirić iz Kozarske Dubice predstavio način proizvodnje matične mliječi. To me je veoma zainteresovalo i mnogo sam želio da ovu ideju ostvarim u svom pčelinjaku. Pokušavao sam i uspio

Zna se desiti da 35 – godišnji pčelar Predrag Umićević iz podgrmečkog sela Crna Rijeka, proizvede i po kilogram matične mliječi. On kaže da je matična mliječ vrhunac dostignuća jednog pčelara zato što je najsloženiji oblik pčelaske proizvodnje. Izuzetno je korisna za zdravlje ljudi. O tome koliko je značajan ovaj proizvod dovoljno govori činjenica da se cijena jednog grama na tržištu kreće od pet do osam maraka.

Kod Predraga, na kućnom pragu, cijena je niža od tržišne i kreće se od četri do pet maraka po gramu. To znači da će Predrag od proizvodnje nešto veće od kilograma matične mliječi ostavariti prihod od oko 5.000 KM, što može biti skoro dovoljno da pokrije godišnje troškove u pčelinjaku.

Ovome treba dodati i redovan prihod od proizvodnje meda. Predrag ima 70 pčelinjih društava. Po košnici ostvaruje prinos od 15 do 20 kg meda. S obzirom na orginalnost i kvalitet meda i ostalih pčelinjih proizvoda, Predrag sve što proizvede u svom pčelinjaku i proda.

Prvi Predragov susret sa pčelama desio se 1995. godine, kada je imao 12 godina. Njegova sestra Milka, četiri godine mlađa od njega, čuvajući stoku, na napuštenoj staroj kući otkrila je roj.

„Moj brat blizanac Nenad i ja krenuli smo sa ocem i donijeli roj kući. Tada je moj otac Rajko napravio našu prvu košnicu –  sjeća se naš sagovornik i dodaje:

„Kao dječak volio sam slatko, a kada sam probao med uvjerio sam se da je to prava i posebna poslastica, i to me je privuklo. U početku smo zajedno, porodično, proširivali pčelinjak. Moja majka Zorka pronašla je još nekoliko rojeva na granama u obližnjoj šumi, poslije čega smo pravili nove košnice za nova društva.

U tom poslu, u prvoj fazi, otac je imao glavnu ulogu, a poslije nekoliko godina odlučio sam da se potpuno posvetim pčelarenju. Nabavio sam neophodnu stučnu literaturu, išao na predavanja koje je organizovalo opšinsko udruženje pčelara, učio i stekao potrebo znanje o pčelarstvu, proizvodnji meda i pčelinjih prozvoda.

U razvoju pčelinjaka na ovom malom porodičnom poljoprivrednom domaćinstvu Umićevića iz Crne Rijeke pomoglo je Udruženje pčelara opštine Novi Grad putem konkretne podrške međunarodne organizacije Word Vision iz Banjaluke. Tako je realizovan razvojni prejekat koji se sastoji u doniranju deset košnica, vrcaljke, satnih osnova, ostale prateće opreme kao i edukacije o pčelarstvu. Bio je to značajan podsticaj i tačka preokreta u napredovanju Predragovog pčelinjaka.

Na pitanje kako je usavršio proizvodnju matične mliječi, mladi entuzijasta Predrag Umićević kaže:

„Prije nekoliko godina slučajno sam kupio kasetu na kojoj je poznati pčelar Branislav Ćirić iz Kozarske Dubice predstavio način proizvodnje matične mliječi. To me je veoma zainteresovalo i mnogo sam želio da ovu ideju ostvarim u svom pčelinjaku. Pokušavao sam i uspio. Matičnu mliječ radim godišnje sa oko 30 društava. S obzirom na to da je ovo zahtjevan posao u smislu preciznosti do savršenstva i visoko stručan, angažujem u sezoni dva do tri pomoćna radnika, a u pomoć priteknu i supruga Tatjana i brat Nenad kako bismo bili što efikasniji u  prizvodnji.

„Za ovaj proizvod nema loše sezone jer ga pčela pravi u košnici bez obzira na vremenske prilike, a pčelar je taj koji prati situaciju i obezbjeđuje uslove pčelama za normalan rad. Uglavnom, koliko god proizvedemo matične mliječi sve prodam bez obzira na to što je ovaj proizvod skup, jer je dragocjen za jačanje imuniteta, a stručnjaci su potvrdili da ljekovito djeluje i na regeneraciju moždanih ćelija – kaže nam Predrag.

Želja mu je da poveća broj društava na stotinu, kao i da nabavi vozilo sa prikolicom kako bi prevozio pčele na pašu na različita mjesta. Smatra da bi na taj način mogao da ostvari proizvodnju od 30 kg meda po košnici. Ocjenjuje da ova proizvodnja zaslužuje veću podršku i opštine i Ministarstva poljoprivrede, te predlaže da se sadašnji podsticaj u iznosu od 9 poveća na 15 KM po košnici, kako bi se u ovim kriznim godinama mogli da pokriju troškovi lijekova i omoguće održivost i razvoj ove proizvodnje.

Ova priča iz podgrmečkog ruralnog prostora ukazuje na to kako jedna seoska porodica na malom poljoprivrednom imanju ostvaruje skromne prihode koji nisu dovoljni za kvalitetan život. Ali, međusobno se potpomažući, zahvaljujući složnom radu, entuzijazmu i inventivnom razmišljanju, upješno ostvaruju dopunske izvore prihoda od onog što im je nadohvat ruke u njihovom prirodnom okruženju, a to je pčelarenje.

Pored toga, u sezoni kreiraju još jedan dopunski izvor prihoda od sakupljanja, sušenja i prodaje gljiva, u čemu su takođe uspješni. Ova vrijedna porodica jesenas je zasadila 320 sadnica lješnika na pet dunuma zemlje, a uzgajaju i 60 ovaca. (bhpcelar/ M. Antonić)

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY