Šamačka braća Maslić – od lokalnih pčelara do evropskih biznismena: EKOMEDOV VOSAK...

Šamačka braća Maslić – od lokalnih pčelara do evropskih biznismena: EKOMEDOV VOSAK KORISTE PČELARI U IRSKOJ, TURSKOJ, ENGLESKOJ, SRBIJI, AUSTRIJI…

SHARE

Braća Đoko i Simo Maslić, vlasnici šamačkog „Ekomeda“, najveće fabrike za preradu pčelinjeg voska i izradu satnih osnova visoke kvalitete na prostorima bivše Jugoslavije, novinarima BH pčelara otkrivaju kako su se njihovi proizvodi za nepune dvije decenije uspjeli progurati među najkvalitetnije voskove u Evropi. Otkrivaju i to kako se iza lica uspješnih biznismena kriju, zapravo, građani skromnih prohtjeva, vjernici i, prije svega, dobri prijatelji

U Šamcu se početkom decembra tradicvionalno održava Sajam meda, pčelarske opreme i zdrave hrane. Cijeli grad tada je fokusiran na hotel „Plaža“ u strogom centru, gdje se izlažu pčelinji proizvodi i oprema. Tuj se svaki godine pojavljuju i Đoko i Simo Masluić iz mjesta Crkvine, pored Šamca.

Maslići su najveći prerađivači čistog pčelinjeg voska, i proizvođači satnih osnova od pčelinjeg voska visoke kvalitete, na prostorima cijele bivše Jugoslavije. To će potvrditi svaki ozbiljniji pčelar iz regiona. Godišnje prerade blizu pola tone čiste sirovine, što, govore statistike, uveliko premašuje potrebe pčelara sa teritorije nekad udruženih šest zemalja. No, to Masliće ne brine. Visok kvalitet i savremena postrojenja u njihovoj fabrici učinili su ih najvećim izvoznicima visokokvalitetnog pčelinjeg voska sa Balkana u zemlje poput Irske i Engleske, kao i u susjednu Hrvatsku i Srbiju.

Dobrom politikom poslovanja i, kažu, prije svega kvalitetom pčelinjeg voska i satnih osnova kao glavnim proizvodom njihove tvornice „Ekomed“, uspješno se odupiru konkurenciji. Njih priče konkurenata koje se često plasiraju po mnogim internet portalima o navodnom lošem kvalitetu voska koje izlazi i šamačkog „Ekomeda“, previše ih ne zabrinjavaju. Kažu da niti jedan od njihovih komitenata širom Evrope nije odustao od saradnje sa njima, a vosak iz „Ekomeda“ još uvijek pokriva i većinu domaćeg tržišta.

„Vosak je vrlo osjetljiva tvar životinjskog porijekla. Zapravo, radi se o jednom segmentu koji u pčelarstvu čini jednu od glavnih karika. Bez kvalitetnog voska nema ni kvalitetnog pčelarstva. Stoga, ne žalimo kada ulažemo u tehnologiju. Ona mora biti na visokom nivou, kao i naši proizvodi. Naš krajnji kupac jednostavno ne smije biti oštećen.

Crkvine su naselje nadomak centra Šamca, u kojem se nalaze kuće i fabrika braće Maslić. Slika je impresivna. Osim naselja gdje su, kao i u cijelom Šamcu, ulice pod pravim uglom Crkvine dodatno krasi moderno sagrađena tvornica „Ekomeda“ obložena staklenom fasadom plave boje. Samo u tehnologiju, edukaciju radnika, enterijer i eksterijer fabrike i vozni park, Maslići su uložili nekoliko miliona maraka.

Lideri na tržištu

Dovoljan je samo jedan pogled na sva postrojenja koja se nalaze u „Ekomedu“ i već je jasno zašto su braća Maslić ubjedljivi lideri na tržištu. Teško da će ih, barem u narednim godinama, iko drugi prestići, izuzev ako se oni ne prihvate nekog drugog biznisa.

Đoko objašnjava da su „Ekomedova“ postrojenja jedna od rijetkih u regiji koja zadovoljavaju visoku sterilizaciju voska, a od konkurenata ih još razlikuje i visokosofisticirana tehnologija za izradu milimetarski preciznih satnih osnova. Samo u jednom satu mogu proizvesti između 60 i 90 kilograma precizno izrezanih satnih osnova.

– Vosak kojeg izvozimo, naročito za Englesku, ali i ovaj kojeg plasiramo na domaće tržište, uz nadzor Veterinarskog fakulteta iz Sarajevu, i Veterinarskog fakulteta iz Banje Luke, obavezno prolazi još dodatne kontrole sigurnosti. Prosto je nemoguće da se potkrade greška.

Đoko kaže da „Ekomed“ sirovinu nabavlja od pčelara sa prostora cijele BiH, iako je do kvalitetne sirovine sve teže doći. Pčelarstvo u BiH, zbog sve lošijih godina je u staganaciji. Vosak od pčelara otkupljuju preko kooperanata i zadruga.

Iskustva su im pokazala da je vosak prosječne kvalitete iz Bosne bolji od prve klase iz bilo koje evropske zemlje. Jer, kaže, Evropljani nikada neće prodati pravu stvar. To ostavljaju za sebe. Kada govore od domaćem kvalitetu sigurni su da je vosak sa područja Cazina, zbog kestena, u vrhu svjetskog kvaliteta.

Prosces kroz koji vosak prolazi u „Ekomedu“ da bi se od njega dobila satna osnova, doveden je skoro do savršenstva. A Đoko nam je objasnio i kako.

– Sirovina koja dolazi u naše pogone prvo ide na visoku sterilizaciju, zatim se sipa u kazane za taloženje. Istaložen vosak ide na filtriranje, (sama zamjena filtera na „Ekomedovim“ mašinama godišnje košta oko 20.000 eura) i posljednji proces je izrada satnih osnova.

Način kako se to radi, kao i sredstva koja Maslići koriste da bi povećali kvalitetu voska je njihova poslovna tajna.

– Najzahtjevniji su pčelari iz Irske. Oni montiraju ramove (satonošu, donju letvicu i bočne letvice) na satnu osnovu, a ne satnu osnovu u ram kao što to mi radimo. Zbog takvih naših kupaca satne osnove koje proizvodimo, bilo koje dimenzije, moraju biti milimetarski precizne.

Cijela država BiH ima respekt prema „Ekomedu“. U nekoliko slučajeva za probleme na graničnim prelazima, koji su se najčešće dešavali na granici sa Hrvatskom, koja je udaljena jedva kilometar od Šamca, reagirao je i sam Ured za veterinarstvo BiH.

Kao mlađi brat Đoko je zadužen za komunikaciju sa kooperantima i pronalaženju novih kupaca. Brat Simo je uglavnom sa radnicima. Ostatak porodice, supruge i roditelji ne dotiču se posla u „Ekomedu“ ali se zato staraju oko prodičnog pčelinjaka.

Pčelarstvo u porodici Maslića staro je nekoliko generacija, a trenutno na imanju pored Crkvina imaju pčelinjak od 150 društava. Nekada je on prelazio broj od 400 košnica, ali je za takav vid biznisa sve manje vremena.

Gdje pčelari najčešće griješe?

„Praksa pčelara u BiH je da vosak tope sami kod kuće. I tu se najčešće i prave greške. Topljenje se ne može vršiti u onim velikim vešnim loncima. Oni su od željeza a željezo otpušta kiseline koje kvare vosak. Ako ga već topite kod kuće, neka to onda bude u emajliranim ili pocinčanim posudama. Uz to treba paziti da vosak previše ne kuha, jer se onda sjedinjuje sa vodom što opet smanjuje njegovu kvalitetu – kaže Maslić.

Šta treba znati kada pčele ne prihvataju satnu osnovu?

„Svaki vosak kojeg pčele grade i kojeg poslije matica zaliježe je dobar vosak. Međutim, često se desi da pčelar zna da ima dobar vosak, ali ga pčele svejedno ne primaju. To se dešava ako je pčelar satne osnove držao u podrumu gdje ima miševa. Dovoljno je da miš samo pređe preko voska, ne mora ga nagristi, i pčela ga sigurno neće nakon toga graditi. Miš luči miris koji pčelama smeta – objašnjava Đoko Maslić.(BH PČELAR/A.A.)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY