ŠTA JE SVE POTREBNO ZA URBANO PČELARSTVO U BiH?

ŠTA JE SVE POTREBNO ZA URBANO PČELARSTVO U BiH?

SHARE

Što se tiće konkerno Kantona Sarajevo, postoji Pravilnik o mjerama za unaprijeđenje stočarske proizvodnje na području Kantona  Sarajevo iz kojeg se jasno može zaključiti da urbano pčelarstvo na području Kantona Sarajevo nije dozvoljeno.
urbano pce? Zanima me kako je u BiH riješeno pitanje urbanog pčelarstva! Mogu li ja u Sarajevu, npr, na balkonu ili krovu zgrade, gdje živim, oformiti pčelinjak. Imam li zakonskih prepreka?  U svijetu je urbano pčelarstvo sve rasprostranjenije. U Parizu, Londonu, Njujorku…. košnice drže čak i u hotelima. (Hilmo Sućeska, Sarajevo)

ODGOVOR:
Zakonska regulative po pitanju pčelarstva (državanje pčela, njihovog uzgoja, transporta…) u BiH uređena je entitetskim Zakonoma o pčelarstvu u Republici Srpskoj i federalnim Zakonom o mjerama za unaprijeđenje stočarstva, odnosno kantonalnim Pravilnicima o mjerama  za unaprijeđenje stočarske poroizvodnje u Federaciji BiH.

Što se tiće konkerno Kantona Sarajevo, postoji Pravilnik o mjerama za unaprijeđenje stočarske proizvodnje na području Kantona  Sarajevo iz kojeg se jasno može zaključiti da urbano pčelarstvo na području Kantona Sarajevo nije dozvoljeno.
Naprimjer, u Pravilnikom su date jasne upute i precizne smjernice koji su to lokaliteti u Kantonu Sarajevu (tačno objašnjeno po općinama, mjesnim zajednicama i ulicama) gdje se, i nako koji način pčele smiju držati, a gdje je to strogo zabranjeno.

Tako, naprimjer, u općini Novo Sarajevo uža jezgra grada poput mjesnih zajednica Hrasno, Čengić Vile, Grbavice 1,  Grbavice 2… označena su kao mjesta gdje je strogo zabranjeno držati stoku (Članom 2. ovog pravilnika uz konje, ovce, goveda i pčele se svrstavaju pod pojam stoka).

Na području općine Stari Grad zabranjeno je držanje pčela na lokalitetima Mjesnih zajednica Baščaršija. Logavina, Bistrik i td. U Općini Ilidža pčele nije dozvoljeno držati u naseljima Stup, Ilidža, Sokolovići, Bare i td …

SVJETSKA ISKUSTVA: U Njujorku 600 pčelara

Marketinški stručnjak Guillerm Fernandez iz Njujorka je u vrtu svoje porodične kuće podigao pčelinjak. On, kako kaže, u sezoni svakodnevno dočekuje i ispraća oko 50.000 pčela.
– Tako je umirujuće gledati povezanost između pčela i cvijeća. A ja sam htio učiniti nešto za pčele. Toliko naše hrane ovisi o oprašivanju, čak jedna četvrtina američkih pčela je uginula. Naravno, sviđa mi se i pomisao da imam vlastiti med i vosak. – kaže Fernandez.

On se pridružio sve većem broju Njujorčana koji iz hobija postaju pčelari. Registrirano ih je oko 600. Za urbane pčelare hobiste ovdje su uredili i zakonsku regulativu. I ostali veći američki gradovi zuje zbog pčela.

– Pčelarstvo prolazi kroz svojevrsnu renesansu – kaže Norman Careck, znanstveni direktor međunarodne udruge za istraživanje pčela.

– Ljudi polako shvaćaju da bi bez pčela ostali i bez omiljenih stvari koje jedemo. Isto tako shvaćaju da je potpuno izvedivo baviti se pčelarstvom u urbanim sredinama, na balkonima, krovovima – dodaje on.

I iz Londona javljaju o navali ljudi koji dolaze na početničke tečajeve za pčelare. Oni se pridružuju veteranima kao što je Luke Dixon, kazališni direktor koji se u Londonu bavi pčelarstvom posljednjim osam godina. On trenutno ima osam kolonija u Londonu, jedna od njih je na vrhu luksuznog hotela koji pak u ponudi ima med tih pčela.

– Kad sam počinjao bilo je gotovo nemoguće držati pčele u gradu jer je ljudima smetala njihova blizina – prisjeća se Dixon. – Ali oni sada čitaju o velikom opadanju njihove populacije i žele pomoći. Odjednom je pčelarstvo postalo chic.

Pčelarstvo je nekada bilo samo hobi umirovljeničke gospode. Danas žene predstavljaju polovicu londonskih pčelara, a 50 posto njih je u 20-ima ili 30-ima.

Gradovi bi u biti mogli biti najbolja mjesta za oživljavanje pčelinje populacije koja je u posljednjem desetljeću potpuno desetkovana. Prema riječima Normana Carrecka, urbane pčele u gradovima mogu prosperirati jer su oni puni parkova s cvijećem i biljkama dok su ruralne sredine sve više nalik pustinji za pčele.

– Ugodno ih je gledati jer su tako nesebične. Ženke obavljaju sav posao. Zato ih pčelari uglavnom zovu svojim curama – kaže na kraju Fernandez.

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY