Sulejman Sedić, Cazin: Kao što ne postoji loša košnica, tako ne postoji...

Sulejman Sedić, Cazin: Kao što ne postoji loša košnica, tako ne postoji loš oplodnjak!

SHARE

Postoje samo loši postupci i načini rada oko oplodnjaka. Osim bolesti koje susrećemo u pčelarstvu, najbrže zajednicu možemo upropastiti nesavjesnim i prekomjernim oduzimanjem mliječi! Paralelno sa uzgojem matica, prikupljanje matične mliječi sa dosta aspekata ima sličnosti sa uzgojem matica tj. priprema voštanih čahura, formiranje uzgojnih zajednica, presađivanje larvi, odnos pčelara samog prema odabranim zajednicama itd.

Nedaleko od Cazina, a ispod velikih brdovitih cazinskih kestenovih šuma, u reonu Klise, nalazi se porodično imanje sa stacioniranim pčelinjakom Sulejmana Sedića (50).

Penzionisani mašin-bravar, rođen 1968., odrastajući uz očev pčelinjak, nije zamišljao sebe kao nekoga tko bi se u budućnosti mogao ozbiljnije baviti pčelarstvom, ali spletom različitih okolnosti i željom da pčele i dalje ostanu sastavni dio porodice, Sulejman već godinama nastoji unaprijediti pčelarstvo. Sve te godine posebno je interesantna i jaka bila njegova želja za uzgojem matica i prikupljanjem matične mliječi koja je tada bila tabu tema, i na žalost “povlastica” samo za „odabrane“ pčelare .

Za BH pčelar, Sedić je rado govorio o svom načinu uzgoja matica i prikupljanju matične mliječi.

“Jednim dobrim dijelom zahvaljujući entuzijazmu nekoliko vrsnih pčelara, među kojima se isticao pokojni Stevo Galić, te Boža Petrović, Slavomir Popović, i mnogi drugi, otvarali su se novi vidici kroz jednostavnost pisanja o uzgoju matica – opisuje Sedić svoje početke.

Uzgoj matica – sigurni prihodi!

Koristeći razne metode oko uzgoja matica, od Nicot aparata i Jenter aparata, Sedić dolazi do famozne Dulitlove metode, presađivanja larvi kineskom i metalnom iglom u pripremljene voštane čahure, koje svaki pčelar uz malo truda može sam pripremiti.

– Nevezano koju metodu da hvalimo ili kudimo, mišljenja sam da svaki pčelar ozbiljnijih pčelarskih kvaliteta treba da iskoristi aktivnu sezonu, oko dobijanja kvalitetnih matica koje mogu zadovoljiti kriterije svakog pčelara – kaže Sedić.

Zadnjih desetak godina, pored redovnih pčelarskih poslova oko uzgoja matica za vlastite potrebe, višak matica se povećavao, pa se tako ukazala šansa i za distribuciju kako na području Unsko-sanskog kantona, tako i šire.

“Mišljenja sam da mladi pčelari trebaju posebnu pažnju posvetiti ovoj tematici koja jeste najodgovornija, ali pored pašnih prilika, nepovoljnih zadnjih nekoliko godina, uzgoj matica donosi sigurne prihode. Uzimanjem uzgojnog materijala od zajednica koje su po našem dnevniku karakteristika najkvalitetnije i obezbjeđivanjem dovoljno zajednica koje su forsirane za uzgoj trutova pogotovu od perioda polovine jula pa dalje, mi ćemo obezbijediti kvalitetno slobodno sparivanje naših matica – smatra ovaj uzgajivač matica.

Nema lošeg oplodnjaka

O odabiru oplodnjaka uvijek se polemiše, od oplodnjaka sa normalnim okvirima sa kojima se pčelari do minijaturnih oplodnjaka. No, Sedić smatra da tajna uspjeha leži isključivo u prilagodbi pčelara.

“Koristeći i sam razne oplodnjake od četverodjelnih LR-okvira, do osmodjelnih mini okvira pa do zasebnih bebi oplodnjaka, shvatio sam da je bitno da se oplodnjaci prilagode našem načinu uzgoja matica, a svaka matica koja zadovolji naše kriterije na pčelinjaku, znači da smo na dobrom putu da takve matice uvodimo u distribuciju.

– Jednom riječju, kao što ne postoji loša košnica, tako ne postoji loš oplodnjak, postoje loši postupci i načini rada oko istih. Paralelno sa uzgojem matica, prikupljanje matične mliječi sa dosta aspekata ima sličnosti sa uzgojem matica tj. priprema voštanih čahura, formiranje uzgojnih zajednica, presađivanje larvi, odnos pčelara samog prema odabranim zajednicama itd.

“Kao i kod medobranja, tako i kod prikupljanja matične mliječi, pored genetske predispozicije jakost zajednice igra važnu ulogu, s tim što zajednice koje ulaze u odabir prikupljanja mliječi ne ulaze u odabir medobranja. Najbolje rezultate kod prikupljanja matične mliječi postižemo kod tihih podražajnih paša, i uz stimulaciju prihranom oplemenjenim rjeđim sirupom dolazimo do zavidnih količina.

Najbitniji momenti kod prikupljanja matične mliječi su, kad početi prikupljati i kad prekinuti postupak. Pošto se pokazao najbolji sistem prikupljanja matične mliječi uz stalno prisustvo matice, krajnji period završetka ovih poslova je polovina jula.

Nesavjesno i prekomjerno oduzimanje mliječi

“Inače, pored niza bolesti sa kojima se susrećemo u pčelarstvu, najbrže zajednicu možemo da upropastimo nesavjesnim i prekomjernim oduzimanjem mliječi. Uvođenjem krajem jula dvomatične, a mogu i dvojne zajednice u fazu pripreme za zimu idućeg proljeća, znatno brže dovodimo zajednice u dovoljnu jakost da krenemo već u aprilu sa prikupljanjem matične mliječi.

Na kraju našeg razgovora, Sedić je poručio pčelarima kako proizvodnja matice nije i ne smije biti bauk tema.

“Časopis BH pčelar čitam redovno i tvrdim da je novina doprinijela razvoju bh. pčelarstva. Sve teme su interesantne samo bih predložio da se baš na temu proizvodnje matica i matične mliječi, treba pisati stalno, uvijek iznova jer, pčelari moraju shvatiti da to nije bauk tema i da svi oni mogu bez problema baviti se proizvodnjom matica i matične mliječi. Balkan je inače, kompaktno, jako leglo pčelarstva, a BH pčelar to na najbolji način prezentuje. (bhpčelar)

 

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY