U zadnjih 100 godina samo su tri maja bila ovako ekstremna, ali...

U zadnjih 100 godina samo su tri maja bila ovako ekstremna, ali ne brinite: OSTATAK MAJA JE MIRNIJI, JUNI TOPLIJI I KIŠOVITIJI OD PROSJEKA…

SHARE

U kopnenim krajevima juni je najkišovitiji mjesec u godini. Dakle, najčešće se pojavljuje kiša i njene su količine tada najveće, veće nego u ijednom drugom mjesecu u godini. Ljeto bi moglo biti podnošljivo ili ipak pakleno vruće ili nas i tokom jula i avgusta mogu zaskočiti neka iznenađenja

Za prošlu godinu svjetske klimatološke organizacije utvrdile su da je bila četvrta najtoplija otkako čovjek na planeti Zemlji sistematski mjeri meteorološke prilike. To što nije bila riječ o najvrućoj godini ikada zabilježenoj, nije neka utjeha zato što se uklopila u trendove sve ozbiljnijih klimatskih promjena.

Posljednjih pet godina ujedno su i pet najtoplijih ikada izmjerenih. Ove godine prvi kvartal diljem svijeta bio je treći najtopliji u 140 godina mjerenja.

Toplije su bile samo godine 2016. i 2017. Ove godine mart je u Australiji bio rekordno vruć, paklen, u Vijetnamu je donio temperaturni rekord svih vremena, a u Evropi je bio šesti najtopliji u 140 godina meteorološkog praćenja vremena. Na svjetskom nivou bio je to drugi najtopliji ikada. Polako se stvara slika onoga što Evropu, tako i Bosnu i Hercegovinu, očekuje ovoga ljeta.

Za jugoistočnu Europu IBM-ov “The Weather Company” predvidio je prije nekoliko sedmica da će maj biti nešto hladniji i kišovitiji od prosjeka, ali da će juni već biti znatno topliji od prosjeka, iako još uvijek kišovitiji nego što je uobičajeno. IBM-ov model za juli pak najavljuje i temperature i suše više od prosjeka, odnosno ljeto kakvo pamtimo posljednjih godina.

Kad je riječ o temperaturnim rekordima, ovdašnji prostori posljednjih se godina savršeno uklapaju u ono što se događa diljem Evrope, što nije neka sreća. Mostar je tako 19. juna 2013. bio najtopliji grad na kontinentu s 41°C – već u 10 sati prijepodne.
Proljeće 2019. u našem dijelu svijeta ocjenjuje se, prema podacima američkog NOAA, kao “bitno toplije od prosjeka”. Isto toliko više temperature od prosjeka našem dijelu Evrope predviđa i evropski ECMWF, posebno za juli i august. U Evropi će, prema tim prognozama, najgori biti juli

Maj
I ranije je najavljivano za naše krajeve predviđa da će maj biti do 1,5°C hladniji od prosjeka. Padavine si bile puno veće od prosjeka.
Što se tiče ostatka maja, meteorolozi najavljuju da će vrijeme ipak biti nešto mirnije uz više sunčanih sati. Iako se povremeni, prolazni pljuskovi i dalje ne mogu isključiti, neće biti onako kišovito kao tokom cijelog mjeseca. Nešto veća vjerovatnost za pljuskove u prvoj je polovini iduće sedmice.

Juni

Kada govorimo o prognozi za juni, ne možemo reći hoće li 22. ili 25. juna biti kišovito ili sunčano, odnosno toplo ili hladno, no možemo reći neke informacije o junu općenito.

A za juni se čini da će biti topliji od prosjeka, što bi značilo da će periodi s temperaturom iznad 26°C nadvladati ona s temperaturom ispod te vrijednosti, odnosno bit će češća i jače izražena. No sigurno će biti i povremenih pljuskova.

U kopnenim krajevima juni je najkišovitiji mjesec u godini. Dakle, najčešće se pojavljuje kiša i njene su količine tada najveće, veće nego u ijednom drugom mjesecu u godini.

Temperature bi trebali biti u skladu s prosjekom. Toplije će biti, i to do pola stepena, ali juni će u BiH biti izrazito kišovitiji od višedesetljetnih prosjeka.
Ljeto bi moglo biti podnošljivo ili ipak pakleno vruće ili nas i tokom jula i avgusta mogu zaskočiti neka iznenađenja?

Čini se da će i juli i avgust biti topliji od prosjeka, s tim da bi odstupanje temperature moglo biti jače izraženo nego u junu. U prijevodu, povećana je vjerovatnost za toplinske valove, temperaturu iznad 33°C koja se može zadržavati više dana zaredom.

Padavine je pak uvijek teže prognozirati nego temperaturu, no čini se da će juli i avgust biti sušniji od prosjeka. Kiša će se javljati rjeđe nego inače, posebno u avgustu.

Juli
Prosječna temperatura ovog mjeseca bit će do 1°C viša od prosjeka, prognozira ECMWF, što će se itekako osjetiti. Dalje prema sjeveru i istoku Balkana vrućine će biti sve gore i gore, sve do sjevera Mađarske i Slovačke kojima prognostičke karte predviđaju čak 3°C iznadprosječno topliji juli, što već spada u kategoriju da će “gorjeti nebo i zemlja”. Padavina će biti nešto manje od prosjeka, ali ne toliko izraženo.

Avgust
Po cijelom Balkanu za ovaj mjesec predviđaju da će biti najmanje 1°C topliji od prosjeka,. Za sve krajeve dugoročne meteorološke prognoze ističu i povećanu opasnost od požara, jer će avgust biti i iznadprosječno suh, posebno u BiH i Dalmaciji.

Septembar
Ljeto u septembru neće prestati. Temperaturni ekstremi će se nastaviti, možda čak i viši nego za avgust, a suša će kroz mjesec biti sve gora, posebno u potezu uz cijeli sjeverni Jadran.

Oktobar
Više temperature od prosjeka nastavit će se i kroz jesen. No, tu se na kartama, što se padavina tiče, može primijetiti nešto vrlo neobično; U Hercegovini i Dalmaciji suša bi mogla biti vrlo izražena, dok se za područja iznad Jadrana predviđa izrazito kišovito. A to je već slika povremenih žestokih proloma oblaka i oluja kakvu pamtimo upravo proteklih godina, doduše više tokom avgusta,

Meteorološki rekordi: Jedne godine u maju je palo čak 80 cm snijega!

Tokom maja vremenske prilike su često nestabilne, a lokalni grmljavinski pljuskovi, nerijetko s tučom gotovo su svakodnevna pojava

Majske zimske posjete sa zahlađenjima, jačim mrazevima i snijegom srećom su rijetke, a često se povezuju s tzv. “ledenim svecima”.

U kršaćnskim narodnim kalendarima spominju se tri sveca (Pankracije, Servacije i Bonifacije, od 11. do 13.maja), s obzirom da je zapaženo da se u mnogim krajevima Evrope oko početka druge dekade, pa do polovine maja dogodi naglo majsko zahlađenje.

U “ledene svece” se ubrajaju i Filip (1. maja), Sofija (15. maja) i Jelena (22. maja). Sveta Sofija se čak naziva i “ledena Sofija” zbog činjenice da ponekad mraz dođe oko 15. Maja.

Ekstremni zimski udar na balkanskom području se dogodio početkom maja 957. godine. Tada je snježni pokrivač u nekim područjima iznosio od 50 do 80 cm, a temperatura se spušatala i do -11 °C.

Krajem maja 2017. godine je u većini kopnenih krajeva izmjereno iznad 30°C. Na Jadranu su izmjerene najviše dnevne temperature od 24 do 28°C, a vrućine su bile praćene i lokalno i izraženijim grmljavinskim nevremenima u unutrašnjosti, tako da je prijelaz iz maja u juni bio popraćen olujom u mnogim mjestima.

Maj 2018. godine je prošao uz iznadprosječno toplo vrijeme, posebno u prvoj i posljednjoj dekadi. Rekordna temperature tako je zabilježena u mnogim mjestima.

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY