Upoznajte 34 – godišnjeg Dejana Savića, jednog od najvećih pčelara u Gradišci:...

Upoznajte 34 – godišnjeg Dejana Savića, jednog od najvećih pčelara u Gradišci: Iz godine u godinu je sve teže pčelariti, ali mi se još uvijek ne žalimo!

SHARE

Dejan je zazimio 140 društava, ove godine planira se proširiti na 200. Nije to, kaže, nedostižan san. A znate li da je samostalno počeo pčelariti od dvanaeste godine?

O Gradišci na obalama Save, Lijevče Polju, Kozari i Potkozarju putnik namjernik bi vam pričao satima. I opet ne bi sve ispričao o ljepotama ovog podneblja i pitomim dušama ovdašnjih žitelja. Tu nad koritom Save, koja za Gradišku bez obzira kakva bila, znači – život, kao da je stvoren raj za pčelare.

S jedne strane uzdigla se Kozara, a između Save i Kozare, ugurali  se plodno Lijevče polje i Gradiška. Sve prirodni biser do bisera, naslonjeni jedan na drugi, Bogom dani da ljude i životinje nesebično časte ljepotom i životom. Ovo područje je pravi raj i za pčele. Imaju u izobilju kestena, šume, bagrema, uljane repice, livade…

Tu na obalama Save, počinje i pčelarska priča 34 – godišnjeg Dejana Savića, koji je danas jedan od uspješnijih pčelara ne samo na području RS-a, nego i u cijeloj BiH. Oformio je i firmu „Pčelarstvo Savić“, u kojoj su angažovani njegovi roditelji, brat, snaha, te sezonski radnici…Uz sve to njegov pčelinjak bio je biran kao mjesto za predavanja, on sam je bio izbor za vođenje praktične nastave za studente Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci. A njegovi proizvodi, prije svega med, polen i propolis, se kupuju unaprijed. Duže od dvije decenije se druži sa pčelama i tu vezu, kako kaže, teško je objasniti u emotivnom smislu.

–      Ko počne pčelariti, taj je „gotov“’, ne može prestati. Pčele su moj život, smisao, izazov… Odgovorno vam tvrdim da su pčele najsenzibilnija bića na zemlji. Osjetljive su na raspoloženje pčelara, na čistoću, promjene u prirodi…. – kaže Dejan.

Rizičan, ali unosan biznis

On je svoju pčelarsku priču počeo da piše kao dvanaestogodišnjak. Kaže, sve je počelo uz pokojnog djeda Jeftu, koji je u svemu bio njegov uzor. Uz njega se zainteresovao i za pčelarstvo. Prepoznao je pčele kao posebna stvorenja, te spoznao njihovu veličinu i vrijednost. Pčele su mu se uvukle pod kožu i ta velika ljubav se riječima ne može opisati.

Sjeća se da je u komšiluku imao jednog starog pčelara, kod kojeg je takođe često odlazio i „kupio“ znanje. Sa petnaest godina je imao, kažu, „profesorsko“ pčelarsko znanje u Gradišci, u koja je iznjedrila dugu listu uspješnih pčelarskih autoriteta, a predvodi je magistar Goran Mirjanić.

Zanimljivo da je Dejan od svoga džeparca kupio prvu košnicu, a onda su gradiški pčelari počeli da ga daruju. Svima je bila drago kada su vidjeli golobradog, dvanaestogodišnjeg dječačića s knjigom u ruci, kraj prve košnice, smještene u voćnjak ispod porodične kuće. Zahvaljujući darovima gradiških pčelara veoma brzo je imao desetak društava….

I tako, dok su Dejanovi vršnjaci vrijeme provodili u dokolici, on je ozbiljno pčelario. Već kao osnovac je, dakle, imao jasnu viziju onoga što u životu želi. Tako je, samo nekoliko godina kasnije kad je i svoj pčelinjak značajno proširio, dobio mjesto i u pčelarskom kalendaru, kao najmlađi pčelar ovoga dijela Krajine.

Predavač na Poljoprivrednom fakultetu

Dejanov pčelinjak danas je smješten u selu Čatrnja, udaljenom oko sedam kilometara od Gradiške. Zazimio je oko 140 društava. Širi se, kaže, iz godine u godinu. Ove godine planira da se proširi na 200 društava.

I minule zime Dejan nije imao gubitaka. Pravda to dovoljnim količinama hrane za pčele i adekvatnim tretmanima protiv varoe i ostalih bolesti

–      Mi smo se definitivno opredjelili za pčelarstvo. Imamo i porodično gazdinstvo „Savić“, u kojem su angažovani moji roditelji, brat i snaha… Pokazalo se da je sladak, ali i unosan biznis. Zato, nazad nema! – kaže Dejan.

Pčelari sa LR-ovim i AŽ košnicama. Nastoji, kaže, da njegove pčelice uvijek budu zbrinute, a onda dodaje:

– Sve što radim, nastojim raditi temeljito. Zbog toga sam, valjda, i dobio epitet jednog od najaktivnijih pčelara naše opštine. Čak sam prije nekoliko godina imao tu čast da budem vođa praktične nastave iz pčelarstva, na banjalučkom Poljoprivrednom fakultetu. Imao sam i tu sreću da baš moj pčelinjak bude mjesto za predavanja o pčelarstvu, projekta World Visiona, od prije nekoliko godina. Sve se to desilo po preporukama mojih kolega. To saznanje me čini posebno sretnim i motivisanim za dalje – otkriva nam naš sagovornik.

Dugo godina Dejan je bio u jedna od ključnih karika gradiškog Udruženja pčelara, koje broji preko 100 članova. Zbog obaveza u zadnje vrijeme je samo aktivan član, a funkcije je prepustio drugim ljudima. Zadovoljan je radom Udruženja, a razvojem pčelarstva u Gradišci – nije. Veli, moglo bi to biti i bolje i brojnije. Postoje resursi, ali nema interesa među mladim ljudima!

Inače, Savići su seleći pčelari. Uglavnom pčele sele na području Gradiške, Potkozarja i Lijevča polja. Ova područja bogata su kestenom, bagremom, uljanom repicom, ima i lipe, te livade…

Rijetko gdje se Dejan pojavljuje na sajamskim ili ocjenjivačkim priredbama, ali gdje god se pojavi „zlatna priznanja“ su zagarantovana

Zadnjih godina priroda se izopačila, nepredvidiva je. Odnosi u prirodi su poremećeni, a neobične klimatske promjene sve vidljivije. Mrazevi uništavaju bagrem, livade, pa čak i lipu…. Mi se selimo, kao pčela od cvijeta do cvijet, bukvalno smo 24 sata na nogama. I uspijevamo ostvariti i neke viškove meda, polena, propolisa. Sve to prodamo našim stalnim kupcima širom BiH. Imamo sigurne kupce, prodajemo im na veliko naše proizvode, tako već unaprijed imamo skoro svu proizvodnju rasprodatu – kazao nam je na kraju Dejan Savić. Njegov kontakt telefon je 065 304 633

Bez gubitaka

Iako je i ova zima bila čudna, Dejan nam se pohvalio da su mu sva društva izašla zdrava, nije imao gubitaka. Kažem da je period prezimljavanja za pčele najrizičniji period života u toku godine, prepuna je životnih opasnosti po pčele. Hladnoća, nedostatak hrane, udaljenost hrane od klubeta, previše vlage, prejaki vjetrovi, kao i svakodnevne opasnosti od domaćih životinja i drugih neprijatelja pčela, prijete neprestano.

Kao seleći pčelar Dejanove pčele uspijevaju i u lošim godinama, kakva je bila prošla, napuniti košnice medom

–      Specifični su i sve zahtjevniji uslovi preživljavanja pčela u zimskom periodu. Ipak, ako su se kvalitetno i pravovremeno obavili tretmani protiv varoe, te ako se pčelama ostavilo dovoljno hrane – one zimu prebrode i na proljeće su jake. Moja društva su živi svjedok za to – kaže Dejan Savić.

(E. Milić/BH pčelar)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY