Zahir Tuka, Stolac: Organski pčelinjak od 300 košnica, ponos je i dika...

Zahir Tuka, Stolac: Organski pčelinjak od 300 košnica, ponos je i dika naše familije!

SHARE

Svoje organski čiste i zdravstveno potpuno bezbjedne medove od hercegovačke drače, kadulje, te zanovijeta i vrijeska, s lakoćom prodamo širom BiH. 300 košnica, pogotovo organskih, puno je posla, ali se isplati

Zahir Tuka jedan je od onih pčelara koji se može pohvaliti višedecenijskim iskustvom. U pčelarstvu je, veli, od malih nogu, jer su se i njegov otac i djed bavili pčelama. Negdje početkom sedamdesetih, dok je bio tinejdžer od nekih 17-18 veli da je stekao znanje i status samostalnog pčelara.

„Od tada i brojim svoje “pčelarske godine”! Tako ih se do danas nabra nešto više od četrdeset… – uvodi nas naš sagovornik u priču o svome i pčelarskom iskustvu svoje porodice.

Zahir Tuka iz Stoca po struci je inženjer organizacije rada. Ovim poslom se bavio do rata. Radio je, veli, u jednoj stolačkoj fabrici kao rukovodilac u proizvodnom sektoru. Danas je penzioner – i jedan od uspješnijih hercegovačkih pčelara.

„U porodici Tuka, pčelarstvo je tradicija. Do rata i prognanstva u Mostar, imali smo stotinjak društava. Boraveći u izbjeglištvu u Mostaru sa ženom i djecom, pomagao sam nekim tamošnjim pčelarima. Svoje pčelarsko iskustvo i znanje nastojao sam sačuvati, koristiti i unapređivati – prisjeća se Zahir, te nastavlja svoju priču:

„Oni kojima sam pomagao oko pčela, nisu to olako shvatili, pa su mi u znak zahvale poklonili četiri košnice kada sam se 1998. godine spakovao i uputio natrag u svoj rodni kraj. Povratnički život moje porodice nekako je otpočeo sa te četiri košnice – priča Zahir.

Tako je pčelarsko iskustvo ovog Stočanina doživjelo svoj drugi početak krajem devedesetih. Od početne četiri košnice, Zahirov pčelinjak danas je porastao do mnogo većeg broja. Sada je u njegovom i vlasništvu njegove porodice čak 300 košnica!

„Pčelinjak sam registrovao kao porodično gazdinstvo i izvor je prihoda cijele moje porodice. Naime, moja supruga i ja živimo u zajednici sa sinovima i njihovima ženama i djecom. Svako od nas ima radno mjesto – u našem pčelinjaku! – priča Zahir.

Med, pogotovo organski,  uvijek ima mušteriju
Međutim, veliki pčelinjak nije sve čime se ova hercegovačka porodica može pohvaliti. Tu je i epitet tog pčelinjaka – “organski”.

„Posjećujući pčelarske i sajmove zdrave hrane širom zemlje, prije nekoliko godina sam odlučio započeti sa organskim pčelarenjem – podijelio je sa nama Zahir, ističući kako ga stroga pravila organskog pčelarenja i proizvodnje uopće nisu uplašila.

„Raspitao sam se i informisao. Vidio sam da pčelariti “po organski”, nije mala stvar. Puno, puno truda i rada potrebno je tu uložiti – priča.

No, bez obzira na to, Zahir je kupio ekološke boje i obojio njima svaku košnicu, a prije toga, pčelinjak smjestio na sigurnu udaljenost od grada, magistralnih puteva, industrije, pesticidima tretiranih voćnjaka i drugih zagađivača.

„Košnice sam rasporedio u četiri pčelinjaka. Prvi pčelinjak je na udaljenoti od oko 5 km od grada, a ostala tri su još dalje. Udaljenost između njih je oko dva kilometra – objašnjava Zahir.

Među organskim proizvođačima naše zemlje, porodica Tuka je zvanično od 2007. godine. Ponosni su na čiste i zdravstveno potpuno bezbjedne pčelarske proizvode. Drača, vrijesak, zanovijet i kadulja koju nude kupcima po sjamovima širom BiH, medovi su prve lige.

“Što se cijele Hercegovine tiče, lično poznajem još dvojicu pčelara sa certifikatom organorganske proizvodnje. Mislim da ih i nema nešto značajno više – istakao je Zahir Tuka na kraju našeg razgovora. (bhpčelar/D. ZEČIĆ)

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY