Kamenovo, zanimljivo pčelarsko selo u Srbiji: Kad se mlada udaje u miraz...

Kamenovo, zanimljivo pčelarsko selo u Srbiji: Kad se mlada udaje u miraz dobije 100 košnica

SHARE

Na ulazu u selo dočekat će vas tabla: KAMENOVO SELO PČELARA! DOBRO DOŠLI! Pčelari su zaštitni znak ovog malog mjesta sa oko 250 domaćinstava u općini Petrovac na Mlavi. Ima ih blizu 200 i ukupno oko 4. 000 košnica. Svaki od njih samo je ko zna koje koljeno stogodišnje pčelarske tradicije ovog kraja

Veseli i dobroćudni ljudi počeli su se okupljati ispred Doma kulture na glavnom seoskom trgu čim je sunce granulo i obasjalo nepregledne ravnice istočne Srbije. Neki su došli i noć ranije da zauzmu dobro mjesto na sajmu. No, zbog manjka smještajnih kapaciteta, većina je došla taj dan.

– Jeftino košnice, jeftino ramovi, jeftino podnjače – otegnuo je stari stolar koji je došao ko zna odakle da bi prodao koju košnicu i barem malo popravio finansijsku situaciju svoje stolarske radnje. Ni njega nije obišla loša prošlogodišnja sezone kao ni globalna finansijska kriza koja je pogodila i staru damu kontinentalnog Balkana.
 
Pčelarska tradicija

Pčelari su zaštitni znak Kamenova, malog mjesta sa oko 250 domaćinstava u općini Petrovac na Mlavi, udaljenog 120 km od Beograda. Ima ih blizu 200 i ukupno broje oko 4.000 košnica. Svaki od njih samo je ko zna koje koljeno stogodišnje pčelarske tradicije ovog kraja. U novijoj historiji Kamenovo ima najveći broj košnica spram broju stanovnika u odnosu na sva mjesta s prostora bivše SFRJ. Slovi za najmedonosnije područje u Srbiji. Postoje pisani tragovi da su pčelari iz Kamenova za vrijeme vladavine Turaka davali harač (desetak) u medu vrijednosti od 100 aspri (vrijednost jednog asprija bila je oko 0.309 grama zlata ali se ta vrijednost vremenom mijenjala). Tradicija da mlada u miraz nosi sto košnica, zadržala se do danas.

Tehnika i tehnologija ovdašnjeg pčelarenja se od devedesetih godina pa na ovamo nije posebno razvila pa većina pčelara iz Kamenova još uvijek pčelari samo na med. Pčelari ogorčeni, reći će kako su svjesni tog propusta ali se ipak malo ko od njih usuđuje vaditi polen, propolis, pergu ili matičnu mliječ, barem u većim količinama. Zbog toga, godišnje gube mnogo novca, no to pravdaju da tradicija i klasika pčelarstvu Kamenova daje posebnu draž.

“Ovde se pčelari iz ljubavi. Od 280 domaćinstava blizu 200 su pčelari. Usporedite tu brojku. Međutim, da gledamo na finansijsku korist, teško da bi danas imali ovakvu sliku – kaže Petar Karadžić. On je veterinarki tehničar. Uz njegovu plaću i plaću supruge koja radi u pošti Republike Srbije, pčelarstvo im je samo dodatan ali siguran izvor primanja.

Petar Karadžić

U cijelom selu, složit će se svi pčelari, jedino Milići, Džorđevići i Milijkovići mogu živjeti samo od pčelarstva jer imaju preko 300 košnica.

Spomenik pčeli

U Kamenovu se od 1991. godine, početkom aprila, održava sajamska manifestacija pčelinjih proizvoda i opreme. Organizira je Udružejne pčelara „Mlava“ sa podružnicom sela Kamenovo. Dan uoči ovogodišnjeg sajma, mogli su se vidjeti pčelari iz cijele Srbije, BiH, Hrvatske, Rumunije i, tako je, kažu domaćini, svake godine. Prema zvaničnim podacima oganizatora, za dva dana kroz sajam je prodefilovalo preko 50. 000 posjetitelja, a prodaja je zabilježena veća nego ona na popularnom tašmajdanskom sajmu u Beogradu.

“Cilj nam je da se na sajmu pčelari obezbede sa dobrim a jeftinim repro-meterijalom. Mislim da smo uspeli u namerama – govori Petar.

Osim dobrih cijena i raznovrsne ponude pčelarske opreme, veliki broj posjetitelja u Kamenovo, kaže Petar, privuče i spomenik pčeli kojeg su ovdašnji pčelari sagradili prije dvadesetak godina. Jedini je spomenik ove vrste u Evropi. Podignut je na inicijativu pčelara Miroslava Ljubomirovića, a sagradio ga je Janko Lavrić, akademski vajar iz sela Laznica. (arhiv BH pčelara)

 

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY