I u pčelinjem društvu događaju se ubistva: Za dobrobit cijelog društva radilica...

I u pčelinjem društvu događaju se ubistva: Za dobrobit cijelog društva radilica će dati svoj život!

SHARE

U društvu pčele medarice riješen je konflikt oko produkcije muške populacije. Pobjednici su radilice kao kolektiv i matica, a gubitnici su radilice pojedinačno. U istraživanju sam zaključio da je za radilice najbolje da spriječe jedne druge od razmnožavanja

Kolonija pčela, ili pak bilo koji društveni insekt, se često uzima kao model saradnje, marljivosti i organizacije. Ovakvo mišljenje održava se stoljećima. U Bibliji, recimo, postoji stih koji nas upućuje da pogledamo marljivost mrava i da promatramo njegov rad i mudrost. Ovaj stih iz ove svete knjige nam govori da bi mogli štošta naučiti od ovog malog ali radišnog insekta. Njihovu marljivost je lako uočiti.

Radilice najčešće viđamo oko košnice. Neumorno skupljaju nektar i polen, te ga donose u košnicu kako bi hranili društvo. Pčele sakupljačice putem svog plesa obavještavaju ostale nezaposlene pčele i radilice o mjestu gdje se nalazi najviše nektara. I unutar košnice možemo vidjeti mnogobrojne dokaze saradnje jednog idiličnog pčelinjeg društva. Recimo, pčele radilice prave i čiste ćelije, brinu se o leglu i primaju nektar od sakupljačica.

Ekstremni altruizam

U stvari, društveni život pčela medarica u osnovi je jedna velika vježba posvećena rađanju, rastu, preživljavanju i reprodukciji unutar pčelinjeg društva. Međutim, ponekad ta saradnja može biti veoma dramatična. Pogotovo kad govorimo o ubadanju pčele. Rilce pčele radilice odvaja se od njenog tijela kad nekog ubode. Ovo rezultira njegovom brzom smrću. Nakon što se odovoji od tijela, efektivnost otrovnog rilca se povećava. Ova žaoka i dalje ispumpava otrov i feromon koji navodi druge pčele radilice na uljeza.

pcele 2

Izvanredna stvar je ta da će pčela radilica dati svoj život za dobrobit cijelog društva. Bez razmišljanja i bilo kakvog dvoumljenja. Ovakav ekstremni altruizam se konstantno razvija jer poboljšava odbranu društva, odnosno porodici kojoj pripadaju i radilice. Kroz pomaganje društvu, stvaraju se određeni geni (preko trutova), čak i nakon što pčela radilica umre.

Saradnja u pčelinjem društvu dolazi jer unutar ovog skupa pčela vlada porodično raspoloženje. Ali, kao i u svakoj porodici može doći do sukoba. Sukobi u jednoj porodici pčela nastaju zbog razlike u genima, baš kao kod ljudi, i ovo vodi ka različitim interesima određenih članova.

Uprkos vanjskom izgledu da sve izgleda savršeno, besprijekorno i u potpunom skladu, u pčelinjem društvu zna se desiti sukob širih razmjera. Ove “svađe” uglavnom nastaju kada je riječ o reprodukciji. Jedan takav slučaj, koji sam pručavao 15 godina, tiče se proizvodnje muških pčela.

Jedne ubijaju, druge ostavljaju

Medonosne pčele radilice obično su opisivane kao sterilne. No nisu. Svaka radilica posjeduje jajnike i može izleći jaja ako su joj jajnici aktivirani. Gotovo sve radilice, odnosno 99,98% njih, u matičnom društvu imaju neaktivne jajnike. Ali, ponekad, aktiviraju svoje jajnike i polažu jaja normalne veličine. U bezmatičnom društvu sa nesterilnim radilicama, njih čak 50% ima aktivne jajnike. Pošto se radilice ne mogu pariti, one liježu neoplođena jaja.

Zbog neobičnog mehanizma utvrđivanja spola Hymenoptera (muhe, ose, pčele i mravi), njihova jaja su muška. Dakle, trutovi uzgojeni u pčelinjem društvu, potencijalno, mogu biti sinovi matice i pčela radilica koje, također, mogu položiti muška jaja.

U istraživanju sam zaključio da je za radilice najbolje da spriječe jedne druge od razmnožavanja. Ovo je baš ono što sam pronašao. To radilice i rade. Ako jedna radilica izleže jaja, siguno će ga druga radilica pojesti u narednih nekoliko sati. Imenovao sam ovo zajedničko sprječavanje reprodukcije “politika radilica” i 1989. godine, moj kolega Kirk Visscher i ja smo otkrili ovu istu pojavu kod pčele medarice.

Uradili smo mali eksperiment tako što smo u ćeliju u blizini truta ubacili matična i jaja radilice. Jaja radilice ubijena su u roku od jednog dana dok su matična jaja većinom ostala na životu. Za ovaj eksperiment koristili smo jaja iz različitih pčelinjih društava. Tačnije, koristili smo jaja koja su položile radilice u bezmatičnom društvu i postavili ih tamo gdje matica postoji. U posljednjem eksperimentu, koji sam vodio prije nekih desetak godina, pokazao sam da se ove stvari dešavaju u društvu sa maticom.

Zaključak

U društvu pčele medarice riješen je konflikt oko produkcije muške populacije. Pobjednici su radilice kao kolektiv i matica, a gubitnici su radilice pojedinačno.

Ekstremna reproduktivna podjela rada koju smo vidjeli u pčelinjem društvu, u kojem je matica jedini učinkoviti reproduktivni pojedinac, dolazi dijelom i zbog
radničke policije. Ljudsko društvo također ima mnogo sukoba, a mi, kao i pčele, imamo mehanizame kako bi spriječili pojedince da prave štetu društvu u cjelini.

(F. RATNIEKS/BH pčelar)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY