Kako u “deželi” štite svoj med?: Cvijeće u Sloveniji oprašuju samo slovenske...

Kako u “deželi” štite svoj med?: Cvijeće u Sloveniji oprašuju samo slovenske pčele

SHARE

Da bi slovenski potrošači doznali koji med je domaći, tamo su odlučili zaštititi domaći proizvod na taj način, da se na etiketu napišu svi podaci o pčelaru, gdje su pčele ubrale med i kako je proizveden med koji se kupuje. Na naljepnici je i podatak (lot) sa kojeg je moguće doznati kad je med prizveden i čak broj košnice odnosno grupe košnica.

Slovenske vlasti i pčelari sve tješnje i uspješnije sarađuju. Imaju zajednički cilj – zaštititi domaći med i unaprijediti pčelarsku djelatnost kako bi tržišne količine izvozili. Med treba da ispunjava propisanu kvalitetu. Kontrola se odnosi na samu proizvodnju (mlado saće), odgovarajuću posudu koja mora odgovarati standardima posude u kojoj se drži hrana, odgovarajućeg skladišnog prostora, da med ne preuzme tuđi miris i ukus, med mora imati manje od 18% vlage (vode), što znači da se mora vrcati samo zreo med.

Da bi slovenski potrošači doznali koji med je domaći, tamo su odlučili zaštititi domaći proizvod na taj način, da se na etiketu napišu svi podaci o pčelaru, gdje su pčele ubrale med i kako je proizveden med koji se kupuje. Na naljepnici je i podatak (lot) sa kojeg je moguće doznati kad je med prizveden i čak broj košnice odnosno grupe košnica.

Tegle i poklopci moraju biti novi, da nemaju strani miris. Pčelinja društva nije dozvoljeno tretirati antibioticima, a tretiranje protiv varoe vrši se prema veterinarskim propisima. Med proizveden pod tim uvjetima pregledavaju posebni ovlašteni nadzornici, koji su se školovali u te svrhe na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani i dobili poseban certifikat (dozvolu) za rad, a njihova stručnost se provjerava svake godine. Nadzornik pregleda med organoleptički, refraktometrom provjeri postotak vlage i posebnim instrumentom (konduktometar) izmjeri elektrolitsku provodnost meda. Med ne smije biti pregrijan (maksimalno 40 stepeni C)

Ako su zadovoljeni svi uvjeti, izdaje se potrebna količina naljepnica za tegle. Ako se kasnije utvrdi, da med koji je kod eventualne kontrole naknadno uzet ne odgovara uzetom uzorku kojeg sa sobom uzme nadzornik za kontrolu, može se dogoditi, da vam vlasnik Blagovne znamke (Pčelarski savez Slovenije) oduzme prava na upotrebu naljepnica.

Pčelari dobiju i propagandni materijal koji pri prodaji podijele potrošačima. Na tim lecima opisani su uslovi proizvodnje, opis kvalitete domaćeg meda. Pčelar može dopisati svoje ime i adresu, a između ostalog stoji i slijedeće objašnjenje: “Sa kupnjom slovenskog meda kontrolirane kakavosti” poznatog proizvođača odnosno pčelara, uradili ste za sebe i za svoje najbliže najviše moguće. Sa kupnjom pomažete održavati i slovenski ekosistem. Cvijeće u našoj zemlji oprašuju samo naše pčele. Oprašivanje nije moguće uvoziti!

Možda izgleda sve skupa jako komplikovano, ali u Sloveniji su zadovoljni i pčelari, i potrošači i vlasti. Svi pčelari koji imaju donekle uređeno svoje pčelarstvo i prostorije, nemaju nikakvih problema sa ispunjavanjem traženih uvjeta.

Pošto je na tržištu stalno prisutan višak meda preporučuje se pčelarima koji najviše meda prodaju kod kuće, da ovakav med prodaju oko 15 posto skuplje od uobičajnih cijena. Na Ljubljanskoj tržnici prodaje se med između 1.000 SIT (4,46 eura) i 1.400 SIT (6,25 eura), a kod kuće pčelari drže cijenu između 1.000 SIT i 1.300 SIT (4,46 – 5,8 eura). U manjim gradovima u zemlji može se dobiti med kod pčelara na kućnom pragu po nižoj cijeni (800 SIT ili 3,57 eura po kilogramu).

Inače, i u Sloveniji se na tržištu pojavljuje mnoštvo uvoznog meda iz zemalja gdje pčele ubiru nektar skoro preko cijele godine, pa je njegova cijena niža od cijene koju drže domaći pčelari. To je uglavnom med nepoznatog porijekla i nepoznatog proizvoda pa kupci misle da kupuju domaći med. U Sloveniji je prosječni prinos meda oko 18 kg po pčelinjem društvu, a proizvodna cijena za 1 kg je 650 SIT ili 2,9 eura. Pod tim uslovima domaći pčelari ne mogu konkurisati trgovačkim poduzećima koja uvoze med.(bhpčelar/arhiva)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY