Kampanja „Čuvajmo pčele, čuvajmo sebe“: U SRBIJI JEDNA PČELA NA SVAKOG ŠESTOG...

Kampanja „Čuvajmo pčele, čuvajmo sebe“: U SRBIJI JEDNA PČELA NA SVAKOG ŠESTOG STANOVNIKA

SHARE

Kako se čulo na ovom skupu, u Srbiji je proizvodnja meda pala sa 12.000 tona u 2015. na 7.000 tona u 2017, a dešavalo se da usljed trovanja fond pčela padne i za petinu godišnje.

Na okruglom stolu “Čuvanjem pčela, čuvamo sebe”, Rodoljub Živanović, predsjednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije je kazao da bi izumiranje pčela za Srbiju značilo direktan ekonomski gubitak od 148 miliona eura godišnje.

“Zbog komplikovanih procedura pčelari vrlo često ne prijavljuju trovanje pčela. Kapaciteti države nisu, po nama, dovoljni da mogu da isprate sva ta trovanja, tako da pčelari trpe velike štete. Trpimo svi, jer preko 500 miliona eura godišnje je doprinos pčela oprašivanjem u poljoprivredi. Da pčela nema, imali bi manju proizvodnju hrane – naveo je Živanović.

Prema njegovim riječima, pčele oprašuju više od 80 odsto biljaka koje koristimo u ishrani, ali nepravilnom upotrebom pesticida uništavaju se pčele.

Cilj kampanje „Čuvanjem pčela, čuvamo sebe”, je da se prikupe ideje i prijedlozi za očuvanje pčela, pa će tokom marta svi koji se bave pčelarstvom, poljoprivredom ili zaštitom životne sredine moći da se uključe u javno-privatni dijalog i ponude rješenja, kazao je savjetnik NALED-a, Dušan Sivic.

“Važno je da se podigne svijest o ovom problemu, da poljoprivrednici znaju koliku štetu nanose čitavom društvu, a i svojoj proizvodnji kada koriste preparate koji mogu da otruju pčele”, rekao je Sivic.

On dodaje da je potrebno da nadležni državni i lokalni organi u Srbiji treba da pomognu i reaguju kada se prijavi masovno trovanje pčela, kako bi pčelari znali da će neko ih neko zaštiti.

“Mjesec zaštite pčela” dio je četvorogodišnjeg Projekta javno-privatnog dijaloga za razvoj koji finansira USAID, a sprovodi NALED u saradnji sa Republičkim sekretarijatom za javne politike Srbije.

Kako se čulo na ovom skupu, u Srbiji je proizvodnja meda pala sa 12.000 tona u 2015. na 7.000 tona u 2017, a dešavalo se da usljed trovanja fond pčela padne i za petinu godišnje.

Podaci pokazuju da uprkos velikom potencijalu pčelarstva i činjenici da je Srbija zemlja sa najvećim brojem pčela po glavi stanovnika (jedna pčela na šest stanovnika), mali broj pčelara živi od tog biznisa. Da bi mogao da izdržava celu porodicu, neophodno je da jedan pčelar ima 500 i više košnica. (bhpčelar/Tanjug)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY