NAUČNA ISTRAŽIVANJA: PČELE – ključ u evoluciji cvijetnog kolorita

NAUČNA ISTRAŽIVANJA: PČELE – ključ u evoluciji cvijetnog kolorita

SHARE

Biljke razdvojene golemim okeanima, evoluirale su tako da proizvode latice istih boja zbog njihove ovisnosti o oprašivanju pčelama, kazuju nova istraživanja. Da, boje cvjetova koje imamo danas usko su povezane s pčelama, cvijeće se naime – prilagođavalo pčelama tokom svoje evolucije

U studiji objavljenoj u Radovima kraljevskog udruženja B, naučnici s Univerziteta Monaša, Univerziteta RMIT i Švedskog Muzeja prirodne historije, demonstrirali su kako biljke koje razvijaju cvjetove, odnosno skrivenosjemenjače, u Australiji i Evropi koriste iste boje kako bi privukle pčele.

Glavni istraživač Dr. Adrian Dyer s Odsjeka za fiziologiju, Univerziteta Monaša i RMIT-ove Škole za medije i komunikacije, radio je na studiji zajedno s monaškim kolegama Dr. Bob Wong-om, Sky Boyd-Gerny-jem i Vera Simonov-om iz Škole bioloških nauka, kao i profesorom Marcello Rosa-om, koji je također s Odsjeka za fiziologiju.

„Vidi me – opraši me“

Dr. Dyer je izjavio kako je Australija dobar predmet za izučavanje evolucije cvijeta zato što se odvojila od ostalih kontinenata prije 34 miliona godina.

‘’Australijska dugotrajna izolacija znači da su biljne vrste ovdje i u Evropi nezavisno evoluirale kako bi imale slično obojene latice’’, Dr. Dyer je rekao.

‘’Naše istraživanje pokazuje da je uvriježeni faktor ovdje ta poznata sposobnost pčela za razlikovanje boja. Biljke su tokom vremena razvile latice koje će privući pčele da se ponašaju kao oprašivači. To je onaj halo efekat „vidi me – opraši me“’.
Istraživanje je pokazalo da su određene biljke optimizirale boje svojih latica kako bi bile lako zamijećene od pčela. Tokom vremena, pčele imaju kapacitet da uče povezivati ove cvjetove s hranom.

Kolorni vid

‘’Pčele imaju trihromatski vid zasnovan na ultraljubičastim, plavim i zelenim fotoreceptorima, tako da je ono što one vide mnogo drugačije od onog što mi vidimo. U svakom slučaju, čini se da pčele iz različitih dijelova svijeta imaju veoma sličan kolorni vid’’, rekao je Dr. Dyer.

‘’Prethodno istraživanje je determinisalo da je kolorni vid, koji je prisutan kod današnjih pčela, zapravo evoluirao prije skrivenosjemenjača, što znači da su biljke vjerovatno prilagodile boje cvjetova kako bi iskoristile zatečene uvjete’’.

Pčele i evolucija

Pčele imaju običaj biti ‘’konstantne u pogledu cvijeta’’, pri čemu neprestano posjećuju jedan tip biljke ukoliko je u mogućnosti stalno obezbjeđivati hranu. Koristeći ovo kako bi maksimalizirale posjećivanje pčela, efektivan je način za biljke da osiguraju prijenos polena ostalim jedinkama unutar svoje vrste, bolji nego oslanjanje na slučajno rasprostranjivanje uz pomoć vjetra.

‘’Zasad, malo je u Australiji poznato o oprašivačkoj relaciji biljka-polinator; ovaj rad pokazuje samo koliko su pčele važne u utjecanju na evoluciju boje cvjetova na ovom enormnom otočkom kontinentu, ali zapravo – i u cijelom svijetu’’, Dr. Dyer je naglasio u svojoj studiji.

(Phys.org/E. K./bhpčelar)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY