Pčele kao bioprognostičari: Kad aerodromi širom Evrope počnu zujati…

Pčele kao bioprognostičari: Kad aerodromi širom Evrope počnu zujati…

SHARE

Biomonitoring ili korištenje živih organizama za testiranje zdravlja u okolini sve je češća pojava u svijetu. Tako nešto uvedeno je i u aerodrome širom svijeta. Rezultati su odlični

Aerodromi u Njemačkoj došli su do neobičnog pristupa praćenja kakvoće zraka. Naime, Međunarodni aerodrom Düsseldorf i još sedam drugih aerodroma koristi pčele kao “biodetektive” i njihov med redovno testiraju na toksine

– Kakvoće zraka u i oko aerodroma je odlična – rekao je Peter Nengelken, predstavnik jednog od aerodroma koji su uključeni u ovo istraživanje.

Prvi med koji je uzet iz nekoliko košnica pokazao je kako su toksini daleko ispod dopuštene granice, te su mnogo bolji od rezultata iz 2006, kada su na aerodrom prvi put dopremljena pčelinja društva.

Stražari bez premca

O pčelama se brinu pčelari iz lokalnog pčelarskog udruženja, a med koji donesu pčele pune u tegle i dijele kao poklone..

“Biomonitoring ili korištenje živih organizama za testiranje zdravlja u okolini, ne zamjenjuje tradicionalno praćenje zagađenosti zraka – rekao je Martin Bunkowski, ekološki inženjer iz Udruženja njemačkih aerodroma.

“No, to je vrlo jasna poruka za javnost i lako je razumljiva – dodao je Bunkowski.

Volker Liebig, hemičar koji radi za Orga Laboratorije, koji je radio analize meda iz ovih sedam aerodroma kazao je kako rezultati pokazuju odsutnost tvari na koju se med testira, kao što su određeni ugljikokarobati i teški metali, a med je, po kvaliteti, usporediv sa medom proizvedenim u područjima bez industrijskih aktivnosti.

“Potrebne su mnogo veće količine meda i vremena da bi se došlo do preciznijih rezultata, ali ono što sada imamo na stolu daje nam veliku nadu. Preliminarni rezultati su obećavajući – kazao je Liebig.
Naučnici širom svijeta postavljaju logično pitanje. Da li bi pčele mogle biti stražari na granicama zagađenosti okoline kao što su to bili kanarinaci koji su davali signale upozorenja od otrovnih plinova u rudnicima uglja?

“Procjena zagađenosti okoliša koristeći pčele kao “zemaljske bioindikatore” je relativno novi smjer. Mi svi vjerujemo da to može biti učinjeno, ali potvrda rezultata i rješenja o stvarnom stanju još uvijek je malo preuranjena. – rekao je Jamie Ellis, profesor asistent sa Unoverziteta Gainesville na Floridi.

Insekti prognostičari

Ipak, rad s insektima na ostalim poljima kao što je ocijenjivanje kvalitete vode do sada se pokazao kao vrlo uspješan i ovakvih projekata širom svijeta ima mnogo. Mnogi stručnjaci kažu da avioni nisu jedini, pa čak ni glavni izvor onečišćenja na aerodromima. Automobili, taksiji, autobusi i podzemne željeznice, kao i lokalne industrije često su glavni zagađivači.

Bez iznenađenja, Nancy Young, potpredsjednik Udruženja transportnih saveza Amerike, brani kakvoću zraka u zračnim lukama.

“Zračne luke ne doprinose značajnom zagađenju okoline – rekla je Youngova, te dodala da zrakoplovstvo ne emitira više od 1 posto ukupnog zagađenja u urbanim zonama.

Kazala je kako su Sjedinjene Američke Države poboljšale kakvoću zraka na svojim aerodromima praćenjem visokih i strogih standarda i upotrebom poboljšane tehnike.

– Ovo će biti veliki izazov za industriju koja je u porastu – rekao je Steven Lott, glasnogovornik Udruženja transportnih saveza Amerike.

“No, industrija je uložila mnogo u razvoj čistijih avionskih motora, pomoćne opreme, vozila, kao i poboljšanja u načinu rada te iste opreme – dodao je Lott.

Ipak, neke društvene grupe nisu uvjerene da je kvaliteta zraka u zračnim lukama poboljšana.

– Ta situacija je gora nego što ljudi misle – kazala je Debi Wagner, članica Upravnog odbora Udruženja građana za avijaciju “Watch USA” koja trenutno živi u Seattleu.

– Neke emisije nisu adekvatno uzete niti mjerene – kazala je Wagnerova te dodala kako ostale, potencijalno opasne emisije nisu mjerene. Zabrinuta je za zdravlje ljudi koji žive u radijusu od oko pet kilometara oko aerodroma.

Mali aerodromi – veliki problemi

Nedavno su rađene i dvije studije o kvaliteti zraka u zračnim lukama. Obje su imale fokus na male aerodrome kao što je jedan u Santa Monici u Kaliforniji.

– Tradicionalni zagađivači nisu predstavljali veliki problem. Međutim, u zraku su se pojavile ultra male čestice i olovo – rekao je dr. Philip Fine, menadžer za atmosferska mjerenja Sjeverne Kalifornije.

Nivo olova koji dolazi iz nemlaznih aviona ne prelazi granicu dozvoljenog, ali je značajno povišen – kazao je dr. Fine, te dodao kako je i povišen nivo ultrafinih čestica, prije svega iz mlaznih aviona, veliki razlog za zabrinutost.

– Čestice su kratkog vijeka, ali visoka koncentracija i vjetar koji se pravi pri polijetanju i slijetanju aviona su posebno zabrinjavajući za ljude koji žive blizu malih aerodroma jer su oni više puta izloženi – rekao je dr. Fine.

Svi smo ugroženi

Većina velikih aerodroma su dalje od stambenih zajednica, a i imaju tampon zone koje ih međusobno razdvajaju. Zdravstvene implikacije ovih ultrafinih čestica još nisu poznate, ali neka medicinska istraživanja sugeriraju da bi mogle predstavljati ozbiljan rizik jer prolaze kroz stanične zidove i lako su u stanju prodrijeti duboko u mozak i krvožilni sistem.

Epidemiološke studije pokazale su zdravstvene rizike od povišenog nivoa tih čestica koje emitiraju automobili i kamioni predstavljaju veliku brigu za ljude koji žive u blizini ili često putuju na prometnim autocestama – kazala je Suzanne E. Paulson, profesor atmosferskih nauka na Univerzitetu u Kaliforniji.

– Ali, mi ne znamo skoro ništa o zdravstvenim učincima emisija iz aviona i tih čestica – kazala je dr. Paulson koja je ujedno bila i glavni istraživač na jednoj studiji objavljenoj krajem prošle godine u časopisu “Okolišna nauka i Tehnologija”.

Gdje je odgovor?

Američka vlada postavlja standarde za onečišćujuće tvari poput ozona i drugih čestica, ali ultrafine čestice nisu trenutno regulire nikakvim zakonima ni propisima.

Europa ima ograničenja na količinu ultrafinih čestica koje emitiraju automobili, ali Emanuel Fleuti, šef Okolišne usluge na aerodromu u Cirihu kazao je kako i ovdje postoje velike brige oko zagađenja. U međuvremenu, Fleuti je uvjeren u biomonitoring i rad njemačkih aerodroma s pčelama, kao i rezultate koji su u skladu sa tradicionalnim praćenjem kakvoće zraka u Europi.

“Ako pogledate u med, on je savršeno u redu – rekao je Fleuti, te dodao da često dobiva tegle meda kada ode do svojih kolega u Njemačku. To je med sa aerodroma.

“Med je odličan! – kazao je Fleuti. (BHPČELAR/ARHIVA/Taya Mohn)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY