PČELE SPAŠAVAJU AMERIČKU POLJOPRIVREDU

PČELE SPAŠAVAJU AMERIČKU POLJOPRIVREDU

SHARE

Kako bi namamili pčelu da se spusti na određeni cvijet, argentinski stručnjaci u njihovu hranu dodaju posebne sastojke koji su, na hemijskom nivou, veoma slični cvijeću koje je pčelama manje privlačno poput borovnice ili badema, ali je veoma bitno za poljoprivrednike. Kada izlete iz košnice i krenu u akciju oprašivanja cvijeća, pčele će se prisjetiti te specifične arome i tražit će je u prirodi, odnosno na plantažama poljoprivrednika koji će od njihovog rada imati veliku korist

Kvalitetna ishrana u kombinaciji sa uzimanjem vitamina i minerala  kod ljudi poboljšava zdravlje, povećava koncentraciju i produktivnost, a ista je situacija i sa pčelama. Zdravije i produktivnije pčele oprašit će veće površine usjeva što će poljoprivrednicima donijeti i veće zarade.

Ove činjenice su dobro svjesni i članovi argentinske kompanije BeeFlow koja se bavi razvijanjem organskih hranjivih receptura koje kod pčela poboljšavaju izdržljivost i sposobnost oprašivanja. Istovremeno, njihova tajna formula poboljšava imunološki sistem pčela omogućujući im da se bolje nose sa hladnijim uslovima i povećavaju njihovu privlačnost prema određenom usjevu poput borovnica, malina, kivija i jabuka. BeeFlow je vlasnik nekoliko stotina košnica koje stoje na rasplaganju poljoprivrednicima širom Amerike.

Sedam puta više letova

Pčelari čije pčele oprašuju oko sedamdeset posto svjetskih kultura naplaćuju 435 miliona dolara za svoje usluge samo u SAD-u, a jedan od načina na koji poljoprivrednici mogu povećati povrat ulaganja je angažovanje zdravijih i snažnijih pčela.

Argentinska kompanija BeeFlow koja je sa radom krenula 2016. godine, na američko tržište se probija godinu dana kasnije i veoma brzo sklapa partnerstva sa Driscollom, poljoprivrednim gigantom koji se bavi proizvodnjom bobičastog voća, i kompanijom Harris Wolf iz Kalifornije koja je jedan od vodećih svjetskih uzgajivača badema.

Stručnjaci iz Bee Flow-a su na poljima ovih uzgajivača, koja su smještena u centralnoj Kaliforniji, testirali jedan od svojih recepata koji povećava efikasnost pčela, čiji je sastav naravno tajna. Radnici na terenu sipali su oko 1 litar tekuće formule u svaku košnicu, u kojoj se nalazi čak 50.000 pčela, a pčele koje su uzimale prihranu koja je sadržavala tajni sastojak, mogle su izvršiti čak sedam puta više letova nego inače, pri čemu je svaka pčela mogla nositi duplo više polena i to pri temperaturama od 120 C.

Beeflow procjenjuje da je ovaj projekat koji je obuhvatao devet hektara na farmi borovnica u Aurori, u Oregonu, prošle zime povećao prinose za 25 posto, a veličinu bobica za 22 posto.

 Obostrana korist

Ekipa iz BeeFlowa posvećena je kako kažu „stvaranju snažnih i inteligentnih pčela“, a jedna od njihovih tehnologija za cilj ima da „istrenira pčele da sakuplja nektar iz određenog cvijeta“.

Kako bi usavršili svoj proizvod, BeeFlow je angažovao argentinskog istraživača Waltera Farina, koji ima više od dvadeset godina iskustva u proučavanju mozga, neurona i komunikacijskog sistema pčela.

  • – Pčele na primjer, ne vole borovnicu jer njihovo cvijeće ne sadrži puno nektara. Znamo za slučaj jednog farmera iz Oregona koji je od lokalnih pčelara iznajmio 500 košnica kako bi oprašio polje borovnica veličine od hiljadu kvadratnih metara.
  • – Međutim, one su umjesto na usjeve, odletjele u obližnju šumu koja, zahvaljujući raznolikim biljem, predstavlja pravi raj za pčele. Usjevi su ostali neoprašeni, a farmer je zabilježio velike gubitke. Slične stvari se često dešavaju i na Floridi gdje drveće narandži raste na svakom koraku – kaže izvršni direktor BeeFlowa, Matias Viel.

Kako bi namamili pčelu da se spusti na određeni cvijet, argentinski stručnjaci u njihovu hranu dodaju posebne organske spojeve koji su, na hemijskom nivou, veoma slični cvijeću koje je pčelama manje privlačno, ali je veoma bitno za poljoprivrednike. Kada izlete iz košnice i krenu u akciju oprašivanja cvijeća, pčele će se prisjetiti te specifične arome i tražit će je u prirodi, odnosno na plantažama farmera.

BeeFlow-ova tehnologija još uvijek ne dolazi u pakovanju koje pčelari mogu kupiti i primijeniti na svojim pčelama, već se poljoprivrednicima nudi kao usluga.

  • – Zbog obostrane koristi, poljoprivrednci i pčelari već desetljećima na ovim prostorima održavaju sjajne odnose i saradnju, a oprašivanje se vrši na isti način kao i uvijek – pčelar će na plantažu postaviti par svojih košnica i sačekati da pčele obave svoj dio posla, a onda ih vraćaju na pčelinjak.
  • Mi posjedujemo svoje pčele koje stoje na usluzi svakom poljoprivredniku – kaže Viel.

  Veći prinosi

Matias Viel ne iskuljučuje mogućnost da će se za nekoliko godina njihov proizvod moći kupiti u specijalizovanim prodavnicama širom Amerike, ali ističe da je jedan od ciljeva njhovog projekta promijeniti stav koji poljoprivrednci imaju prema oprašivačima.

  • – Niko ne obraća previše pažnje kada je riječ o pčelama i ostalim oprašivačima, i želimo da poljoprivrednicima pokažemo da oprašivanje može biti rješenje za krizu s hranom koja nas čeka, s obzirom da populacija planete raste, a istovremeno se smanjuje količina obradivog zemljišta – objašnjava Viel.

Često se desi da poljoprivrednici od pčelara iznajmljuju pčele i puštaju ih na svoja polja bez ikakvog nadzora i kontrole. Pri tome još koriste i pesticide koji ubijaju veliki broj pčela.

Matias Viel
  • – Znamo da u velikom broju zemalja, ne samo u Americi, vlada netrepeljivost između pčelara i poljoprivrednika zbog korištenja pesticida, tako da nastojimo poljoprivrednicima skrenuti pažnju na važnost pčela od kojih oni imaju velike koristi. Korištenjem naših pčela, oni svoje prinose mogu povećati za čak dvadeset posto, što je mnogo novca – rekao je Matias Viel.

(bhpcelar.com)

 

 

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY