Stižu prve vakcine za pčele!

Stižu prve vakcine za pčele!

SHARE

Nadamo se da ćemo uskoro razviti vakcine protiv drugih infekcija poput evropske gnjiloće legla i gljivičnih bolesti. Već smo započeli sa radom na prvim testovima, a plan je stvaranje vakcine koja će eliminisati svaku vrstu mikroba

Pčele bi uskoro mogle dobiti moćnog saveznika u borbi protiv bakterijskih bolesti, jedne od najvećih prijetnji sa kojima se ova stvorenja suočavaju, i to u obliku jestivih vakcina.  To je obećanje finskih naučnika koji tvrde da su uspjeli napraviti prvu vakcinu za insekte u istoriji, sa ciljem da pomognu pčelinjim populacijama širom svijeta čija je situacija kritična i koje se bore za opstanak.

Korištenje vakcina na životinjama nije ništa novo. Svaki odgovorni vlasnik kućnih ljubimaca će svog psa ili mačku redovno vakcinisati protiv bjesnila i parazita. Prilikom vakcinacije, u životinju se ubrizgava mrtva ili oslabljena verzija virusa, a njihov imunitet tada stvara antitijela koja se bore protiv bolesti.

Insekti međutim nemaju antitijela što znači da nemaju istu vrstu imunološke reakcije poput ljudi. Ipak, čini se kako su istraživači uspjeli pronaći rješenje.

  Pčelari uzbuđeni

Naučnici će ovim vakcinama ciljati jednog od najvećih neprijatelja pčela – američku gnjiloću legla, zaraznu bolest koja uništava košnice i koja se širi munjevitom brzinom. Samu bolest prenose ličinke i mlade pčele hraniteljice, a bolest se može brzo širiti okolinom pomoću grabeži

Vijest o novom oružju za borbu protiv američke gnjiloće legla izazvala je veliko uzbuđenje u pčelarskim krugovima, kao i male doze skepticizma vezanog za vakcine koje su još uvijek u fazi testiranja.

Dalial Freitak

Naučnice Dalial Freitak i Heli Salmela sa Univerziteta u Helsinkiju tvrde da njihova nova vakcina rješava velike probleme sa kojima su se istraživači suočavali pokušavajući da spase pčelinje zajednice od bolesti. S obzirom da imunitet insekata ne proizvodi antitijela, oni zapravo nemaju „memoriju“ za borbu protiv bolesti.

Freitak tvrdi da je zajedno sa kolegama uspjela da „zaobiđe“ to ograničenje i to nakon što je uporedila svoj rad sa rezultatima istraživanja dr. Heli Salmele koja je proučavajući protein vitalogenin otkrila da insekti koji su izloženi bakterijama imaju povišen odgovor imuniteta kako bi zaštitili svoje potomstvo.

Heli Salmela

Jestive vakcine u pčelinjim pogačama

Ova vakcina pomaže imunitetu pčele da u ranoj fazi života prepozna opasne bolesti, slično kao što rade antitijela kod ljudi.

  • – Kada matica pojede nešto što u sebi ima patogene, molekule koje nose potpis patogena se vežu za vitalogenin. Ovaj protein zatim nosi te molekule u matičina jaja gdje djeluju kao induktori za buduće reakcije imuniteta. Imuniteti mladih pčela tada bakteriju prepoznaju kao uljeza, izazivajući imunološki odgovor koji pčelu štiti od bolesti.
  • – Sada smo otkrili mehanizam koji pokazuje da ih zapravo možemo vakcinisati, odnosno prenijeti signale sa jedne generacije na drugu – kazala je istraživačica Dalial Freitak.

Doktor Michael Goblirsch sa renomiranog Bee Lab-a, na Univerzitetu u Minesoti predložio je način testiranja vakcina na velikim pčelinjim kolonijama u terenskim uslovima.

  • – Iako su imuni sistemi ljudi i insekata različiti, u oba slučaja oni pohranjuju informacije o prošlim iskustvima sa patogenima i koriste te informacije kako bi uspostavili otpor u slučaju izloženosti.
  • -Uz pravovremenu i optimalnu dozu u terenskim uslovima, nadamo se da će vakcina za pčele povećati šanse kolonije da se bori sa zaraznim bolestima, čineći koloniju produktivnijom i zdravijom – kaže dr. Goblirch.

Finski tim je vakcinu nazvao „PrimeBEE“, i kažu da će se maticama davati preko pogače za pčele. U planu su i vakcinisane matice koje će pčelari moći naručiti. Iako za ovaj proizvod već postoji web sajt, nema informacija o cijeni niti obavještenja kada će se vakcina naći u komercijalnoj prodaji.

Mike Goblirsch

 U planu i vakcine protiv evropske gnjiloće legla, gljivičnih bolesti…

Nova vakcina još uvijek prolazi kroz fazu testiranja, i mogla bi predstavljati revolucionarno rješenje za zaštitu pčela, i biti ključna veza u prehrambenom lancu. U Americi pogotovo, oprašivanje pčela je od vitalnog značaja za mnoge namirnice koje stanovništvo jede poput jabuka, badema, lubenica i tikvica.

Kada se u leglu pojavi infekcija američkom gnjiloćom, svaka ćelija može poslužiti kao domaćin milionima spora. S obzirom da pčele neprestano čiste svoju kuću, ove spore se njihovim djelovanjem sve više šire košnicom. Iako se bolest može usporiti antibioticima, i dalje ne postoji pravi i sto posto efikasan lijek.

  • – Dijagnoza ove bolesti je ništa drugo nego smrtna kazna za pčele. Čim se u koliniji otkrije američka gnjiloća legla, bez obzira na nivo zaraze, sve se mora spaliti. Pčele se ubijaju, a košnice spaljuju. Od nekada jake i produktivne kolonije ostaje samo gomila pepela – kaže Toni Burnham, predsjednica pčelarske alijanse u Washingtonu.

Veliki strah od ove bolesti je glavni razlog zašto Burnham članovima pčelarskih udruženja savjetuje da nikada ne kupuju korištene košnice i drugu pčelarsku opremu.

Osim američke gnjiloće legla, medonosne pčele i drugi oprašivači se suočavaju sa nizom egzistencijalnih problema, od bolesti, parazita i insekticida. Finski istraživači planiraju da isti pristup koriste u borbi protiv ostalih pčelinjih prijetnji.

  • – Nadamo se da ćemo uskoro razviti vakcine protiv drugih infekcija poput evropske gnjiloće legla i gljivičnih bolesti. Već smo započeli sa prvim testovima, a plan je stvaranje vakcine koja će eleminisati svaku svrstu mikroba – otkrio je Freitak.
Toni Burnham

Uspjeh bi se osjetio na globalnom nivou

Ukoliko se vakcina pokaže uspješnom kako finski tim i očekuje, bit će to sjajna vijest za sve pčelare i poljoprivrednike koji su posljednjih decenija svjedočili zabrinjavajućem padu u broju pčelinjih kolonija.

  • – Imamo ljudsku i moralnu obavezu da pomognemo pčelama, i ako uspijemo da barem malo popravimo njihovu trenutnu situaciju, taj uspjeh će se osjetiti na globalnom nivou. Naravno, pčele imaju i druge probleme poput pesticida i gubitka staništa, a bolesti dolaze ruku pod ruku sa ovim problemima. Želimo pomoći pčelama da budu zdravije i ako uspijemo spasiti barem mali dio pčelinje populacije, uradili smo dobro djelo i u neku ruku pomogli da se spasi svijet – zaključila je dr. Dalial Freitak.

Pčelama su svakako potrebne bilo kakve pozitivne vijesti koje se tiču njihovog opstanka. Od 2006. godine, prvi put je zabilježen poremećaj kolapsa kolonije koji je pčelinje zajednice uništavao uglavnom tokom zimskih mjeseci. Istraživači su panično pokušavali pronaći uzročnika ove smrtonosne pojave, od pesticida do raznih patogena, ali nikada se nije tačno otkrilo šta uzrokuje ovaj fenomen.

Iako ovaj problem danas nije toliko izražen kao prije desetak godina, zastrašujuća ideja o svijetu bez pčela, koje su zadužene za oprašivanje hrane koja nas drži u životu, natjerala nas je da se zamislimo nad vitalnom ulogom koju ova mala stvorenja imaju kada je riječ o sudbini čitavog čovječanstva.

(Bhpcelar.com)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY