Stručnjaci upozoravaju: Urbano pčelarstvo ugrožava divlje pčele!

Stručnjaci upozoravaju: Urbano pčelarstvo ugrožava divlje pčele!

SHARE

Porast broja amaterskih pčelara koji svoje košnice drže na krovovima zgrada i baštama, doprinosi opadanju populacije divljih pčela, tvrde naučnici sa Cambridge Univerziteta.

Stručnjaci na odjeljenju zoologije izjavili su da uslijed razvoja urbanog pčelarstva, divlje pčele imaju velikih problema prilikom sakupljanja polena i nektara.

Osjetljivi ekosistem

Urbano pčelarstvo je posljednih godina doživjelo pravu renesansu, tako da danas brojni muzeji, dobrotvorne ustanove i firme, na krovovima svojih zgrada drže veliki broj košnica.

“Pčelarenje je hobi koji iz prirode izvlači polen i nektar, koji su neophodni drugim životinjskim vrstama i oprašivačima .

  • Pčele su prvenstveno bića poljoprivrede slična kravama ili ovcama, ali za razliku od njih, pčele imaju slobodu da prelaze velike udaljenosti i svojim djelovanjem one mijenjaju ekosistem u kojem se nalaze – rekao je Gonzales Varo, sa odjela zoologije.

Neophodna veća kontrola

Aktivisti za zaštitu okoliša smatraju da je najveći problem urbanog pčelarstva nedostatak razumijevanja amaterskih pčelara i pčelara hobista koji koji ne shvataju razliku između poljoprivrednih problema i biodiverziteta.

“Kriza u globalnom padu broja oprašivača najčešće se povezuje sa jednom vrstom – zapadnom medonosnom pčelom. Ipak, ovo je jedna od rijetkih vrtsa oprašivača koji se neprestalno obnavljaju i dopunjuju kroz uzgoj i poljoprivredu.

  • “Spašavanje medonosne pčele ne doprinosi spasu životne okoline. Zapadne meodonosne pčele i one vrste koje su namijenjene komercijali, zapravo mogu imati negativne efekte na neposredno okruženje zbog velikog broja u kojem se pojavljuju – rekao je dr. Jonas Geldman.

Medonosne pčele su aktivne devet mjeseci u toku godine i od svojih košnica prilikom letova prelaze udaljenosti i do deset kilometara.

Stručnjaci kažu da ovo dovodi do velikog pritiska na divlje pčele koje se ne mogu brojčano nositi sa konkurencijom.

Pored toga, medonosne pčele prenose bolesti na divlje pčele kada se hrane istim cvjetovima, upozoravaju stručnjaci i dodaju da se mora osigurati veća kontrola pčelinjaka i urbanih pčelara. (bhpčelar)

 

 

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY