Švicarska: Zemlja u kojoj voćari plaćaju pčelarima oprašivanje!

Švicarska: Zemlja u kojoj voćari plaćaju pčelarima oprašivanje!

SHARE

Švicarski pčelari proizvedu tek jednu trećinu potreba Švicaraca za medom. Ako napravimo prosjek košnica po jednom pčelaru, on neće preći brojku od 10 društava. Vrcanje i vrsta meda zavisi od područja u kojem pčele vrše ispašusvicarska 1

Švicarci pčelare na različite načine. Njih 20 hiljada posjeduje oko 170 hiljada pčelinjih društava. Ovo znači da svaki pčelar u prosjeku ima 10 društava. Većina njih, čak 80 odsto pčelari sa Švicarskim košnicama, dok ostatak pčelara svoje pčele drži u Dadanblatu ili drugim vrstama košnica. Selenje pčela je vrlo rijetka pojava. Izvori meda različiti su od regije do regije.

Navažnije biljke su maslačak, različite vrste voća, pitomi kesten kao i medljika. Još su tu i četinarsko drveće i bjelogorice. Pčele daju jako važan doprinos državnoj ekonomiji oprašivanjem plantažnog i divljeg bilja kao i proizvodnjom meda, polena i voska. Voćari plaćaju pčelarima za usluge oprašivanja u njihovim voćnajcima i na osnovu toga po jednoj košnici zarade oko 1250 švicarskih franaka godišnje.

Oprašivanje voćki i plantažnog bilja

Na osnovu prodaje meda kao najvažnijeg pčelinjeg proizvoda, pčelari po košnici zarade oko 250 franaka godišnje po jednoj košnici. Dakle, proizvodnja meda nije primarni izvor prihoda za pčelare. U prosjeku na jednom kvadratnom kilometru nalazi se oko 4.7 pčelinjih društava što je sasvim dovoljno kako bi se obezbijedilo oprašivanje divljeg i plantažnog bilja.

Ovo je jedna od najviše naseljenih zemalja pčelama u svijetu. Švicarci prakticiraju postavljanje pčelinjaka u područja gdje je bujna vegetacija. Po jednoj košnici proizvede se približno 18 kilograma meda, i bilježi se konstantan rast.Svicarska 3

Ali, baš kao i kod nas, vrcanje meda u zavisnosti je od regije do regije. Vegetacija, klimatska ketanja, način pčelarenja kao i gustoća naseljenosti pčelama samo su neki od faktora koji utječu na količinu i vrstu meda koji se vrca. Švicarci vole med i godišnje ga konzumiraju u prosjeku od 1.3 kilograma po glavi stanovnika. Pčelari proizvedu približno 10 hiljada tona meda godišnje, što je samo trećina ukupnih potreba tržišta u ovoj alpskoj zemlji.

Oko 80 posto usjeva i dviljih biljaka zasniva se na oprašivanju pčela. Svojevrsnim akcionim planom i većom saradnjom između pčelara i farmera, a s ciljem poboljšanja i održanja ekološke različitosti, pčelarstvo, poljoprivreda i okoliš će biti na dobitku. Državno ministarstvo poljoprivrede napravilo je posebne priručnike kojih se svi poljoprivrednici, a samim time i pčelari moraju pridržavati. Cilj im je, kako kažu, poboljšati pčelarenje, uzgajanje boljih matica, edukacija o zaštiti u tretmanu pčelinjih bolesti.

Vlada na čelu pčelara

Ovaj akcioni plan trebao bi osigurati uređenje pčelarstva na državnom niovu kao i promociju korištenja svih vrsta pčela. Federalna vlada će također osigurati finansijsku pomoć za uzgajivače kao i programe suzbijanja bolesti. Kako bi dostigli taj nivo, prvenstveno se trebaju obučiti pčelari, jer se većina pčelara ovim pozivom bavi kao dopunskim zanimanjem i u slobodno vrijeme.

Zbog toga je vrlo važno naučiti pčelare osnovnim znanjima i ponuditi im podršku kako bi svoje vještine poboljšali. Trenutno se nalaze u procesu registracije svih pčelinjaka na državnom nivou. Ovo će doprinjeti boljem pregledu stanja i kretanja košnica iz jednog regiona u drugi. Također, u Vladi smatraju da će na ovaj način spriječiti širenje svake zarazne bolesti pa čak i potencijalne epidemije. Ono po čemu je vlada Švicarske ispred svih ostalih zemalja jeste činjenica da stoje iza svakog projekta koji pčelari pokrenu.

Iako je priroda podarila pčeli mehanizme odbrane, švicarski pčelari se suočavaju sa novim bolestima pčela i pčelinjeg legla. Evropska i američka trulež su glavni problemi sa kojima se suočavaju. Dakle, osim prirodnih neprijatelja, pčelari nemaju druge probleme s kojima se moraju suočavati. Ne zaboravite da oni žive u Švicarskoj!Svicarska 4

Pčela zamijenila medvjeda

Švicarska konzervativna organizacija “Pro Natura” izabrala je pčelu za životinju godine 2010. u Švicarskoj. Kao razlog su naveli njenu važnost za milione ostalih živih bića kojima pomaže kroz oprašivanje. Prošle godine, ovo priznanje otišlo je smeđem medvjedu.

– Iako je mnogo manja od svog prethodnika, važnost pčele od izuzetnog je značaja za čovječanstvo – poručili su iz ovog društva.

U svijetu postoji približno 16 hiljada vrsta divljih pčela, a 600 ih možemo naći u ovoj zemlji. Međutim, mnoge se nalaze na listi ugroženih vrsta. U toku je “Operacija oprašivač”, projekt koji pomaže farmerima uzgajanje na tzv. “polenskim područjima” od kojih će najviše koristi imati pčele, bumbari i drugi insekti. Ovim će, kako kažu organizatori, pokušati dokazati kako je moderno bavljenje pčelarstvom u potpunosti moguće u prirodnom okruženju.

/arhiv BH pčelara/

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY