Avdo Duranović, najveći konjički pčelar: Pogrešno je raditi šablonski u pčelarstvu, a...

Avdo Duranović, najveći konjički pčelar: Pogrešno je raditi šablonski u pčelarstvu, a to, nažalost, rade mnogi pčelari!

SHARE

Najpoznatiji konjički pčelar Avdo Duranović za BH pčelar otkriva šta je istina a šta zabluda u domaćem pčelarstvu. On tvrdi da u pčelarstvu postoje pravila, ali je važniji osjećaj kada ih primijeniti

Oko 450 košnica Avdo i njegov sin Elvir zajedno sa radnicima selili su diljem BiH. U proljeće su krenuli od Mostara prema sjeveru Bosne, tačnije u Posavinu na med od bagrema. Kada je cvjetanje bagrema završilo, ili ove godine bolje reći „ubijeno“ mrazevima, pčele su prebacili na istok, na planinu Romaniju, a odatle u Butrović Polje na kesten.

Sada kada je pašna sezona završena, sve pčele Duranovići će prebaciti na nekoliko različitih mjesta u okolici Mostara.

Avdo objašnjava da će se potruditi, iako će mu to biti teško izvesti, da na jednom mjestu ne zazimi više od 50 do 60 društava, kako u proljeće pčele ne bi morale letjeti daleko od košnica, već bi za sve njih polena dovoljno bilo u blizini pčelinjaka.

„Sada vidite da je posla na pčelinjaku tokom cijele godine i preko glave, ali da 24 sata ne pratimo pašne prilike, i da ne selimo svoje pčele, teško da bi mogli proizvesti dovoljno meda – kaže Avdo.

“Paše su posljednjih godina kratke, svega sedam do deset dana. Zbog toga pčelar mora razmišljati unaprijed, mora se truditi da uvijek bude na pravom mjestu u pravo vrijeme – kaže Avdo.

Da se nešto čudno dešava sa klimom, i da medonosno bilje sve manje daje dragocjenog nektara, Avdo je shvatio na vrijeme. Posljednji put kada je livada dala 20 kilograma po košnici, plus pčelama obezbijedila zimnicu, bilo je 1996. godine.

„Iz tog razloga pčelari koji žele doći do meda moraju svoju tehnologiju prilagođavati prilikama – kaže Avdo.

Objašnjava nekoliko važnih parametara koje tokom cijele godine nastoji zadovoljiti na svom pčelinjaku.

Zakoni prirode

„U košnici uvijek mora biti dovoljno hrane za pčele. Neko kaže da je to minimalno osam kilograma. Znam da ako pčele dovezete gladne na pašu, one vam sigurno neće dati med. Jer, dok zajednica podmiri svoje potrebe, paša je već prošla – objašnjava Avdo.

„Pčele moraju biti zdrave i moraju imati dobru maticu. Literatura kaže da se matica treba mijenjati svake godine. Ja ne mislim tako. U nekim košnicma držim matice koje su stare tri godine. Ali, pošto dobro nose, ne želim ih zamijeniti. Ako vidim da matica nije dobra, zamijenim je bez obzira što nije starija od pola godine.

Avdo kaže da mu pčelari često spočitavaju da neke njegove teorije o pčelarstvu nemaju uporište u literaturi. On se brani riječima da ono što piše u knjizi ne mora biti i nužno tako

“Knjige pišu oni koji znaju pisati, ali ne mora značiti da znaju i pčelariti.

“Ljudi me često pitaju koja je moja tehnologija pčelarenja. Da li koristim matičnu rešetku, i sličan pitanja. A ja kažem da nemam pravila. Pčelarstvo je umjetnost, pčelar tačno mora osjetiti šta kojoj zajednici treba uraditi u datom momentu kako bi ona bila produktivna. Naprimjer, ako osjetim da u zajednicu treba staviti matičnu rešetku, onda to i uradim. Ako vidim da nema potrebe za tim, onda rešetku i ne ubacujem. Na paši uvijek imam zajednice koje imaju i zajednice koje nemaju matičnu rešetku – kaže Avdo.

“Pogrešno je raditi šablonski, a to, nažalost, rade mnogi pčelari. Upravo je to najčešći problem kada je u pitanju dodavanje matične rešetke. Kada jednoj zajednici dodaju rešetku, to rade i na svim ostalim, bez obzira što nekim društvima rešetka samo odmaže. Isto je i sa dodavanjem satnih osnova. U proljeće neki pčelari zajednicama redom dodaju po cijeli nastavak satnih osnova. Na taj način pčele žele uposliti što više. Zaboravljaju da će to slabu zajednicu samo usporiti, a satna osnova koja u košnici stoji neizgrađena duže od pet dana prestaje biti dobra, počinje se kriviti, poprima lišajeve. Svaki pčelar treba da zna ocijeniti koji je to pravi momenat da se izvrši neka radnja, evo ako hoćete dodavanje satnih osnova.

Tradicija i znanje

Pčelarstvo je u porodici Duranovića tradicija koju je započeo Avdin otac Hasan. Kada je on umro, posao oko pčela je nastavio Avdin brat Emir, doktor stomatologije, za kojeg Avdo ponosno govori da je jedan među najboljim pčelarima u BiH.

Avdo Duranović

“Pčelarstvo je postalo varljivo. Zbog toga mislim da nije pametno samo živjeti od pčelarstva. Čak i ako pčelar pčele pripremi kako treba, nije sigurno da će imati meda. O tome odlučuje samo dragi Bog – kaže Avdo.(bhpčelar/arhiva)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY