Bratislav Lukić, dr.vet. med. i pčelarski stručnjak iz Bijeljine: Ovo je period...

Bratislav Lukić, dr.vet. med. i pčelarski stručnjak iz Bijeljine: Ovo je period kada treba obezbijediti maksimalni mir na pčelinjaku

SHARE

 Oktobar je mjesec kada pčelari već naveliko svode sve svoje aktivnosti u pčelinjacimana minimum, te se okreću posjetama raznim pčelarskim manifestacijama, sajmovima, seminarima itd.  Dakle period koji nam dolazi je period kada treba da osiguramo mir na našim pčelinjacima bez posebnih aktivnosti pod uslovom da smo preduzeli sve aktivnosti koje su neophodne u avgustu i septembru mjesecu, a tu prije svega mislim na detaljan jesenji pregled društava, utvrđivanje prisustva matice odnosno eventualno dodavanje nove, provjeru količine zimske hrane i primjena određenih mjera u borbi protiv varoe

Bratslav Lukić

Cilj obezbjeđivanja mira na pčelinjaku jeste da se društva poštede nepotrebnih aktivnosti čime bi se smanjila potrošnja hrane i dovelo do opterećenja crijeva zimskih pčela koji bi kao posljedica hladnijih dana i nemogućnosti pročisnih letova dovelo do pojave proliva, odnosno nozemoze. U ovom periodu trebamo zaštititi košnice od štetnog djelovanja glodara stavljanjem češljeva na košnice, zaštititi košnice od udara vjetrova te zaštiti iste od neželjenog napada divljih životinja.

  • – Kada je u pitanju dopuna hrane, ja u ovim mjesecima ne vršim nikakvo prihranjivanje niti vršim prihranu dodavanjem šećerno mednih pogača, jer smatram da bi takva aktivnost mogla u ovom periodu samo biti kontraproduktivna i štetna za pčele, te takođe sam mišljenja da pravi pčelari profesionalci i pravi ljubitelji pčela neće sebi dozvoliti luksuz da čekaju oktobar ili novembar mjesec za prihranjivanje odnosno stavljanje pogača u ovom periodu. Košnice tokom zime trebaju da budu blago nagnute prema naprijed kako bi se omogućilo što bolje cijeđenje vode i spriječilo njeno zadržavanje u košnici – objašnjava Lukić.

 Leto košnice je ogledalo pčelinjeg društva

Što se pregleda košnica tiče u ovim mjesecima najbolje je vršiti pregled posmatranjem košnica bez otvaranja, posmatranjem leta košnice.

– Leto košnice predstavlja ogledalo pčelinjeg društva. Aktivnost i ponašanje pčela na letu se razlikuje u zavisnosti od snage pčelinjeg društva i godišnjeg doba. Kada su spoljne temperature ispod 12°C, jaka i zdrava pčelinja društva neće opštiti sa spoljnom sredinom za razliku od slabih društava gdje možemo uočiti njihov izlazak i na nižim temperaturama kao posljedica opterećenosti crijeva i potrebom za češćim pročistnim letom. Također, slabija društva imaju dodatne potrebe za vodom i polenom jer kod njih kreće raniji razvoj legla u odnosu na jake i zdrave pčelinje zajednice – kazuje Bratislav.

– Tokom posmatranja izgleda i aktivnosti pčela na ulasku u košnicu možemo takođe zapaziti kakvog zdravstvenog stanja su pčele. Tu prije svega mislim na zapažanje pčela sa deformisanim krilima kao posljedica virusnog oboljenja gdje uočavamo crne masne pčele. Ukoliko zapazimo odraslu varou na pčelama, to je jasan znak da je invazija velika te u ovom periodu kada su temperature niske, neće biti nikakvog posebnog efekta tada zadimljavati društva niti stavljati preparate na bazi timola, jer njihov efekat na niskim temperaturama ne dolazi do izražaja.

– Primjena oksalne kiseline također ima smisla samo onda ukoliko smo stepen invazije varoom u pčelinjoj košnici smanjili tokom avgusta i septembra mjeseca primjenom određenih preparata, pa nije došlo do mehaničkih oštećenja na samim pčelama. U takvim situacijama se može govoriti o tretmanu pčelinjih zajednica oksalnom kiselinom po principu nakapavanja. Dakle kada su u pitanju aktivnosti vezane za borbu protiv varooe i aktivnosti vezane za dopune hrane u košnicama, tu nema odlaganja aktivnosti i one se sprovode sa početkom pčelarske sezone (avgust mjesec), i za sve ostale posljedične neželjene efekte  trebamo tražiti krivca u nama samima zbog čega nismo preduzeli mjere na vrijeme – tvrdi Lukić.

 Američka kuga pčelinjeg legla – epizootiološka situacija

  • Tokom detaljnog jesenjeg pregleda pčelinjih zajednica određeni broj pčelara izvršio je prijavu sumnje na oboljenja američke kuge legla koja je i potvrđena nakon sprovedenog dijagnostičkog ispitivanja u laboratorijama veterinarskih instituta i zavoda što nam ukazuje na činjenici da je ova veoma opaka i neizlječiva bolest i dalje prisutna na epizootiološkom području Bosne i Hercegovine.
  •  Pčelari koji posumljaju na ovu bolest u svom pčelinjaku moraju biti odgovorni i iskreni prije svega prema sebi, a zatim i prema ostalim pčelarima u njihovoj blizini i umjesto da prikrivaju i ne prijavljuju sumnju bolest, trebaju što prije obavjestiti nadležne veterinare kako bi se uzeli adekvatni uzorci i poslali na dijagnostička ispitivanju na potvrdu bolesti. Također, pčelari kod kojih je već utvrđeno oboljenje trebaju vršiti češće kotrole legla svojih košnica koje su u momentu potvrde bolesti bile negativne i  nisu spaljenje.
  • – Tu prije svega mislim na početak proljetnog razvoja zajednice, mada i u ovom periodu ako sumnja postoji treba obratiti pažnju da li je leglo ostalo i da li je promjenjenog izgleda. Posebno ističem da je strogo zabranjeno pokušavanje liječenja američke kuge legla antibioticima, te da je jedina preventiva u spriječavanju daljeg širenja bolesti na ostale košnice, spaljivanje oboljelih društava (komplet košnice) i dezinfekcija terena ispred pčelinjaka pod nadzorom ovlašćenog veterinara i veterinarskog inspektora. U takvim slučajevima je zabranjena daljnja selidba, prodaja pčela i korišćenih košnica, obavezan klinički pregled svih pčelinjih društava – zaključuje Bratislav Lukić.

Početnici, oprez!

  • Pčelari početnici trebaju da vode posebnu pažnju i da budu oprezni kod kupovine novih društava od nepoznatih pčelara, da prilikom kupovine istih vade Uvjerenja o zdravstvenom stanju životinja kod nadležnih veterinara, da se vodi računa da su pčelinja društva u dobroj kondiciji sa mladom maticom, da preduzimaju tokom pčelarenja sve mjere opreza kada je borba protiv varoe u pitanju, da sprječavaju pojavu grabeži, da se redovno pčelarska oprema i alat čisti i dezinfikuje, da se vodi računa o svim higijenskim aspektima u pčelinjaku, kao da se redovno vrši zamjena pčelinjeg saća pri čemu ističem posebnu pažnju da se vodi računa gdje se nabavljaju satne osnove, jer iste mogu biti prenosioci ove zarazne bolesti u situacijama kada se ne izvrši sterilizacija voska na adekvatnim temperaturama tokom određenog vremenskog perioda. Takođe treba eliminisati sva slaba društva sa pčelinjaka – savjetuje Bratislav.

(D.K./bhpcelar.com)

 

 

 

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY