Bratislav Lukić iz Bijeljine savjetuje: Cilj uspješnog prezimljavanja se ogleda u sačuvanju...

Bratislav Lukić iz Bijeljine savjetuje: Cilj uspješnog prezimljavanja se ogleda u sačuvanju i poštedi zimske pčele

SHARE

Košnice tokom zime trebaju da budu blago nagnute prema naprijed kako bi se omogućilo što bolje otapanje snijega i eventualni izlazak vode iz košnice, uz napomenu da sa košnica ne treba skidati snijeg, jer je on dovoljno porozan za vazduh, a isti pomaže u očuvanju stvorene toplote u košnici

Bratislav Lukić jedan je od najuspješnijih i obrazovanijih pčelara na našim prostorima

Da bi naš pčelinjak uspješno prezimio i bez velikih problema dočekao proljeće neophodno je preduzeti određene aktivnosti u avgustu i septembru mjesecu. To se prije svega odnosi na obezbjeđivanje adekvatne hrane za zimu u vidu šećernog sirupa, u ovakvoj bespašnoj godini i sa takvim prihranom je trebalo završiti do početka septembra mjeseca kako bi se izlegle zimske pčele poštedile nepotrebne aktivnosti, odnosno kako bi sačuvali masno tkivo i mliječne žlijezde radi njegovanja proljetnog legla.

Veoma je bitno i poznavati biologiju pčele, pa i tako da se u tijelu zimske pčele u decembru snižava količina slobodne vode i masnoće, gdje voda prelazi u vezano stanje a masno tkivo dobija ulogu rezerve materije za zimu. Ova pojava ima presudan značaj za zimsku pčelu u njenom opstanku na minusnim temperaturama i zato kažemo da zimskim pčelama toliko ne smeta zima, koliko nedostatak hrane i raznih bolesti.

 Sirup se ne daje u decembru 

  • – Prilikom prihrane moj savjet je da se prethodno iz košnica izvrca sav tamni med (medljika) kako ne bi imali problema u pčelinjaku da kao posljedica jakih zima i nemogućnosti uzlaska pčela na pročisni let iste stradaju u košnici kao rezultat nesvarljivih materija koje se nalaze u medljici i koje se zadržavaju u crijevima pčela gdje dovode do njihovih mehaničkih oštećenja i kao krajnji ishod imamo stradanje pčela i zaprljane košnice jako neprijatnog mirisa – objašnjava Bratislav.

U avgustu mjesecu ne treba da štedimo na sirupu, jer uvijek je bolje dati više nego doći u situaciju da pčele prihranjujemo u novembru ili decembru pogačama ili još gore, tada davati šećerni sirup što pojedini pčelari rade.

Košnice tokom zime trebaju da budu blago nagnute prema naprijed kako bi se omogućilo što bolje otapanje snijega

– Tokom prihrane pčelinjih društava na mom pčelinjaku je i dalje aktivna SMS vaga koja mi pored vizuelnog pregleda košnice u mnogome pomaže u određivanju date količine sirupa. – kaže Bratislav Lukić koji se na svom porodičnom imanju brine za oko 110 košnica.

 Borba sa varoom neprestana

Pored obezbjeđivanja dovoljne količine hrane za zimu neophodno je i preduzimati određene aktivnosti u borbi sa varoom, obzirom da je borba sa ovim napasnikom neprestana. Osim što nanosi velike štete pčelarstvu tako što parazitira na pčeli, varoa je i ključan faktor u prenošenju raznih virusnih zaraza u pčelinjaku. Pored tretmana u julu i avgustu, bez obzira o kojim se preparatima radilo, decembar mjesec je prilika za još jedan tretman pčela protiv varoe i oksalnom kiselinom.

  • – Za takav tretman najbolji efekat se postiže kada je dnevna temperatura prilikom tretmana oko 5 do 10 stepeni. Naravno, podrazumijeva se da u tom peridou nema legla. Obzirom da je nemoguće u potpunosti osloboditi pčelinju zajednicu od ovog parazita, osnovni cilj borbe je smanjenje do stepena koji neće bitno oštetiti pčelu i leglo i time uticati na produktivnost istog – savjetuje Lukić.

Na pojavu određenih bolesti kao na primjer krečnog legla izazvanog gljivicom Ascosphaera apis u mnogome utiče položaj pčelinjaka. Nepovoljni uslovi koji omogućavaju pojavu vlage u košnici, slaba ventilacija i hladnoća, loša hrana utiču na brz razvoj gljivica koje larvu u jako kratkom periodu obaviju hifama dovodeći do njenog uginuća. Stoga je vrlo važno da se vodi računa o položaju košnica tokom cijelog ljeta a pogotovo prilikom uzimljenja odnosno vraćanja pčelinjih društva u stacionar. Neophodno je isti izdići od zemlje, postaviti na ocjedit teren, leta košnice okrenuti ka sunčanoj strani.

– Naglasio bih da ja u svom pčelinjaku pred zazimljenje vadim deseti okvir kako bi se osigurala bolja ventilacija vazduha u košnici. Obzirom da mnoge bolesti pčelinjih društava imaju sličnu kliničku sliku koja se ogleda u manjim ili većim uginućima, uznemirenošću, problemima kod poletanja, pojave proliva i raznih mehaničkih oštećenja na pčelama, preporuka je da ukoliko su simptomi prisutni kod većeg broja košnica da se obavezno uzimaju uzorci u vidu živih ili uginulih pčela, isječci promijenjenog legla i šalju na laboratorijska ispitivanja na veterinarske zavode i institute gdje bi se postavila tačna dijagnoza i razlozi eventualnih uginuća – kaže Bratislav Lukić.

Tri mjeseca mira

Novembar, decembar i januar se u pčelarstvu smatraju mjesecima mira jer je neophodno obezbijediti što veći mir u košnicama. To znači da smo iste zaštitili od glodara stavljanjem češljeva ili korištenjem podnjača kroz čije ulaze isti ne mogu ući i nanijeti štetu društvu, zaštitili košnice od udara vjetrova, a u planinskim predjelima obezbijediti pčelinjak zaštitnim ogradama kako bi se spriječio napad divljih životinja.

Decembar je odlična prilika za još jedan tretman pčela protiv varoe i to oksalnom kiselinom
  • – Košnice tokom zime trebaju da budu blago nagnute prema naprijed kako bi se omogućilo što bolje otapanje snijega i eventualni izlazak vode iz košnice, uz napomenu da sa košnica ne treba skidati snijeg jer je on dovoljno porozan za vazduh a isti pomaže u očuvanju stvorene toplote u košnici.
  • Što se pregleda košnica tiče, u ovim mjesecima najbolje je vršiti pregled posmatranjem košnica bez otvaranja. Tu prije svega mislim na osluškivanje zvukova kucanjem, pregledom poletaljke, mrežastih podnjača, posmatranjem tragova na košnici ( krovovi, zidovi sanduka), i oko nje prilikom pročisnih letova. Ovakvim pregledima možemo imati jasnu sliku o stanju pčelinjih društava bez otvaranja istih – priča Bratslav Lukić.

Dakle, osigurano mirovanje u pčelinjaku u zimskom periodu, uz kvalitetne rezerve hrane (meda i peluda), i stalna kontrola zdravstvenog stanja društva su najbolja preventiva za uspješno prezimljavanje.

 Utopljavanje pčela

  • Iako postoje različita mišljenja kod pčelara kada je utopljavanje u pitanju, ja u svom pčelinjaku koristim prvi lijep dan krajem januara ili početkom februara kada je uz dodavanje prve pogače vršim i utopljavanje košnica novinskim hartijama jer je poznato da se u januaru matice biološki aktiviraju i počinju polagati jaja te im je tada neophodno obezbijediti i adekvatne temperature koje oko nastalog legla iznose od 34°C do 36°C.
  • – Dodavanje pogače vršim bez obzira na stanje zalihe hrane kako bih spriječio mogućnost da uslijed zahlađenja pčele izgube kontakt sa hranom koje u tom periodu može biti periferno raspoređena , imajući u vidu da je u februaru potrošnja hrane 1,5 do 2 kg. Smatram da je neoptrebno stavljati pogače u oktobru ili novembru mjesecu jer će se time dovesti u zabludu matica i mlade zimske pčele koje će se aktivirati, nepotrebno trošiti i iscrpljivati oko prerade pogače – zaključuje Bratislav Lukić.

(D.K./bhpcelar.com)

 

 

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY