Darovi iz košnice: KAKO UPOTREBLJAVATI POLEN KAO LIJEK?

Darovi iz košnice: KAKO UPOTREBLJAVATI POLEN KAO LIJEK?

SHARE

Duga je lista oboljenja kod kojih pomaže polen. Brojna iskustva i razgovori sa konzumentima cvijetnog praha, a o čemu je pisao i dr. Saša Radić govore da većina njih ne koristi polen na ispravan način.

Prema dr. sc. Saši Radiću, splitskom liječniku i autoru nekoliko knjiga o pčelinjim proizvodima, ali i mom vlastitom iskustvu polen veoma korisno djeluje na:

Kontrola tjelesne mase – Može normalizirati tjelesnu težinu bez obzira na gojaznost ili mršavost, jer aminokiselina fenilalanin djeluje na centar koji regulira osjećaj gladi i sitosti. U slučaju prekomjerne težine smanjuje potrebu za hranom, a kod mršavosti potiče apetit.

Plodnost – Male doze peluda dodavane hrani tokom jedne godine, znatno povećavaju plodnost.

Antioksidacijska svojstva – Štiti jetru, srce, mozak i adrenalinske žlijezde od slobodnih radikala te podiže antioksidacijsku obranu.

Utjecaj na razvoj fetusa – Poboljšava ishranu maternice bez štetnog utjecaja na plod, a fetusi dobivaju veću težinu i razinu hemoglobina, ukupnog proteina, serumskog željeza i albumina.

Seksualno zdravlje – Zahvaljujući sadržaju biljnih tvari (fitosteroli) koji imaju hormonalni učinak, povoljno utječe na rad spolnih žlijezda u muškaraca (povećava potenciju i broj spermatozoida) i žena (ublažava menstruacijske i klimakterične poteškoće).

Jačanje imuniteta – Poboljšava imunološki sastav i jača antioksidacijsku odbranu organizma.

Alergijske reakcije – Iako postoje istraživanja da pomaže kod alergijskih poteškoća, pelud može izazvati ozbiljne alergijske posljedice kod osjetljivih osoba.

Kronične crijevne bolesti – Povoljno djeluje kod kroničnih zatvora (opstipacija) i stalnih proljeva (kolitis), vjerovatno zbog antibiotskog djelovanja na crijevne bakterije, posebno gram-negativne.

Masnoće u krvi – Smanjuje razinu povećanih triglicerida, holesterola i mokraćne kiseline u krvi.

Psihičke bolesti – Primjena peluda iz saća kao dopunska ili održavajuća terapija pokazala je dobar učinak kod depresije, neurastenije (malaksalost, smanjena vitalnosti, bezvoljnost, osjećaj trajnog umora i iscrpljenosti, niski životni tonus) i alkoholizma (smanjenje apstinencijalnog sindroma).

Upala jetre – Svježi i fermentirani pelud poboljšava zdravstveno stanje kod hronične upale jetre.

Anemija – Pelud iz saća umiješan u med povoljno djeluje na hipokromnu anemiju.

Čir na želucu i dvanaestercu – Kod krvarećih čireva na želucu i dvanaestercu, terapija s peludom zaustavila je krvarenje u periodu od drugog do četvrtog dana.

Prostatitis – Spriječava probleme s prostatom, posebno kod hroničnog prostatitisa.

Zračenje – Nuspojave kod žena za vrijeme radijacijske terapije (povraćanje, smanjenje broja krvnih zrnaca, nedostatak apetita, slabost i klonulost) znatno su smanjene uzimanjem peludi.

VAŽNI SAVJETI ZA UZIMANJE POLENA
Brojna iskustva i razgovori sa konzumentima cvijetnog praha, a o čemu je pisao i dr. Saša Radić govore da većina njih ne koristi polen na ispravan način. Neki od pogrešnih načina su uzimanje polena kafenom kašičicom, njegovo žvakanje a potom gutanje. Također, nije preporučljivo niti, recimo, jednu supenu kašiku polena razmutiti u vodi, zasladiti i popiti, kao ni samljeti granulice polena i tako dobiti polen u prahu.

Najvažniji razlog zašto je sve ovo pogrešno je taj što čovjekov sistem za varenje ne može da razbije celuloidnu opnu kojom je zrno polena obavijeno, smatra Radić. U svim prethodno navedenim primjerima, polenov prah samo “protrči” kroz naš organizam a da nismo iskoristili ni jedan jedini sastojak iz bogatog polenovog repertoara.

Ako ste ikako u mogućnosti, dr. Radić dalje savjetuje, nabavite i koristite sirovi polen. U procesu sušenja gubi se oko 20 % vrijednosti polena. Nakon sušenja, ostatak vrijednosti polena se gubi vremenom. Nakon šest mjeseci, takav polen je izgubio oko polovine svoje vrijednosti, tako da nije pametno nabavljati ga po istoj cijeni. Nakon januara mjeseca nabavljate sušeni polen isključivo ako ste uvjereni da je nakon sušenja čuvan u zamrzivaču, ili ako je čuvan u sirovom stanju a nakon vađenja iz zamrzivača sušen.

Evo i nekoliko načina ispravne pripreme i konzumiranja polena:

Jednu supenu kašičicu polena razmutiti u mlakoj vodi (najbolje uveče) i ostaviti da odstoji minimalno 8 sati. Nakon toga, možete napitak zasladiti, promiješati i popiti. Ako ga zasladite medom, i dodate do 15 kapi propolisa u kapima, dobili ste izuzetan i komletan preparat.

Polen se može rastvoriti i u jogurtu, jer je poznato da mliječna kiselina bolje rastvara celuloidnu opnu od vode.

Samljeven sušeni, odnosno što je još bolje ako imate nemljeveni sirovi polen, umiješate u med. Nije zgoreg iscijediti malo limuna, kako bi se poboljšalo rastvaranje polenove opne. Sljedeća 3-4 dana prevrćite teglu u kojoj je ovakav preparat, svakih sat dva, kako bi polen, koji je lakši od meda, prolazio kroz med i tako natapao svoju opnu. Od četvrtog dana možete početi upotrebljavati ovaj preparat. Višak preparata čuvajte u frižideru. Na površini će se nakupiti krupnije granule koje možete upotrijebiti tako što ćete jednu kašiku tog gornjeg sloja razmutiti u vodi, i nakon nekoliko sati popiti.

Hemijski sastav polena

U raznim smjesama polena nađeni su sljedeći vitamini: tiamin(B1), riboflamin(B2), piridoksin(B6), nikotinska kiselina, pantotenska kiselina, folna kiselina, askorobinska kiselina(C). Pronađeni provitamin(A), tzv. karotin, vitamin R(rutin) i vitamin E i D.

Detaljnom analizom je ustanovljeno da polen mnogih biljaka sadrži: silicijum, sumpor, bakar, kobalt, natrijum, gvožđe, aluminijum, kalcijum, magnezijum, mangan, fosfor, bariju, srebro, cink, hrom, stroncijum i druge mikroelemente.U njegov sastav ulaze razne bjelančevine i slobodne aminokiseline, za organizam važni fermenti katalaza, invertaza i neke organske kiseline, jabučna, vinske i mliječna.

Djelovanjem fermenta koje pčele izlučuju prilikom nabijanja polena u saće u polenu dolazi nakon nekoliko nedjelja do znatne izmjene tvari. Hemijski sastav i hranljiva svojstva razlikuju se između svježeg polena i polena u saću. Količina bjelančevine i masti smanjuje se, mlječna kiselina povećava. Povećava se i veličina šećera, što zavisi o medu kojem pčele dodaju polen prilikom konzervisanja. (bhpčedlar/Dino Cerić/arhiova)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY